Veća je korist od povećanja minimalne plaće nego šteta od smanjenja izdatka u mirovinskom sustavu koja tim povećanjem nastaje, rekao je u četvrtak za Hinu ministar financija Marko Primorac.

Ilustrira da onaj tko ima bruto plaću od 700 eura (sadašnji minimalac), imao bi maksimalnu olakšicu od 300 eura te uz 15 posto doprinosa koje na to ne plaća krajnju korist od 45 eura. Onaj tko ima 800 eura, imao bi dodatak od 250 eura i konačnu korist od 37,5 eura.

"No, ako se minimalna plaća poveća sa 700 na recimo 800 eura bruto, to je bolje nego bruto plaća od 700 eura i puna korist od maksimalne olakšice. Na osnovu 100 eura veće bruto plaće, neto povećanje je 60 eura", kaže ministar financija.

Kako minimalna plaća bude rasla, iznos rasterećenja u mirovinskom sustavu će se smanjivati, ali građani će imati više koristi jer povećanjem minimalne bruto plaće im neto plaća raste više nego što im to donosi korist rasterećenja kroz mirovinski sustav, ističe.

Dodaje da prema podacima iz 2022. godine postoji 345 tisuća građana s mjesečnim plaćama manjima od 700 eura bruto, unatoč tome što je to minimalna plaća, a to su oni koji rade na nepuno radno vrijeme, umirovljenici koji rade par sati dnevno ili oni koji su bili na bolovanju pa nemaju cijelu minimalnu plaću nego dio ili pak oni koji su zaposleni na pola mjeseca. Njima pripada maksimalna porezna olakšica od 300 eura.

Podsjeća da je 1.300 eura sada gornja granica za primjenu izdatka u mirovinskom sustavu. U tom kontekstu ističe da je najbolji način povećanja plaće - povećanje bruto plaće, jer je povećanje plaća zahvatima u porezni sustav ograničeno.

Vlada je i do sada, kaže, građanima nastojala pomoći zahvatima u porezni sustav, ali to je činila smanjivanjem osnovnog osobnog odbitka.

"Da smo se zadržali samo na tome, najsiromašniji ne bi imali nikakvu korist" kaže Primorac i dodaje da je stoga vlada odlučila zahvatiti u sustav mirovinskog osiguranja tako da se prizna izdatak u mirovinskom sustavu kako bi i oni koji imaju najmanje osjetili porezna rasterećenja.

Taj izdatak linearno opada s povećanjem dohotka i tome se izbjegava situacija da oni koji ispadnu iz sheme za jedan cent, ne budu u nepovoljnijem položaju od zadnjeg koji ostanu.

"Kako se povećava nečiji dohodak, bilo zbog porasta minimalne plaće ili čega drugoga, tako ima sve manju korist od izdatka u sustavu doprinosa", kaže Primorac.

Jutarnji list u četvrtak donosi da maksimalnu poreznu olakšicu od 300 eura na plaću iz najnovijeg paketa poreznih izmjena neće dobiti nitko, zbog povećanja minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine.

Naime, tumači Jutarnji list, izmjenama Zakona o doprinosima koje obuhvaćaju umanjenje osnovice za obračun doprinosa, čime se onima s najnižim primanjima povećava plaća, predviđena je donja granica za ovu povlasticu od 700 eura bruto, a gornja od 1300 eura.

Maksimalnu olakšicu, odnosno umanjenje od 300 eura trebali su dobiti svi oni koji imaju plaću do 700 eura. To je iznos minimalca u Hrvatskoj koji vrijedi u ovoj godini i trenutno ga prima 21.000 radnika.

No, kako je najavljeno, od iduće godine minimalac raste na 800 eura bruto, što znači da tu maksimalnu olakšicu od 300 eura neće dobiti gotovo nitko ili, bolje reći, rijetki oni koji rade na pola radnog vremena i primaju plaću manju od minimalca, piše Jutarnji.