Hrvatska je pokazala "fantastičan" napredak u procesu pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), no mora nastaviti s reformama, pa tako između ostalog u pogledu priuštivosti stanovanja, unaprjeđenja mirovinskog i zdravstvenog sustava te tržišta rada, istaknuto je u petak na predstavljanju II. Gospodarskog pregleda za RH.

OECD je objavio II. Gospodarski pregled za Republiku Hrvatsku, koji predstavlja vrlo važan korak u procesu pristupanja Hrvatske OECD-u, a koje se očekuje u ovoj godini.

Zaključke izvješća je na tematskoj sjednici Vlade, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann, koji je rekao da proces pristupanja OECD-u predstavlja "transformacijsko" putovanje koje zemljama kandidatima pomaže u provođenju reformi, usklađivanju s međunarodnim praksama i standardima te postavljanju temelja za dugoročni rast i povećanje standarda.

Istaknuo je da je Hrvatska pokazala "fantastičan" napredak u procesu pristupanja, što je rezultat snažne posvećenosti Vlade, na čemu je zahvalio njenom predsjedniku Plenkoviću.

Iz OECD-a su u izvješću poručili da Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, ističući da, zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a. Tako BDP po stanovniku Hrvatske sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije deset godina to iznosilo tek 62 posro.

Uz reforme, putem restriktivnije fiskalne politike treba graditi i fiskalne rezerve, kako bi se adekvatno mogla suočiti s budućim izazovima, uključujući demografiju i zelenu tranziciju, poručili su iz OECD-a.

OECD prognozira da je hrvatsko gospodarstvo u 2025. poraslo za 3,2 posto, a iako bi trebao usporiti, rast bi i u ovoj i idućoj godini trebao ostati robustan, uz prognozirane stope od 2,7 posto u 2026. i 2,4 posto u 2027. godini.

Kada je riječ o ključnim preporukama, iz OECD-a smatraju da je, s ciljem osiguranja srednjoročne fiskalne održivosti, potrebno proširiti poreznu bazu te ojačati učinkovitost poreznog sustava kako bi se generirali potrebni prihodi. Između ostalog sugeriraju i smanjenje stavki na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a, pri čemu bi se dodatni prihodi mogli iskoristiti za snižavanje opće stope.

Sugeriraju i ukidanje mjera subvencioniranja energenata te ograničavanja cijena hrane, uz zaštitu ranjivih kućanstava putem ciljanih potpora. "Trebamo učinkovitije mjere, koje će konkretno ciljati kućanstva", poručio je Cormann.

Nagli porast cijena stambenih nekretnina ugrožava pristupačnost

U izvješću je poseban naglasak stavljen na povećanje pristupačnosti stanovanja, što, kažu iz OECD-a, zahtijeva poboljšanu raspodjelu stambenog fonda. "Snažna potražnja za stanovima usred ograničene ponude, zbog i velikog broja praznih stanova te rasta kratkoročnog najma, dovela je do naglog porasta cijena stambenih nekretnina, što ugrožava pristupačnost", upozoravaju.

Pritom iz OECD-a ističu potrebu daljnje reforme poreza na imovinu, uz poruku da bi se oporezivanje nekretnina moglo optimizirati. Tako u izvješću sugeriraju širenje poreza na nekretnine na sve vlasnike kuća i stanova, pri čemu osnova oporezivanja treba biti tržišna vrijednost nekretnine, a ne površina.

Apostrofiraju i potrebu jačanja privatnog tržišta dugoročnog najma i socijalnih i pristupačnih stanova za najam, što bi podržalo mobilnost radne snage i najugroženija kućanstva.

Napisali su i da bi poboljšana politika korištenja zemljišta i procesa izgradnje pomogla u usklađivanju ponude stanova s ​​potražnjom u područjima gdje je to najpotrebnije, pri čemu spominju i potpunu digitalizaciju postupaka izdavanja građevinskih dozvola.

Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što ima negativan utjecaj na potencijalni rast i javne rashode. Kako bi Hrvatska odgovorila na te trendove, iz OECD-a apostrofiraju potrebne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, dugotrajnog sustava skrbi, kao i tržišta rada, kako bi se produžio radni vijek, poboljšali zdravstveni ishodi te povećao udio radno aktivnog stanovništva.

Povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu, snažnije oporezivati alkohol i cigarete ...

Tako smatraju da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu i minimalni broj godina uplate doprinosa za primanje prijevremene mirovine. "Ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžili bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održiv način", napisali su.

Prema projekcijama UN-a, napominju, radno aktivno stanovništvo smanjit će se za oko 25 posto do 2050. godine.

Poboljšanje zdravstvenih ishoda, putem jačanja prevencije i pružanja visokokvalitetne primarne i bolničke skrbi, jedan je od važnih preduvjeta za produljenje radnog vijeka, ističu iz OECD-a, a predlažu i snažnije oporezivanje alkohola, zaslađenih napitaka i povećanja trošarina na duhanske proizvode.

Osim fokusa na starije osobe, za ublažavanje trenda pada radno aktivnog stanovništva treba povećati i radnu participaciju mladih, majki s malom djecom, a tu su i politike privlačenja stranih radnika te hrvatske dijaspore.

Zalažu se za povećanje učinkovitosti javnog sektora, u vidu i povećanja kvalitete javnih usluga, pri čemu spominju i mogućnost potencijalnih ušteda u javnoj potrošnji, a koje ne bi narušile finalne ishode.

Kažu i da treba nastaviti s prodajom državnih poduzeća, kao i jasno definirati razloge za državno vlasništvo nad tvrtkama, ograničiti neprimjereni politički utjecaj te osigurati da su uloge vlade kao vlasnika i regulatora tržišta na kojima posluju državna poduzeća jasno odvojene.

Cormann je rekao da su lani doneseni zakoni vrlo važan korak u poboljšanju upravljanja i ishoda kada je o državnim poduzećima riječ.

Potrebni kontinuirani napori u borbi protiv korupcije

OECD ističe i potrebu prijelaza na klimatski otpornu ekonomiju s nultom emisijom štetnih plinova, za što je potreban sveobuhvatan paket politika, s ciljem postupnog napuštanja korištenja fosilnih goriva, a uz poticanje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, kao i smanjenje ovisnosti korištenja automobila.

Tako poručuju da treba ubrzati postupke izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije povećanjem administrativnih kapaciteta, pojednostavljenjem postupka njihovog izdavanja ili pokretanjem sustava "sve na jednom mjestu".

Sugeriraju i preusmjeravanje ulaganja s cestovne infrastrukture na održive načine prijevoza poput javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja.

Naglasili su i potrebu kontinuiranih napora u borbi protiv korupcije, jer unatoč napretku, mnogi građani i tvrtke smatraju korupciju raširenim problemom.

Spomenuli su i nedavno usvojeni Zakon o lobiranju, napisavši da bi trebao biti popraćen boljim praćenjem i provedbom pravila nakon prestanka radnog odnosa dužnosnika, kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa.