Kamate općenito sve bliže onima u eurozoni, a najveće su razlike kod kredita poduzećima. Kamatne stope na kredite u Hrvatskoj gotovo su se izjednačile s prosjecima eurozone, kaže se u jučer predstavljenom istraživanju koje je izradila Hrvatska udruga banaka u suradnji s Arhivanalitikom. Početkom 2007. kamatne stope na stambene kredite bile su niže u Hrvatskoj nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji. Razlika kamatnih stopa nešto je veća kod kredita poduzećima zbog većih rizika u tom sektoru. Ovaj podatak može zvučati iznenađujuće, no statistike valja tumačiti s oprezom jer metodologije još nisu usklađene.

Razlika u naknadama

Europska središnja banka (ECB) i HNB ne objavljuju efektivne kamatne stope, što znači da se dio razlike u stvarnoj cijeni kredita može odražavati u naknadama. ECB objavljuje kamatnu stopu za kredite u eurima, a domaća statistika izračunava prosjek bez obzira na stranu valutu uz koju je vezana glavnica kredita. Unatoč svim metodološkim ogradama analiza je pokazala da zbog konsolidacije i privatizacije bankovnog sustava za neke vrste kredita klijenti plaćaju kamate koje su usporedive s onima u eurozoni. Premija prinosa na hrvatske državne obveznice u odnosu na usporedive njemačke obveznice bila je pozitivna i očekivano visoka: na kraju siječnja 2007. prosječni "spread" (razlika prinosa) na obveznice s valutnom klauzulom dospijeća 2015. iznosio je 49 baznih bodova (0,49 posto). Očekivali bismo da je to najmanja razlika kamatnih stopa koju ćemo zabilježiti na hrvatskom tržištu u usporedbi s eurozonom. Međutim, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u Hrvatskoj iznosila je 4,75 posto i bila je za samo 18 baznih bodova (0,18-postotnih bodova) veća od prosječne u eurozoni. Istodobno se prosječna kamatna stopa na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima kretala na nešto većoj razini. Stopa je iznosila 5,84 posto (dugoročni krediti s valutnom klauzulom poduzećima) u usporedbi s 4,77 posto u eurozoni. Razlike u intenzitetu konkurencije ne mogu objasniti malu razliku kamatnih stopa između Hrvatske i eurozone kod stambenih kredita stanovništvu (razliku koja je manja od "spreada" državnih obveznica) i veću razliku kada je riječ o kreditima za poduzeća. U proteklih nekoliko godina mnoge su banke proširile i konsolidirale maloprodajnu mrežu podružnica i poslovnica olakšavši time pristup sektora stanovništva bankovnim proizvodima i uslugama. Olakšan je i pristup sektoru poduzeća jer maloprodajne mreže su izgrađivane i konsolidirane radi pružanja bankarskih proizvoda i usluga svim vrstama klijenata. Osim toga, tržište kredita poduzećima nije toliko ovisno o lokaciji poslovnice. Kreditni referent može otputovati do klijenta, a poslovni klijenti su u pravilu mobilni. Stoga razlike u intenzitetu konkurencije na pojedinim tržišnim segmentima ne mogu objasniti zašto su razlike kod kredita stanovništvu manje nego kod državnih obveznica, a kod poduzeća veće. Međutim, kada se promjene kamatnih stopa postave u nešto dužu vremensku perspektivu, uočava se da je približavanje naših kamatnih stopa eurozoni tipično za sve vrste kredita, a ne samo za stambene kredite, da se opće približavanje velikim dijelom može objasniti snažnom konkurencijom među bankama te da je opće približavanje kamatnih stopa moguće objasniti izostankom domaće reakcije na rast kamatnih stopa u eurozoni u proteklih godinu i pol. Konvergencija kamatnih stopa velikim se dijelom može objasniti unutarnjim čimbenicima: snagom konkurencije i smanjenjem rizika.

Sporiji rast u svijetu

Dio objašnjenja ipak treba pripisati vanjskim čimbenicima - činjenici da kamatne stope na kredite u eurozoni brže reagiraju na porast referentne kamatne stope na euro te sve većem udjelu novoodobrenih kredita vezanih uz švicarski franak uz nižu kamatnu stopu. Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu. Dobra vijest za korisnike jest da analitičari očekuju smirivanje tempa rasta kamata na svjetskom tržištu.

HUB protiv izmjene Ovršnog zakona

Hrvatska udruga banaka izmjene i dopune Ovršnog zakona jučer je nazvala ograničavajućima i štetnima. Riječ je o prepuštanju odluke dužniku o tome hoće li pristati na zapljenu cijele ili dijela plaće čime se povećava opća kreditna sposobnost ovršenika. HUB smatra da se tu zadire u ustavno pravo raspolaganja plaćom, ograničava se pravo slobodnog ugovaranja, građani se “štite” od samih sebe, kamata se ne smanjuje, a kredit se produžuje. HUB stoga predlaže da pregladatelj napravi procjenu učinka promjene propisa kojim će se dokazati katastrofalan ekonomski i socijalni učinak na građane i gospodarstvo.