Veća potrošnja podići će BDP 4,6 posto, a udjel vanjskog duga u BDP-u porast će na čak 88,4 posto. Proračunski deficit od 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda u odnosu na od vlade najavljenih 2,8 posto u 2007. godini bit će posljedica povrata duga umirovljenicima, odgađanja reforme zdravstva, prebačaju u javnim investicijama, povećanoj potrošnji na socijalne transfere, plaće državnih službenika i mirovine, kao i rastu udjela subvencija u BDP-u zbog odgode restrukturiranja državnih poduzeća, upozorava u jučer predstavljenom Makroekonomskom pregledu za 2007./08. voditelj Odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.
Rast BDP-a
Rast bruto domaćeg proizvoda trebao bi iznositi 4,6 posto, a tome će najviše doprinositi osobna potrošnja koja bi se ove godine trebala naći na četverogodišnjem vrhuncu, ubrzavanje rasta izvoza, i to posebno u sektoru usluga. U hrvatskom slučaju BDP se temelji na potrošnji stanovništva, ali rast BDP-a trebao bi biti kroz izvoz. Ovakav princip rasta samo generira vanjskotrgovinski deficit, kaže Stojić. S druge strane, u državama eurozone rastu BDP-a najviše doprinosi rast izvoza. Usporavanje rasta investicija moguće je u drugoj polovici godine. Fiksne investicije trebale bi stabilno rasti, podržane predizbornim intenziviranjem investicija u infrastrukturne projekte, rastom broja izdanih građevinskih dozvola u komercijalnoj gradnji od 16 posto potkraj prošle godine, kao i rastom kredita poduzećima od 25 posto. Održiv bi tempo rasta industrijske proizvodnje u 2007. godini trebao iznositi 4,6 posto. Očekuje se i rast osobne potrošnje s 3,6 na četiri posto, potaknut rastom realnog raspoloživog osobnog dohotka, otplate duga umirovljenicima, povećanim socijalnim transferima i tzv. wealth efektom, odnosno rastom potrošnje potaknutim rastom vrijednosti osobne financijske imovine. Uz spomenute faktore kapitalne investicije i kreditiranje osobne potrošnje mogle bi trgovinski deficit u 2007. godini pogurati na 9,9 milijardi eura, odnosno čak 27 posto bruto domaćeg proizvoda. Dok se za prvu polovicu godine očekuje rast izvoza od 15 posto zahvaljujući oporavku potražnje iz zemalja EU, u drugoj polovici godine ponovno bi mogao uslijediti hladan tuš pada izvoza zbog rasta produktivnosti koji je oko dva posto niži od srednjoeuropskog prosjeka i izostanka na brzorastuća tržišta zemalja OPEC-a i tzv. BRIC zemalja, odnosno Brazila, Rusije, Indije i Kine. Očekuje se kako bi zbog nižih cijena energenata, povoljnih klimatskih prilika, povećane konkurentnosti u maloprodaji, rasta produktivnosti i stabilnosti tečaja trebalo nastaviti i usporavanje inflacije. No kako je riječ o izbornoj godini, kad su vlastodršci, neovisno o boji, darežljivi, postoji rizik daljeg fiskalnog popuštanja, odnosno povećanja socijalnih transfera. Postoji mogućnost rasta cijena javnog prijevoza kao i komunalnih usluga, a tu su i mogući efekti prelijevanja. Stojić upozorava kako će deficit platne bilance 2009.-2010. porasti na deset posto bruto domaćeg proizvoda u slučaju izostanka odlučnijeg stezanja u proračunskoj politici. Upitan o mogućnosti za alternative proračunskom stezanju zbog usporavanja rasta deficita platne bilance, Stojić je odgovorio kako, dokle god država ne smanji udjel u gospodarstvu, ona će najviše utjecati na smanjenje deficita platne bilance.
Dug sve veći
Rast inozemnog duga nastavit će se i u ovoj godini, kad bi on, u usporedbi s 86 posto BDP-a u 2006. godini, trebao porasti na čak 88,4 posto BDP-a krajem ove godine. Takva je prognoza podržana predviđanjima o deficitu platne bilance iznad osam posto, ekspanzivnom fiskalnom politikom, rastom BDP-a od četiri do pet posto i pokrićem stranih izravnih investicija od 70 posto. Takav daljnji rast inozemnog duga sigurno će uzrokovati nastavak restriktivne monetarne politike HNB-a pri čemu Stojić u pitanje dovodi konačni učinak takve politike zbog efekta supstitucije te sve veće profinjenosti domaće financijske industrije.
Pritisak na rast prinosa na kunske obveznice
Na tržištu novca u drugoj polovici godine očekuje se pritisak na rast prinosa na kunske obveznice zbog slabljenja optimizma glede priljeva kapitala i očekivanih novih izdanja državnih i korporativnih obveznica u visini od 9,3, odnosno četiri milijarde kuna. U prvoj bi polovici godine jakoj kuni trebalo pogodovati intenziviranje direktnog korporativnog zaduživanja u inozemstvu po dinamici od 250 milijuna eura mjesečno kao i najavljeno rekordno inozemno zaduživanje Ine u visini od čak milijardu eura. Cijena eura trebala bi se kretati između 7,2 i 7,4 kuna. Domaći kreditni plasman prošle je godine zabilježio rast od 23,8 posto na temelju ubrzavanja kreditiranja poduzećima, a usporen je plasman fizičkim osobama.

izvor: www.poslovni.hr