Hrvatska je u zadnjoj fazi pregovora s Europskom unijom, a u dijelu financijskog sektora usklađeni smo s EU-ovim propisima i novim kapitalnim standardom Basel III, koji će se u Hrvatskoj primjenjivati za kreditne institucije, odnosno banke, štedne banke, stambene štedionice, kao i kreditne unije koje nadzire Hrvatska narodna banka.

Viceguverner HNB-a Davor Holjevac objašnjava da će se novim načinom praćenja kreditnog rizika (CRD 4) dodatno postrožiti uvjeti i za banke u Hrvatskoj. K tome, Europska komisija uvodi i dodatni amortizer - procikličko povećanje kapitala banaka. Ideja je, naime, da se u razdobljima gospodarskog rasta stvaraju dodatne rezerve kapitala koje bi bankama omogućile da lakše prebrode razdoblja recesije. S time bi se krenulo 2014. godine, a do 2019. kapital banaka povećao bi se 2,5 posto. Viceguverner Holjevac dodaje da se Hrvatsku kao zemlju koja još nije članica EU-a percipira kao nešto rizičniju te da zato stopa adekvatnosti kapitala treba biti najmanje 12 posto, a moguće je i da će se povećati.

Ulazak u EU korisnicima kredita donijet će nešto dobro, a kreditnim institucijama možda i ne toliko dobroga, kaže Holjevac. Naime, nakon ulaska u EU počinje u punom smislu riječi vrijediti jedinstvena putovnica: kreditna institucija osnovana u bilo kojoj zemlji EU-a može pružati usluge i na području Hrvatske. Vrijedi, naravno, i obrnuto. Može se očekivati da će određene kreditne institucije koje trenutačno nisu prisutne u Hrvatskoj tu otvoriti svoje podružnice i početi raditi bez posebnog odobrenja HNB-a. Drugim riječima, konkurencija na hrvatskom tržištu povećat će se, što je dobro za korisnike kredita jer će vjerojatno utjecati na smanjenje kamatnih stopa, ističe viceguverner. Međutim, važno je reći da će pravi učinci pridruživanja EU biti vidljivi nakon ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju, kada će doći do bitnog smanjenja regulatornog troška. S druge strane, nacionalne banke dobit će diskrecijsko pravo da, u skladu sa specifičnostima svake zemlje, odlučuju o finim elementima vezanim uz likvidnost i adekvatnost kapitala.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da će od povećanja konkurencije na bankarskom tržištu u Hrvatskoj najviše koristi imati klijenti banaka. Ipak, ističe da već sad bankovni sustav u Hrvatskoj karakteriziraju visoki konkurentski pritisci, pogotovo u vremenu kada je potražnja za kreditima slaba. Dokaz tome je i činjenica da nisu zamijećene značajnije promjene od početka ove godine, odnosno od primjene posljednje faze liberalizacije kapitalnih tokova. Tako se štednja građana zadržala u Hrvatskoj, što je posljedica i dalje atraktivnih pasivnih kamatnih stopa, ali i važnosti razvijene mreže u bankarskom poslovanju, napominje Šantić. Dodaje da sukladno očekivanjima banke u drugim zemljama nisu mogle našim građanima ponuditi povoljnije uvjete kreditiranja, što je rezultat povećane percepcije rizika u Hrvatskoj.

Kada govorimo o visini kamatnih stopa, one će zasigurno konvergirati razinama u EU. Ipak, tu je riječ o dugoročnom procesu, ističe Šantić, dodavši da moramo biti svjesni kako pristupanje Hrvatske EU neće automatski dovesti do snižavanja cijene zaduživanja domaćih sektora, kao što je bio slučaj u prijašnja dva vala proširenja. Naime, premija rizika smanjit će se tek kada se kroz provedbu reformi i fiskalne konsolidacije smanje fiskalni rizici. Ne smije se zaboraviti, kaže Šantić, ni činjenica da je regulatorni trošak poslovanja banaka u Hrvatskoj još uvijek osjetno veći nego u zemljama EU-a. U nadolazećim godinama očekuje postupno usklađivanje navedenih troškova, što će stvoriti i mogućnost određenog smanjenja kamatnih marži u budućnosti.

Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da će ulaskom hrvatske u EU razina konkurentskih pritisaka biti pojačana, pri čemu se može očekivati nastavak konsolidacije u bankarskom sektoru, gdje će sasvim sigurno biti naglašena usmjerenost banaka prema poboljšavanju efikasnosti. Naposljetku, u procesu uvođenja eura te konvergencije kamatnih stopa, izgledni su i određeni pritisci na kamatne marže i profitabilnost banaka. U ovom trenutku teško je reći u kolikoj će mjeri doći do ulaska novih bankarskih grupacija na tržište, zaključuje Kovač.