Ministarstvo financija priprema novo izdanje kunskih obveznica s valutnom klauzulom u eurima, vrijedno 4,5 milijardi kuna i s rokom dospijeća 15 godina, doznajemo iz dobro upućena izvora.

Upravo u tom kontekstu valja gledati i jačanje kune zbog kojega je HNB u proteklih desetak dana dva puta reagirao na deviznom tržištu pokušavajući (neuspješno) zadržati tečaj iznad 7,2 kune za euro: jačanje kune bankama ide u prilog jer će tako povećati eursku protuvrijednost obveznice.

Oduku o novom izdanju obveznica svakako je morao ubrzati rastući proračunski deficit — koji je do kraja lipnja dosegnuo 7,71 milijardu kuna u usporedbi sa 8,61 milijardi deficita planiranog za čitavu godinu. Ukupni proračunski prihodi pritom su u odnosu na isto razdoblje lani pali 1,6 posto, na 51,91 milijardu kuna, dok su rashodi povećani 0,6 posto, na 59,61 milijardu kuna, doznaje se iz Ministarstva financija.

Prihodi pali 1,6%

Ove je godine Ministarstvo financija Ivana Šukera izdalo dvije emisije obveznica, kunskih i eurskih, obje na domaćem tržištu. Vrijednost tih izdanja iznosila je 3,5 milijardi kuna odnosno 350 milijuna kuna, što je najvećim dijelom iskorišteno za refinanciranje dospjelih dugova. Ove je godine Ministarstvo financija za oko 1,3 milijardi kuna povećalo i obveze po trezorskim zapisima — zaključno s posljednjom aukcijom u četvrtak ukupna vrijednost upisanih trezoraca iznosila je 13,48 milijardi kuna, u usporedbi sa 12,13 milijarde kuna krajem prošle godine.

Krajem srpnja, prema dostupnim podacima Ministarstva financija, na naplatu dospijeva 857,8 milijuna dolara obveznice Londonskom klubu vjerovnika, a u drugoj polovici godine na naplatu dolazi još oko 170 milijuna eura glavnice dugoročnih kredita. S druge strane, Ministarstvo financija još ima mogućnost povući dodatnih 500 milijuna dolara u skladu s dogovorom postignutim prilikom lanjskog izdanja euroobveznica u SAD-u, iako je pitanje koliko bi to bilo isplativo s obzirom na tečaj dolara prema euru odnosno kuni.

U Ministarstvu financija, komentirajući činjenicu da je u šest mjeseci deficit dosegnuo 89,5 posto plana za čitavu godinu, napominju da će se u srpnju i kolovozu proračun bolje puniti, te da je dio troškova prije stigao na naplatu, dodajući da je i prošle godine u prvom polugodištu iskorišten najveći dio planiranog deficita.

Međutim, u pretkriznoj 2007. i 2008. godini u prvoj polovici godine proračun uopće nije bio u minusu — ostvareni su suficiti.

Tri mjeseca uštede

U svakom se slučaju čini neizbježnim da će deficit biti povećan rebalansom, kao što je bilo i u protekle tri godine. Prema najavama iz Ministarstva financija moguća su dva rebalansa: prvi, u srpnju, riješio bi pitanje šteta od poplava i troška referenduma, a tek bi drugi, u rujnu, mogao biti opsežniji — nakon što se vidi kakve je prihode donijela turistička sezona.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG – Splitske banke, smatra da će čak i uz rebalans najesen deficit ostati znatan dodajući kako je trenutačna situacija na međunarodnom tržištu duga takva da će se država teško moći zaduživati vani, odnosno da investitori neće biti skloni zemljama poput Hrvatske.

Hrvoje Stojić, voditelj odjela makroekonomskih istraživanja u Hypo banci, upozorava kako će se — u slučaju da srpanjski rebalans doista bude minimalan, a tek onaj rujanski konkretniji — zahvati na strani rashoda moći provesti tek u četvrtom kvartalu godine, što znači da uštede neće biti znatne.

Koliki će rebalans najesen doista biti potreban, prerano je procijeniti, primjerice zbog još nepoznate procjene troškova restrukturiranja brodogradilišta, kaže Stojić — no svakako bi obradovala, dodaje on, fiskalna konsolidacija od 2 postotna boda ili više, odnosno da rebalans uključi što više mjera iz Vladina programa ekonomskog oporavka.

Stojić upozorava kako na strani Vlade postoje dobre namjere za brži tempo strukturnih reformi, odnosno racionalizaciju proračunskih rashoda, ali problem je što se u Hrvatskoj često generalno preširoko traži konsenzus oko reformi kojima bi se ispravile iracionalnosti iz proteklih razdoblja te preispitale mnoge socijalne privilegije koje nepovoljno utječu na konkurentnost gospodarstva. Proces objašnjavanja reformi te prezentacija njihovih učinaka trebali bi također biti puno aktivniji jer se tako može znatno ublažiti otpor građana i spriječiti dnevno-političke trzavice.

Hrvoje Stojić za čitavu godinu očekuje da će proračunski deficit konsolidirane opće države uključujući i kvazifiskalne aktivnosti dosegnuti 17 do 20 milijardi kuna.