"Ovom mirovinskom reformom mirovine će biti veće, bit će jače usklađivanje zbog pritiska na tržištu rada. Već je bilo usklađivanje mirovina od 6,39%u posljednje dvije godine. Onim najsiromašnijim, za 245 tisuća građana s minimalnom mirovinom, dodatno ćemo povisiti 3,13%. Sadašnjim umirovljenicima omogućili smo da rade do pola radnog vremena. Najranjivija skupina je skupina koja ide sljedeće godine u mirovinu, a 62. godište i mlađi ni krivi ni dužni imali bi 600 do 700 kn manju mirovinu da nemamo mirovinske reforme s dodatkom od 27% za drugi stup, odnosno tri četvrtine od 27%. Ispravljamo i tu nepravdu. Ti ljudi će imati veću mirovinu, dakle 3 tisuće žena koje idu do 2020., dodajemo 6 mjeseci staža po rođenom ili posvojenom djetetu za sve one žene, majke, a i očeve ako su koristili prethodni dio rodiljnog dopusta, sljedeće godine, što će imati efekt na povećanje 2% mirovine po djetetu. I na kraju krajeva za one najmlađe, za one koji će 40 godina štedjeti u drugom mirovinskom stupu, jačamo drugi mirovinski stup, nema govora o ukidanju, rekao je Pavić.

Sever je rekao da je sporno to što se, bez obzira na sve, ta reforma koja bi trebala biti jedna od nosećih u zemlji, donosi bez jednog širokog društvenog konsenzusa. Dodao je da vladajući ne pokazuju ni razumijevanja za njihove stavove i argumente.

"U prvome redu kao što smo se protivili i produljenju rada do 67 godina starosti u ovom spororastućem nizu koji je donijela još Milanovićeva vlada. Tako smo nakon pomnih analiza došli i do vrlo jasnih stavova da još neke dijelove treba dirati. U prvome redu tražimo da se sustav vrati natrag na 65 godina starosti za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu zbog toga što u zemlji čak do kraja ovoga stoljeća, prema svim projekcijama, neće imati nikakvih osnovnih uvjeta za produljenje radnoga vijeka na temelju duljeg života. Zašto? Mi sada živimo između 2,6 i 2,8 godina kraće od prosjeka Europske unije. Projekcije govore da ćemo još 2070. živjeti 1,4 godine kraće, pa čak ni do kraja ovoga stoljeća se tu nećemo izjednačiti s prosjekom. Na drugoj strani godine zdravog života poslije 65 godina starosti u Hrvatskoj iznose pet godina, prosjek Europe je deset, razvijenije europske zemlje 15 do 17. Živimo nezdravije, radimo u nezdravijim uvjetima, tehnologija nam je znatno niža. U Hrvatskoj je u porastu karcinom. U Hrvatskoj su u porastu kardiovaskularne bolesti, u Hrvatskoj je u porastu dijabetes. Cijeli niz bolesti koje dodatno utječu na duljinu života, to ova vlada ne želi prihvatiti", rekao je Sever.

"Mislimo da je ova reforma u većem dijelu korak u pravom smjeru. Riješen je onaj veliki problem koji prošle vlade nisu uspjele riješiti, a to je dodatak, odnosno jednaki tretman svih radnika u Hrvatskoj. Mi mislimo da nema smisla da jedan dio Hrvata radi i nema pravo na dodatak, a drugi dio Hrvata koji radi ima pravo na dodatak. Ovime je to riješeno. Istina, nisu dobili puni iznos. Dobili su naši članovi, dva puta im se smanjuju prava. Dakle, prvo dobiju 75% mirovina iz prvog stupa, a onda još dobiju 75% dodatka na onaj period koji su bili u drugom stupu", rekao je Štimac.

Pavić je istaknuo da hrvatski građani u prosjeku rade 30 godina, a da je prosjek Europske unije 35, Njemačke 37 godina i 8 mjeseci. "Produljenje života, pokazuje statistika, dakle posljednjih 13 godina, za 2,6 godina produljio se životni vijek hrvatskih građana i "ageing report" upućuje na to da bi 2040. bili na otprilike jednu godinu od europskog prosjeka", rekao je Pavić.

Dodao je da, što se tiče povratka na 65 godina, gospodin Sever, a i ostali sindikati ne spominju onaj drugi dio. "Dobar dio sada i europskih zemalja, dakle trenutačno Poljska koja je vratila na 65 ukida, tj. ukinula je prijevremenu mirovinu. Sve ostale zemlje produljuju na 67 i više. A trenutačno je sedam zemalja u postupku ukidanja prijevremene mirovine. Samo Hrvatska i Slovenija imaju pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu, ostale zemlje imaju jednu do tri godine. Prema tome, isto tako imamo institut dugotrajnog osiguranika koji govori da možete ići u mirovinu sa 60 godina starosti i 41 godinom staža. Oni koji rano ulaze na tržište rada, s 18, 19 godina - sa 60 godina će moći ići u mirovinu. Dakle, naši građevinski radnici, naše blagajnice, naši ljudi u turizmu, svi koji ulaze rano na tržište rada, a bilo je pitanje koji to ljudi ulaze na tržište rada. Evo ja mogu reći da svi koji izlaze iz turističkih škola i dobiju posao praktički dan nakon izlaska na tržište rada, svi oni mogu ići već sa 60 godina. Oni koji su studirali, završavaju studij s 24, 25 + 41 godinu, dakle moći će sa 65 godina. Sa 67 godina ići će oni koji nemaju 41 godinu staža. Što se tiče penalizacije, sada smo je vratili na razinu iz 1999. Godine 1999. bila je ova razina, dakle 0,3% po mjesecu, odnosno 18% za pet godina", rekao je ministar Pavić.