U zemljama središnje i istočne Europe skoro polovica aktivnog stanovništva počela je razmišljati ili uzima u obzir ulaganje u dodatne privatne mirovinske dohotke osim državne mirovine, dok jedna od pet osoba ove regije već ima neki investicijski proizvod.
Ovaj trend ukazuje na skepticizam prema državnim mirovinskim sustavima s obzirom da u prosjeku samo 10 posto radne populacije pretpostavlja da će im državna mirovina biti dovoljna za pokrivanje dnevnih troškova nakon umirovljenja. S druge strane, pola radnog stanovništva još uvijek nije razmišljalo o dodatnim investicijama za razdoblje nakon umirovljenja.
Ovo su neki od rezultata istraživanja tržišta nedavno provedenog u zemljama ove regije, a kojeg su provela poduzeća Fessel&GfK, SMG_KRC, RmPLUS, TNS MODUS u ime Bank Austria Creditanstalt (BA-CA), člana grupe UniCredit Group.
“Jaz između skepticizma populacije prema državnom mirovinskom sustavu i broja ljudi unutar investicijskih proizvoda za razdoblje umirovljenja pokazuje potencijal regije središnje i istočne Europe. Važnost profesionalnih savjetodavnih usluga i najusavršenijih suvremenih proizvoda po mjeri na ovom području će dalje rasti. Za bankovne mreže kao što je grupa UniCredit, ovo je ogromna prilika”, kaže Helmut Bernkopf, predsjednik za strategiju i poslovni razvoj u BA-CA odjela za središnju i istočnu Europu UniCredit grupe.
U prosjeku je jedna od tri osobe počela investirati u svoju budućnost u sljedećim državama članicama EU: 36 posto aktivnog stanovništva u Češkoj Republici, 34 posto u Sloveniji, 32 posto u Slovačkoj i 21 posto u Mađarskoj. Poljska je jedina zemlja EU koja zaostaje za drugim zemljama, s 8 posto aktivnog stanovništva koje ulaže u privatne mirovine.
U zemljama jugoistočne Europe, udio stanovništva koji ima neki od investicijskih proizvoda za umirovljenje je niži od ukupnog prosjeka u zemljama središnje i istočne Europe (20 posto), s udjelom od 10 posto u Bugarskoj, 7 posto u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj, i 5 posto u Srbiji. Jedina iznimka ovdje je Hrvatska u kojoj 21 posto stanovništva već koristi investicijske proizvode.
U Češkoj Republici proizvodi stambenih štedionica među najomiljenijim su proizvodima za mirovinsku štednju (30 posto), u Hrvatskoj (15 posto) i Slovačkoj (14 posto). Vrijednosnice i investicijski fondovi općenito (ne posebni mirovinski fondovi) se češće koriste u Sloveniji (13 posto), Poljskoj (11 posto) i Slovačkoj (10 posto). Srbi i Rumunji često investiraju u nekretnine (odnosno 18 i 13 posto).
Čini se da Bošnjaci, Rumunji i Slovaci naginju investirati u štedne proizvode (BiH: 52 posto, SK: 39 posto, RO: 35 posto). Ugovori o životnom osiguranju su omiljeni posebno u Sloveniji (47 posto), Hrvatskoj (44 posto) i Slovačkoj (39 posto), a prate ih Srbija i Bosna i Hercegovina s 34 posto.
Trenutačno, stanovništvo zemalja središnje i istočne Europe može ulagati relativno male iznose u privatnu mirovinu. U prosjeku ljudi planiraju uštedjeti oko 22 eura mjesečno.
Slovenci i Hrvati teže najvišem iznosu ulaganja, u prosjeku riječ o iznosu od 36 eura. Srbija i Poljska su na drugom mjestu s prosječnim iznosom od 27 eura ušteđevine mejsečno. Mađarska i Bosna su na razini prosjeka od oko 22 eura, a u stopu ih prate Češka Republika s 21,3 eura i Slovačka s 18 eura mjesečno. Jedno moguće rješenje za niže razine u Češkoj Republici i Slovačkoj je da je ideja o štednji za mirovinu već dosegla srednju i nižu imovinsku klasu u kojoj si ljudi mogu dopustiti samo manje iznose ulaganja za štednju. U Rumunjskoj i Bugarskoj je prosječan potencijal za štednju najniži s 17,5 eura, odnosno 15,9 eura.
izvor: www.business.hr