Najveća pivovara u Srbiji prodana je po znatno nižoj cijeni u usporedbi s drugim pivovarama. Agencija za privatizaciju prodala je 51,9 posto kapitala Beogradske industrije piva (BIP) konzorciju što ga čine Alta iz Latvije (Letonije) i United Nordic Beverages iz Norveške za 21,4 milijuna eura s time da novi vlasnik uloži u unaprjeđenje proizvodnje još 5,1 milijun eura. Konzorcij je platio 4,5 eura za dionice BIP-a što se nalaze u vlasništvu države, dok je cijena dionica malih dioničara na Beogradskoj burzi 4,13 eura. Najviša cijena dionicama BIP bila je 19. travnja, 8,7 eura. Tržišna vrijednost cijele BIP je oko 37 milijuna eura. Drugi ponuđač za kupnju BIP bila je Pivovarna Laško, ponudu koje je Agencija za privatizaciju ocijenila lošijom od spomenutog konzorcija. BIP je najveća pivovara u Srbiji, ali je prodana po znatno nižoj cijeni u usporedbi s Apatinskom, zatim pivovarom u Čelarevu i drugima. Zbog mnogih nesporazuma koji su pratili tu kompaniju BIP je prodat među posljednjim domaćim pivovarama, ali je konačna prodaja ostavila dvojbene repove. Tako Bogdan Veljković, nasljednik nekada nacionalizirane Weifertove pivovare koja se nalazila na mjestu sadašnje BIP, tvrdi kako je privatizacija jedna velika prijevara s kojom će se suočiti novi vlasnik i domaća vlast. Veljković ističe kako je preko švedskog veleposlanstva saznao da u toj zemlji nije registrirana firma United Nordic Beverages, dok je Alta mala kompanija sa skromnim kapitalom, koja se bavi prometom vina. Zbog toga Veljković dvoji o dobrim nakanama novih vlasnika tvrtki koje nisu registrirane u zemljama iz kojih dolaze. Pretendent za nasljedstvo dijela BIP Veljković zamjera vlastima što vlasnike nacionalizirane imovine nastoje izigrati masovnim falsificiranjem dokumentacije kojom se imovina pretvara u društvenu i 'na tanjuru' nudi izabranoj skupini ljudi, kojima se ne utvrđuje porijeklo novca s kojim sudjeluju u privatizaciji državne imovine. Prema njegovu mišljenju problem je u ministrima koji ne poštuju zakone, što ima utjecaja na stvaranje problemtičnog kredibiliteta Srbije.
Veljković, američki državljanin srpskog porijekla, obavijestio je veleposlanstva SAD u Beogradu i zemalja članica EU o korumptivnoj privatizaciji sredstvima stečenim na protuzakonit način, odnosno u poslovima koji podliježu sankcijama. Veljković se obratio inozemnim činiocima da se uključe u ispitivanju porijekla novca za kupnju BIP. Mnogim veleposlanstvima dobro su poznate korupcijske prilike u Srbiji zbog kojih je pojedinim domaćim tajkunima zabranjen ulazak u SAD i u zemlje EU. Potpredsjednik Europskog parlamenta Scot Macmillan uputio je u povodu pritužbi vlasnika i nasljednika nacionalizirane imovine pismo najvišim državnim dužnosnicima, koji se još nisu udostojili odgovoriti na njegova upozorenja. Predstavnici Mreže za restituciju, koja zastupa interese vlasnika nacionalizirane imovine, bezuspješno nastoje uspostaviti kontakte s nadležnim ministrima u vladi Srbije. Zbog toga je najavljeno upućivanje tužbe sudu u Strasbourgu. Srbija je jedina zemlja u tranziciji koja još nije donijela zakon o restituciji. Ta pravna praznina koristi se za prodaju imovine koja podliježe vraćanju bivšim vlasnicima ili njihovim nasljednicima. Prema kazivanju Dušana Belanovića, glasnogovornika Agencije za privatizaciju, pri prodaji BIP riječ je o promjeni titulara imovine, pa prodaja nacionalizirane imovine nije sporna za kupca. Prema Zakonu o privatizaciji, pet posto sredstava dobivenih od privatizacije odvaja se u posebni fond iz kojega trebaju biti namireni vlasnici nacionalizirane imovine. Oni nisu zadovoljni takvim rješenjem već traže da im se, tamo gdje je moguće, imovina vrati u naturi. Zbog toga su mnoge dražbe što se obavljaju pri Agenciji za privatizaciju propraćene protestima bivših vlasnika, koji nastoje omesti prodaju imovine za koju računaju da im treba biti vraćena kada bude donijet zakon o denacionalizaciji. Prethodna vlada pripremila je nacrt tog zakona, autor kojega je bivši ministar Milan Parivodić, također pretendent na povraćaj imovine, ali je nova vlada odgodila upućivanje zakona u skupštinsku proceduru s objašnjenjem da ga prethodno treba doraditi.