- 24.08.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta nakon ...
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak...
- 26.08.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog krize u Francuskoj
- 25.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz uvećan promet
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjedni...
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 18.08.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - srpanj 2025.
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 22.08.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 539 milijuna eura
- 19.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Pozitivan tjedan za mirovinske fondove
- 18.08.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 29.08.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni rast, Valamar najlikvidniji
- 29.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u plusu, promet uvećan
- 29.08.2025 Cijene nafte blago pale, ali su na putu tjednog rasta
- 29.08.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi blago pali, u fokusu dionice Končara
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak potražnje
- 29.08.2025 Kreditne institucije u prvom polugodištu s 1,4 posto manjom dobiti
- 29.08.2025 Broj električnih automobila na njemačkim cestama ponovno raste
- 29.08.2025 Strah od novog oporezivanja srušio cijene dionica britanskih banaka
- 29.08.2025 Ukidanje carina na uvoz američke robe u EU podijelilo njemačku industriju
- 29.08.2025 Brazil razmatra carinsku odmazdu za SAD
EKONOMIJAObjavljeno: 08.11.2012
Treba nam više vodstva za više Europe
Podijeli sadržaj: | ||||
Put prema napretku gospodarskog upravljanja vodi kroz političke institucije EU, a više Europe preduvjet je za jačanje Europskog parlamenta i EK te ukidanje veta u Vijeću Europe.
Rasprava o unapređenju upravljanja gospodarstvom eurozone rasvijetlila je nove dimenzije slabosti sustava. Još je pri potpisivanju ugovora u Maastrichtu 1992. bilo jasno da monetarna unija neće biti dugoročno održiva bez nečega sličnog u fiskalnoj domeni. A onda je u prvih deset godina zajedničke valute ta temeljna pogreška zanemarena. Danas eurozona, koja uz 27 financijskih politika članica ima centralnu monetarnu politiku koju vodi Europska središnja banka (ECB), izgleda poput izrugivanja gospodarskom zdravom razumu. Na početku su još važne države poput Francuske i Njemačke prestale ozbiljno shvaćati Pakt za stabilnost i rast Europske unije, koji je trebao održati fiskalnu disciplinu i sklad među zemljama članicama. Kad je uvođenjem eura porasla trgovina unutar Europe te kad se inflacija u mnogim zemljama članicama smanjila, fiskalne su obveze jednostavno počeli ignorirati. Euro je brzo postao druga po važnosti valuta na svijetu i pokazao se kao štit protiv izvanjskih financijskih turbulencija. Optimizam je rastao, a razum bježao, što je utjecalo i na preuranjeno članstvo zemalja poput Grčke te na jaz između procesa širenja EU i institucijskih integracija.
Previdi europskih čelnika
Drugim riječima, čelni ljudi Europe previdjeli su temelje za stvaranje monetarne unije na heterogenom gospodarskom području: poveći zajednički proračun za omogućavanje javnih dobara; prijenos sredstava iz bolje stojećih područja u regije koje zaostaju ili su u krizi; neki oblik zajedničkog javnog duga kojim se upravlja prema strogim pravilima; te, što je najvažnije, središnja banka koja ima sva prava i instrumente kao vjerovnik u slučaju krajnje nužde. Ispunjavanje tih uvjeta dovelo bi do punokrvne političke unije, no proces bi tekao postupno, počevši s bankovnom unijom, financijskom unijom ili središnjom bankom koja bi djelovala kao vjerovnik u slučaju krajnje nužde, a taj bi funkcionalistički pristup mogao biti politički održiviji. Neki će se ipak usprotiviti većem stupnju solidarnosti i zanemariti temeljnu činjenicu da je za to potrebna povećana međuovisnost u monetarnoj uniji te zanemariti činjenicu da je Lisabonski ugovor potvrdio europski model "socijalnog tržišta". Monetarna unija koja nema koristi od svih svojih sudionika neće dugo opstati. Nakon što je izbila dužnička kriza u eurozoni, bankroti su izbjegnuti uspostavom Europskog mehanizma za financijsku stabilnost (koji je kasnije zamijenio Europski stabilizacijski mehanizam) te praktičnijom i snažnijom ulogom Europske središnje banke, koja je djelovala u suglasnosti s Europskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom. Novi "fiskalni sporazum" potvrđuje predanost zemalja članica balansu proračuna te smanjenju javnog duga za 60 posto BDP-a u sljedećih dvadeset godina u sklopu njihova ustava. No, bilo kakva procjena upravljanja gospodarstvom u Europi mora prepoznati sporu i kontradiktornu narav međuvladina odlučivanja, u kojima je pogrešna ideja nacionalnog interesa uz porast nezadovoljstva naroda Europskom unijom i izbornog pritiska dovela do isprekidana, usporena procesa prepunog kolebanja na financijskim tržištima.
Strategija za 2020. dobar početak
Kad se stvari promatraju na taj način, europska politička klasa očito nije uspjela ostvariti pravo vodstvo. Izazov je danas dvostruk: treba se nositi s financijskom krizom i stvoriti sigurniju gospodarsku budućnost putem boljeg upravljanja. Pretjerani naglasak na financijskoj strogoći bez mjera za poticanje rasta pojačao je recesijske trendove te dodatno opteretio državne proračune i omjer duga i BDP-a. To dodatno povećava troškove kreditiranja i produbljuje probleme. Za svako trajno rješenje Europljani bi trebali priznati da imaju zajednički problem koji se može riješiti jedino većom kohezijom i financijskom solidarnošću. Europska središnja banka mora postati stvarna središnja banka Europe. Europski se bankovni sustav mora pretvoriti u bankovnu uniju, u kojoj će Europska središnja banka provoditi razuman nadzor. Financijski se sporazum mora brzo provesti, a napredak u usklađivanju fiskalnih politika trebao bi se nastaviti. No, financijsku disciplinu trebaju popratiti politike koje promiču rast, bez kojeg balansiran proračun i smanjenje duga nisu mogući. Europska strategija za 2020., koja je odobrena prije dvije godine, dijelom i zbog poboljšanja gospodarskog upravljanja, dobra je početna točka i nudi temelje za "sporazum o rastu" koji su zatražile neke vlade Europske unije. Put prema napretku gospodarskog upravljanja u Europi vodi kroz političke institucije Europske unije, a "više Europe" preduvjet je za jačanje Europskog parlamenta i Europske komisije te ukidanje moći veta u Vijeću Europe.
Provizorna suverenost
Argument da bi se jačanjem zajedničkih institucija u Europi smanjila suverenost pojedinih zemalja čini se vrlo slabim jednostavno zato što je u današnjem globaliziranom gospodarstvu suverenost više provizorna nego stvarna. Usporedno s tim promjenama europski vođe moraju javno priznati da će se, ako euro propadne, Europa brzo okrenuti konkurentnoj devalvaciji, zaštiti unutar sustava Europske unije i politici osiromašenja susjeda, a svi su ti potezi bili očiti sedamdesetih i osamdesetih. Javno mnijenje Europe mora biti svjesno toga da sve veća međuovisnost znači da će stabilnost deviznog tečaja te postupno dovršenje jedinstvenog tržišta na koje euro upućuje stvarno donijeti korist svim sudionicima. Europska politička klasa mora naći hrabrosti poduzeti korake za zbližavanje Unije. Mala cijena koju će platiti pojedine države zanemariva je u usporedbi s vjerojatnim posljedicama neaktivnosti.
Rasprava o unapređenju upravljanja gospodarstvom eurozone rasvijetlila je nove dimenzije slabosti sustava. Još je pri potpisivanju ugovora u Maastrichtu 1992. bilo jasno da monetarna unija neće biti dugoročno održiva bez nečega sličnog u fiskalnoj domeni. A onda je u prvih deset godina zajedničke valute ta temeljna pogreška zanemarena. Danas eurozona, koja uz 27 financijskih politika članica ima centralnu monetarnu politiku koju vodi Europska središnja banka (ECB), izgleda poput izrugivanja gospodarskom zdravom razumu. Na početku su još važne države poput Francuske i Njemačke prestale ozbiljno shvaćati Pakt za stabilnost i rast Europske unije, koji je trebao održati fiskalnu disciplinu i sklad među zemljama članicama. Kad je uvođenjem eura porasla trgovina unutar Europe te kad se inflacija u mnogim zemljama članicama smanjila, fiskalne su obveze jednostavno počeli ignorirati. Euro je brzo postao druga po važnosti valuta na svijetu i pokazao se kao štit protiv izvanjskih financijskih turbulencija. Optimizam je rastao, a razum bježao, što je utjecalo i na preuranjeno članstvo zemalja poput Grčke te na jaz između procesa širenja EU i institucijskih integracija.
Previdi europskih čelnika
Drugim riječima, čelni ljudi Europe previdjeli su temelje za stvaranje monetarne unije na heterogenom gospodarskom području: poveći zajednički proračun za omogućavanje javnih dobara; prijenos sredstava iz bolje stojećih područja u regije koje zaostaju ili su u krizi; neki oblik zajedničkog javnog duga kojim se upravlja prema strogim pravilima; te, što je najvažnije, središnja banka koja ima sva prava i instrumente kao vjerovnik u slučaju krajnje nužde. Ispunjavanje tih uvjeta dovelo bi do punokrvne političke unije, no proces bi tekao postupno, počevši s bankovnom unijom, financijskom unijom ili središnjom bankom koja bi djelovala kao vjerovnik u slučaju krajnje nužde, a taj bi funkcionalistički pristup mogao biti politički održiviji. Neki će se ipak usprotiviti većem stupnju solidarnosti i zanemariti temeljnu činjenicu da je za to potrebna povećana međuovisnost u monetarnoj uniji te zanemariti činjenicu da je Lisabonski ugovor potvrdio europski model "socijalnog tržišta". Monetarna unija koja nema koristi od svih svojih sudionika neće dugo opstati. Nakon što je izbila dužnička kriza u eurozoni, bankroti su izbjegnuti uspostavom Europskog mehanizma za financijsku stabilnost (koji je kasnije zamijenio Europski stabilizacijski mehanizam) te praktičnijom i snažnijom ulogom Europske središnje banke, koja je djelovala u suglasnosti s Europskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom. Novi "fiskalni sporazum" potvrđuje predanost zemalja članica balansu proračuna te smanjenju javnog duga za 60 posto BDP-a u sljedećih dvadeset godina u sklopu njihova ustava. No, bilo kakva procjena upravljanja gospodarstvom u Europi mora prepoznati sporu i kontradiktornu narav međuvladina odlučivanja, u kojima je pogrešna ideja nacionalnog interesa uz porast nezadovoljstva naroda Europskom unijom i izbornog pritiska dovela do isprekidana, usporena procesa prepunog kolebanja na financijskim tržištima.
Strategija za 2020. dobar početak
Kad se stvari promatraju na taj način, europska politička klasa očito nije uspjela ostvariti pravo vodstvo. Izazov je danas dvostruk: treba se nositi s financijskom krizom i stvoriti sigurniju gospodarsku budućnost putem boljeg upravljanja. Pretjerani naglasak na financijskoj strogoći bez mjera za poticanje rasta pojačao je recesijske trendove te dodatno opteretio državne proračune i omjer duga i BDP-a. To dodatno povećava troškove kreditiranja i produbljuje probleme. Za svako trajno rješenje Europljani bi trebali priznati da imaju zajednički problem koji se može riješiti jedino većom kohezijom i financijskom solidarnošću. Europska središnja banka mora postati stvarna središnja banka Europe. Europski se bankovni sustav mora pretvoriti u bankovnu uniju, u kojoj će Europska središnja banka provoditi razuman nadzor. Financijski se sporazum mora brzo provesti, a napredak u usklađivanju fiskalnih politika trebao bi se nastaviti. No, financijsku disciplinu trebaju popratiti politike koje promiču rast, bez kojeg balansiran proračun i smanjenje duga nisu mogući. Europska strategija za 2020., koja je odobrena prije dvije godine, dijelom i zbog poboljšanja gospodarskog upravljanja, dobra je početna točka i nudi temelje za "sporazum o rastu" koji su zatražile neke vlade Europske unije. Put prema napretku gospodarskog upravljanja u Europi vodi kroz političke institucije Europske unije, a "više Europe" preduvjet je za jačanje Europskog parlamenta i Europske komisije te ukidanje moći veta u Vijeću Europe.
Provizorna suverenost
Argument da bi se jačanjem zajedničkih institucija u Europi smanjila suverenost pojedinih zemalja čini se vrlo slabim jednostavno zato što je u današnjem globaliziranom gospodarstvu suverenost više provizorna nego stvarna. Usporedno s tim promjenama europski vođe moraju javno priznati da će se, ako euro propadne, Europa brzo okrenuti konkurentnoj devalvaciji, zaštiti unutar sustava Europske unije i politici osiromašenja susjeda, a svi su ti potezi bili očiti sedamdesetih i osamdesetih. Javno mnijenje Europe mora biti svjesno toga da sve veća međuovisnost znači da će stabilnost deviznog tečaja te postupno dovršenje jedinstvenog tržišta na koje euro upućuje stvarno donijeti korist svim sudionicima. Europska politička klasa mora naći hrabrosti poduzeti korake za zbližavanje Unije. Mala cijena koju će platiti pojedine države zanemariva je u usporedbi s vjerojatnim posljedicama neaktivnosti.
Izvor: poslovni.hr
Ključne riječi:
Bdp ~ Budućnost ~ Dug ~ ECB ~ Euro ~ Eurozona ~ Gospodarstvo ~ Inflacija ~ Središnja banka
Bdp ~ Budućnost ~ Dug ~ ECB ~ Euro ~ Eurozona ~ Gospodarstvo ~ Inflacija ~ Središnja banka
Podijeli sadržaj: | ||||
- 24.08.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta nakon ...
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak...
- 26.08.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog krize u Francuskoj
- 25.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz uvećan promet
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjedni...
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 18.08.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - srpanj 2025.
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 22.08.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 539 milijuna eura
- 19.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Pozitivan tjedan za mirovinske fondove
- 18.08.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 29.08.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni rast, Valamar najlikvidniji
- 29.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u plusu, promet uvećan
- 29.08.2025 Cijene nafte blago pale, ali su na putu tjednog rasta
- 29.08.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi blago pali, u fokusu dionice Končara
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak potražnje
- 29.08.2025 Kreditne institucije u prvom polugodištu s 1,4 posto manjom dobiti
- 29.08.2025 Broj električnih automobila na njemačkim cestama ponovno raste
- 29.08.2025 Strah od novog oporezivanja srušio cijene dionica britanskih banaka
- 29.08.2025 Ukidanje carina na uvoz američke robe u EU podijelilo njemačku industriju
- 29.08.2025 Brazil razmatra carinsku odmazdu za SAD
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 29.08. 16:00 | 3701,81 | 6,41 |
0,17 |
|
CROBEX10* | 29.08. 16:00 | 2320,18 | 1,41 |
0,06 |
|
CROBEX10tr* | 29.08. 16:00 | 2670,62 | 1,60 |
0,06 |
|
ADRIAprime* | 29.08. 15:38 | 2895,55 | -9,08 |
-0,31 |
|
CROBISTR* | 29.08. 16:31 | 184,7187 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 29.08. 16:31 | 99,2066 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 574,00 € |
0,00% |
289.858,00 € |
ADRS2 | 79,80 € |
-1,24% |
208.633,00 € |
KODT | 3.770,00 € |
2,17% |
125.210,00 € |
ERNT | 182,00 € |
1,11% |
88.069,50 € |
MONP | 7,50 € |
6,38% |
78.977,55 € |
HT | 40,70 € |
0,00% |
52.101,40 € |
KODT2 | 3.680,00 € |
3,95% |
50.660,00 € |
ADRS | 122,00 € |
1,67% |
40.796,00 € |
RIVP | 6,32 € |
-0,94% |
36.215,28 € |
ATGR | 44,00 € |
-1,35% |
28.946,40 € |
Redovni dionički promet: | 1.117.322,51 € |
Redovni obveznički promet: | 301.820,00 € |
Sveukupni promet: | 1.419.142,51 € |