- 24.07.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili s rastom, Končar najlikvidniji
- 24.07.2025 Šušnjar najavio popuštanje propisa o prodaji ispod nabavne c...
- 24.07.2025 Hanfa upozorava na investicijske prijevare u kojima se građa...
- 24.07.2025 Oštar pad prodaje automobila u EU u lipnju
- 24.07.2025 Naplaćena premija društava za osiguranje u pola godine doseg...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 28.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 28.07.2025. - OTP Invest
- 22.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 21.07.2025. - OTP Invest
- 21.07.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - lipanj 2025.
- 16.07.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - lipanj 2025.
- 15.07.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - lipanj 2025.
- 22.07.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu svi mirovinski fondovi porasli
- 21.07.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 21.07.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - lipanj 2025.
- 15.07.2025 MIROVINCI TJEDNO: U većini mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 14.07.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 28.07.2025. - OTP Invest
- 28.07.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi porasli na početku tjedna
- 28.07.2025 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle nakon dogovora SAD-a i EU
- 28.07.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa, u fokusu poslovni rezultati
- 28.07.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi blago porasli na početku tjedna
- 28.07.2025 Samsung Electronics s Teslom sklopio posao vrijedan 16,4 mlrd dolara
- 28.07.2025 Ina uzima kredit od 170 milijuna eura
- 25.07.2025 Oštar pad Volkswagenove dobiti i u drugom tromjesečju
- 25.07.2025 Končar D&ST u prvom polugodištu ostvario rast neto dobiti za 34 posto
- 24.07.2025 Grupa Podravka: Neto dobit porasla za 6,5 posto, na 41,3 milijuna eura
- 28.07.2025 Nove europske sankcije Rusiji podižu temperaturu na tržištu dizela
- 25.07.2025 Fortenova grupa zaključila ugovor o refinanciranju sa Zagrebačkom bankom
- 25.07.2025 Hrvatska poslala sedmi zahtjev za plaćanje iz RRF-a vrijedan više od milijardu eura
- 25.07.2025 Osijek dobio potporu te nabavlja još 10 novih Končarovih tramvaja
- 25.07.2025 Intel odustaje od tvornica u Njemačkoj i Poljskoj
EKONOMIJAObjavljeno: 30.08.2010
Udovoljavanje volji obvezničkih bogova
Podijeli sadržaj: | ||||
Dok svjedočim svemu što danas nazivaju odgovornom gospodarskom politikom, jedna mi analogija ne izlazi iz glave.
Znam da je pretjerana, no čini mi se da se elita gospodarske politike - narodne banke, ministri financija i političari - ponaša poput svećenika nekoga drevnoga kulta koji traže ljudske žrtve kako bi udovoljili volji nevidljivih bogova. Krajem prošle godine uobičajena je mudrost u sastavljanju gospodarskih politika naišla na oštar zaokret. Iako su se vodeća svjetska gospodarstva jedva počela oporavljati, a stopa nezaposlenosti u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama i dalje bila visoka, stvaranje novih radnih mjesta nije više bilo u središtu interesa. Umjesto toga vlade su se okrenule smanjenju proračunskih deficita. Skeptici su tvrdili da smanjenje potrošnje u kriznom gospodarstvu neće dovesti do stabilnosti proračuna na duge staze. No apostoli mjera štednje, takozvani štedljivci, zanemarili su svaki pokušaj matematike. Nisu bitni brojevi, tvrdili su: bilo je potrebno hitno srezati potrošnju kako bi odbili "obvezničke osvetnike", to jest ulagače koji bi najradije likvidirali rastrošne vlade. "Pogledajte što se događa u Grčkoj", kažu. Skeptici su pak uzvratili riječima da je Grčka poseban slučaj koji je zbog eura prikliješten u godine deflacije i stagnacije što god učinili. Velike su nacije, poput SAD-a, Velike Britanije i Japana, kamate plaćale vlastitom valutom i nije bilo naznaka da će "obveznički osvetnici" napasti niti da uopće postoje. Samo vi čekajte, rekoše štedljivci. Obveznički osvetnici su nevidljivi, no svejedno ih se treba bojati. To je bila čudna tvrdnja prije samo nekoliko mjeseci kad je američka vlada mogla pozajmljivati sredstva uz otplatu na deset godina i kamatu manju od četiri posto. Rečeno nam je da je nužno odustati od stvaranja novih radnih mjesta i milijune radnika baciti u jad kako bi se zadovoljili zahtjevi ulagača koje oni nisu ni uputili. Međutim, tvrdnja je nedavno postala još čudnija kad je postalo jasno da ulagače deficiti ne brinu: njih brinu stagnacija i deflacija. Svoju su zabrinutost iskazali time što su smanjili, a ne povećali kamatne stope na dugovanja velikih gospodarstava.
Kako se štedljivci nose s kamatnim stopama koje padaju, a ne rastu? Najnovija je moda izjaviti da je riječ o obmani na tržištu obveznica: ulagači nisu zbilja zabrinuti, samo se zanose. Teško je prenijeti koliko je ta tvrdnja zapravo drska. Najprije su nam rekli da moramo zanemariti temeljne zasade gospodarstva i pratiti što nam diktiraju financijska tržišta. Danas nam govore da trebamo ignorirati reakcije s tih tržišta. Jasno vam je zašto sam se upleo u misaonu analogiju o kultu koji zahtijeva ljudske žrtve. I uistinu je riječ o žrtvama. Svatko tko imalo sumnja u patnju koju je uzrokovalo rezanje potrošnje trebao bi se uvjeriti kakve je katastrofalne posljedice program štednje polučio u Grčkoj i Irskoj. Možda te države nisu imale izbora, no patnja nije ulagače navela da počnu više vjerovati svojim državnim vrhovima. U SAD-u postoji izbor. Tržišta ne zahtijevaju da odustanemo od stvaranja novih radnih mjesta. Upravo suprotno, brine ih manjak akcije i činjenica da se, kao što je to sročio Bill Gross iz velikoga obveznčkog fonda Pimco, "dolazimo u krizu poticaja". Čini se gotovo suvišnim, s obzirom na sve što je spomenuto, spomenuti i posljednju uvredu: mnogi od najglasnijih štedljivaca su, dakako, licemjeri. Primijetite, na primjer, kako su republikanci utihnuli u vezi s proračunskim deficitom nakon što su ih pitali koliko će državu stajati zadržavanje poreznih olakšica za bogate. No to ih neće spriječiti da se ponašaju kao borci za deficit kad se pojavi neki prijedlog za pomoć nezaposlenima. Stoga je moje pitanje: što se mora dogoditi da se politička elita istrgne iz kandža ovoga okrutnoga kulta? Kad ćemo se vratiti ponovnoj izgradnji gospodarstva?
Znam da je pretjerana, no čini mi se da se elita gospodarske politike - narodne banke, ministri financija i političari - ponaša poput svećenika nekoga drevnoga kulta koji traže ljudske žrtve kako bi udovoljili volji nevidljivih bogova. Krajem prošle godine uobičajena je mudrost u sastavljanju gospodarskih politika naišla na oštar zaokret. Iako su se vodeća svjetska gospodarstva jedva počela oporavljati, a stopa nezaposlenosti u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama i dalje bila visoka, stvaranje novih radnih mjesta nije više bilo u središtu interesa. Umjesto toga vlade su se okrenule smanjenju proračunskih deficita. Skeptici su tvrdili da smanjenje potrošnje u kriznom gospodarstvu neće dovesti do stabilnosti proračuna na duge staze. No apostoli mjera štednje, takozvani štedljivci, zanemarili su svaki pokušaj matematike. Nisu bitni brojevi, tvrdili su: bilo je potrebno hitno srezati potrošnju kako bi odbili "obvezničke osvetnike", to jest ulagače koji bi najradije likvidirali rastrošne vlade. "Pogledajte što se događa u Grčkoj", kažu. Skeptici su pak uzvratili riječima da je Grčka poseban slučaj koji je zbog eura prikliješten u godine deflacije i stagnacije što god učinili. Velike su nacije, poput SAD-a, Velike Britanije i Japana, kamate plaćale vlastitom valutom i nije bilo naznaka da će "obveznički osvetnici" napasti niti da uopće postoje. Samo vi čekajte, rekoše štedljivci. Obveznički osvetnici su nevidljivi, no svejedno ih se treba bojati. To je bila čudna tvrdnja prije samo nekoliko mjeseci kad je američka vlada mogla pozajmljivati sredstva uz otplatu na deset godina i kamatu manju od četiri posto. Rečeno nam je da je nužno odustati od stvaranja novih radnih mjesta i milijune radnika baciti u jad kako bi se zadovoljili zahtjevi ulagača koje oni nisu ni uputili. Međutim, tvrdnja je nedavno postala još čudnija kad je postalo jasno da ulagače deficiti ne brinu: njih brinu stagnacija i deflacija. Svoju su zabrinutost iskazali time što su smanjili, a ne povećali kamatne stope na dugovanja velikih gospodarstava.
Kako se štedljivci nose s kamatnim stopama koje padaju, a ne rastu? Najnovija je moda izjaviti da je riječ o obmani na tržištu obveznica: ulagači nisu zbilja zabrinuti, samo se zanose. Teško je prenijeti koliko je ta tvrdnja zapravo drska. Najprije su nam rekli da moramo zanemariti temeljne zasade gospodarstva i pratiti što nam diktiraju financijska tržišta. Danas nam govore da trebamo ignorirati reakcije s tih tržišta. Jasno vam je zašto sam se upleo u misaonu analogiju o kultu koji zahtijeva ljudske žrtve. I uistinu je riječ o žrtvama. Svatko tko imalo sumnja u patnju koju je uzrokovalo rezanje potrošnje trebao bi se uvjeriti kakve je katastrofalne posljedice program štednje polučio u Grčkoj i Irskoj. Možda te države nisu imale izbora, no patnja nije ulagače navela da počnu više vjerovati svojim državnim vrhovima. U SAD-u postoji izbor. Tržišta ne zahtijevaju da odustanemo od stvaranja novih radnih mjesta. Upravo suprotno, brine ih manjak akcije i činjenica da se, kao što je to sročio Bill Gross iz velikoga obveznčkog fonda Pimco, "dolazimo u krizu poticaja". Čini se gotovo suvišnim, s obzirom na sve što je spomenuto, spomenuti i posljednju uvredu: mnogi od najglasnijih štedljivaca su, dakako, licemjeri. Primijetite, na primjer, kako su republikanci utihnuli u vezi s proračunskim deficitom nakon što su ih pitali koliko će državu stajati zadržavanje poreznih olakšica za bogate. No to ih neće spriječiti da se ponašaju kao borci za deficit kad se pojavi neki prijedlog za pomoć nezaposlenima. Stoga je moje pitanje: što se mora dogoditi da se politička elita istrgne iz kandža ovoga okrutnoga kulta? Kad ćemo se vratiti ponovnoj izgradnji gospodarstva?
Izvor: poslovni.hr
- 24.07.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili s rastom, Končar najlikvidniji
- 24.07.2025 Šušnjar najavio popuštanje propisa o prodaji ispod nabavne c...
- 24.07.2025 Hanfa upozorava na investicijske prijevare u kojima se građa...
- 24.07.2025 Oštar pad prodaje automobila u EU u lipnju
- 24.07.2025 Naplaćena premija društava za osiguranje u pola godine doseg...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 28.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 28.07.2025. - OTP Invest
- 22.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 21.07.2025. - OTP Invest
- 21.07.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - lipanj 2025.
- 16.07.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - lipanj 2025.
- 15.07.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - lipanj 2025.
- 22.07.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu svi mirovinski fondovi porasli
- 21.07.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 21.07.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - lipanj 2025.
- 15.07.2025 MIROVINCI TJEDNO: U većini mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 14.07.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.07.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 28.07.2025. - OTP Invest
- 28.07.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi porasli na početku tjedna
- 28.07.2025 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle nakon dogovora SAD-a i EU
- 28.07.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa, u fokusu poslovni rezultati
- 28.07.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi blago porasli na početku tjedna
- 28.07.2025 Samsung Electronics s Teslom sklopio posao vrijedan 16,4 mlrd dolara
- 28.07.2025 Ina uzima kredit od 170 milijuna eura
- 25.07.2025 Oštar pad Volkswagenove dobiti i u drugom tromjesečju
- 25.07.2025 Končar D&ST u prvom polugodištu ostvario rast neto dobiti za 34 posto
- 24.07.2025 Grupa Podravka: Neto dobit porasla za 6,5 posto, na 41,3 milijuna eura
- 28.07.2025 Nove europske sankcije Rusiji podižu temperaturu na tržištu dizela
- 25.07.2025 Fortenova grupa zaključila ugovor o refinanciranju sa Zagrebačkom bankom
- 25.07.2025 Hrvatska poslala sedmi zahtjev za plaćanje iz RRF-a vrijedan više od milijardu eura
- 25.07.2025 Osijek dobio potporu te nabavlja još 10 novih Končarovih tramvaja
- 25.07.2025 Intel odustaje od tvornica u Njemačkoj i Poljskoj
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.07. 14:04 | 3779,12 | 22,73 |
0,61 |
|
CROBEX10* | 28.07. 14:04 | 2361,75 | 13,49 |
0,57 |
|
CROBEX10tr* | 28.07. 14:04 | 2717,77 | 15,30 |
0,57 |
|
ADRIAprime* | 28.07. 14:06 | 2919,52 | 39,72 |
1,38 |
|
CROBISTR* | 25.07. 16:31 | 184,3335 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 25.07. 16:31 | 99,2332 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ZITO | 21,50 € |
0,00% |
615.282,30 € |
KOEI | 580,00 € |
1,05% |
218.126,00 € |
7SLO | 49,12 € |
1,68% |
199.690,63 € |
DLKV | 7,00 € |
0,57% |
123.949,22 € |
KODT | 3.840,00 € |
2,13% |
91.360,00 € |
HT | 41,80 € |
-0,24% |
84.144,30 € |
ADPL | 14,50 € |
-1,36% |
71.438,15 € |
ERNT | 178,50 € |
-1,11% |
67.089,50 € |
SPAN | 65,60 € |
2,18% |
64.349,20 € |
JDOS | 505,00 € |
0,00% |
50.500,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.862.339,09 € |
Redovni obveznički promet: | 25.152,50 € |
Sveukupni promet: | 1.887.491,59 € |