Pet vodećih bankara u zemlji, predvođeni Franjom Lukovićem i Božom Prkom, jučer su se sastali s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim, kojem su izložili probleme što ih muče, uključujući i slabljenje tečaja kune. Kako se neslužbeno doznaje, deprecijacija kune zadaje velike probleme i samim bankama, među ostalim zbog toga što im ograničava odobravanje kredita.

Prema postojećim pravilima HNB-a, naime, godišnji rast kredita limitiran je na 12 posto, ili na jedan posto mjesečno. S druge strane, slabljenje kune ujedno znači rast nominalne vrijednosti iznosa kredita odobrenih uz valutnu klauzulu. Tako banke mogu ispuniti ili premašiti kvotu i bez odobravanja novih kredita, odnosno samo zbog promjene tečaja. Stoga banke traže od HNB-a da ukine postojeće ograničenje od 12 posto jer predstavlja zapreku kreditiranju.

A na godišnjoj razini ionako nije u planu rast kredita veći od šest-sedam posto. U HNB-u smatraju da problem nisu limiti, već tečaj. Kada se tečaj stabilizira, ostaje dovoljno prostora za rast kredita. Na taj način HNB neizravno prisiljava banke da same obuzdaju deprecijaciju tečaja. Prije svega, da ne koriste povećanu potražnju za devizama za slabljenje kune i da svojim ponašanjem ne podržavaju deprecijacijska očekivanja. Inače HNB-u preostaje posezanje za deviznim rezervama koje očito nerado troši.

U proteklih mjesec dana domaća je valuta oslabjela tri posto, sa 7,18 na 7,40 kuna za euro. U proteklim godinama kuna je znala biti i mnogo slabija, ali ono na što je centralna banka osobito osjetljiva jest nagla promjena tečaja, osobito u krizna vremena kada se mnogo lakše događaju devalvacije i stvara financijski kaos. Da bi stabilizirao tečaj, HNB je u srijedu otkazao redovnu repo aukciju i iz bankarskog sustava povukao 3,25 milijardi kuna kako bi suzio manevarski prostor za pretvaranje kuna u eure. Unatoč tome, kuna je i jučer nastavila blago klizati. Razlog je, čini se, pojačani odljev deviza, a analitičari osobito ističu da potražnju za devizama potiču poduzeća koja ova godine moraju otplatiti veći iznos inozemnog duga.

Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da su pritisci na tečaj u pravilu izraženiji u prvom kvartalu godine zbog otplata vanjskog duga. No, ove godine, uslijed manjka kapitala i turbulentnih uvjeta poslovanja, u RBA procjenjuju da će tečaj u prosjeku biti nešto viši i da će se kretati od 7,30 do 7,50 kuna za eura. Nakratko bi mogao i premašiti razinu od 7,50 kuna za euro. Jaču deprecijaciju kune, međutim, ne očekuju. Imamo povjerenja u NB. Guverner je nekoliko puta ponovio da mu je tečaj na prvome mjestu, kaže Šantić. Domaće bankare muči i kreditiranje države, a o konačnom modelu danas bi trebali razgovarati s ministrom financija Ivanom Šukerom. Plan je bio da se otplata vanjskog duga države, koja u prvom tromjesečju ove godine iznosi oko 700 milijuna eura, riješi na relaciji banke - Ministarstvo financija - HNB.