- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
EKONOMIJAObjavljeno: 15.09.2010
Simon: Hrvatska je lijepa, problem je u imidžu
Podijeli sadržaj: | ||||
Uoči međunarodnog poslovnog foruma koji će se 16. i 17. rujna održati na IEDC poslovnoj školi Bled, Hermann Simon, jednan od govornika na forumu, objašnjava kako se boriti protiv krize te kako je to uspjelo azijskom tržištu. Simon je osnivač i predsjednik konzultantske tvrtke Simon-Kucher i partneri s uredima diljem svijeta koja se bavi strategijskim i marketinškim savjetovanjem. Prije nego što se u potpunosti posvetio savjetovanju, Simon je bio profesor na sveučilištima u Mainzu i Bielefeldu, a kao gost bio je predavač na brojnim sveučilištima uključujući i Harvard. Na njemačkom govornom području Simon je proglašen najutjecajnijim poslovnim misliocem nakon pokojnog Petera Druckera, a s nama je podijelio svoja razmišljanja i iskustva koja je stekao.
Što je bio odlučujući faktor u procesu Azijskog oporavka i kako se on može primijeniti u našoj regiji?
Jedan od razloga zašto je Azija bila manje pogođena krizom i oporavila se brže leži u činjenici da su tamošnje banke postale mnogo opreznije nakon Azijske krize iz 1998. U Kini, sada drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu, primjerice, odlučujuči su faktor bila javna ulaganja. U odnosu na svoj bruto domaći proizvod, Kina ima daleko najveći poticajni paket. Ono što je možda još važnije, Kina je reagirala vrlo brzo. Drugi važan faktor je veliko nezadovoljstvo unuarnjom potražnjom, koji je posebno izražen među mlađom populacijom. Na primjer, mladi u Indiji su željni vlastitih proizvoda poput potrošačke elektronike ili motora, a zemlja ih nije u mogućnosti dovoljno proizvesti. Za razliku od zapadne Europe, potrošači u jugoistočnoj Europi spremni su potrošiti novac, no, za to često moraju podizati kredit. Zato bi u toj regiji na stimuliranje ekonomije posebno pozitivno utjecali povoljniji potrošački krediti. Također, izvoz je odigrao veliku ulogu u mnogim azijskim zemljama, a to bi trebao poslužiti kao dobar primjer i za ovu regiju.
Koliko se metode oporavka u SAD-u razlikuju od metoda u Europi?
Direktan uzrok svjetske recesije je bila kriza na američkom tržištu nekretnina. No, veći uzrok je američka moneterna politika od napuštanja zlatnog standarda iz 1973. Od tada se protiv svake krize borilo širenjem količine novca u opticaju i niskim kamatnim stopama. U Aziji je situacija nešto drukčija. Od krize iz 1998., monetarna disciplina je prilično stroga, a Japan se već dvadeset godina bori sa deflacijom. Američki se potrošači još uvijek odbijaju vratiti svojim starim potrošačkim navikama da veliki dio svoje potrošnje financijraju kroz kredite. Uz to, Amerika je slab izvoznik i pokušava to promijeniti, dok Azija, posebice Kina, uvelike ovisi o izvozu. No, u odnosu na SAD, ona ima poprilično nisku unutarnju potrošnju. Najveća razlika u metodama oporavka između SAD-a i Europe je, čini se, stav prema novcu. Dok su u SAD-u skloniji daljnjem širenju kroz niske kamatne stope, Europljani pokušavaju zadržati količinu novca u opticaju. Situacija je slična i u odnosu na javni dug. Vjerujem da je europski način bolji. Lak novac i visok javni dug nisu način za uspješnu budućnost.
Znači li to da metode oporavka ovise i kulturi pojedine zemlje?
I da i ne. Nijemci su tijekom prošlog stoljeća dva puta gubili svoj novac. Zbog toga su izrazito osjetljivi na inflaciju. Federalna njemačka banka ima ugled izgrađen na monetarnoj stabilnosti, a Središnja europska banka uvelike je naslijedila takav stav. Nasuprot tome, južnoeurpske zemlje su manje zabrinute za inflaciju i lakše troše posuđeni novac, kao i Amerikanci. Naravno, i političari i centralne banke drukčije reagiraju na različite nacionalne stavove i u tom smislu metode oporavka ovise o kulturi pojedine zemlje. Na kraju će prevladati gospodarska stvarnost.
Kako malo i nesigurno tržište poput Hrvatske može pobijediti sve izazove koje donose teška vremena?
Ne postoji način na koji se izazovi u potpunosti mogu pobijediti. Jedini odgovor je naporan rad i čvrsto financiranje i poslovnog sektora i kućanstava. Temeljni faktor je dobra edukacija i javni okvir koji potiče poduzetništvo. Sa svojim položajem u srcu Europe, Hrvatska nije u lošoj početnoj poziciji. Europa bi mogla postati golemo tržište za Hrvatsku, a posebno bi se mogao iskorištavati turizam. Hrvatska je lijepa i do nje se lako dolazi, ali najveći problem stvara joj imidž. Morate stvoriti pozitivnu sliku u Europi kako biste zemlju učinili atraktivnijom za potrošače. Zbog velike konkurencije je teško privući strane ulagače, ali za uspješnu budućnost Hrvatska se mora više pouzdati u vlastite poduzetnike.
Koliko bi kriza još mogla trajati. Mogu li znakovi oporavka biti varljivi?
Trenutno, nitko ne može znati koliko će kriza trajati. Ali, pogrešno je govoriti o općoj krizi. Iz brojnih rasprava s menadžerima i poduzetnicima stekao sam dojam da ne postoji opća kriza. Razne industrije, pa čak i tvrtke unutar industrija različito su pogođene krizom. U globalnom kontekstu Azija igra vrlo jaku ulogu, ali čak ni Kina nije ekonomski dovoljno velika da sanira jaz koji je ostavio SAD. Naime, Američki BDP je još uvijek tri puta veći od kineskog. Možemo se samo nadati da nećemo vidjeti i drugi potop, ali nitko u to ne može biti siguran.
Kriza će potrajati
Jednom, kada se riješimo krize, kako spriječiti da do nje ponovo dođe?
Mislim da nećemo vidjeti jasan kraj krize u smislu da ćemo jednog dana moći reći: Sada je kriza gotova! Vidjet ćemo posljedice u pojedinim zemljama i sektorima. U tom će nas smislu kriza pratiti u godinama koje slijede, a većina stručnjaka potpuni oporavak očekuje između 2013. i 2015. godine. Kako bi se spriječile slične krize u budućnosti treba snažno smanjiti javni dug i količinu novca u opticaju i to ne u dalekoj budućnosti nego što je prije moguće.
Što je bio odlučujući faktor u procesu Azijskog oporavka i kako se on može primijeniti u našoj regiji?
Jedan od razloga zašto je Azija bila manje pogođena krizom i oporavila se brže leži u činjenici da su tamošnje banke postale mnogo opreznije nakon Azijske krize iz 1998. U Kini, sada drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu, primjerice, odlučujuči su faktor bila javna ulaganja. U odnosu na svoj bruto domaći proizvod, Kina ima daleko najveći poticajni paket. Ono što je možda još važnije, Kina je reagirala vrlo brzo. Drugi važan faktor je veliko nezadovoljstvo unuarnjom potražnjom, koji je posebno izražen među mlađom populacijom. Na primjer, mladi u Indiji su željni vlastitih proizvoda poput potrošačke elektronike ili motora, a zemlja ih nije u mogućnosti dovoljno proizvesti. Za razliku od zapadne Europe, potrošači u jugoistočnoj Europi spremni su potrošiti novac, no, za to često moraju podizati kredit. Zato bi u toj regiji na stimuliranje ekonomije posebno pozitivno utjecali povoljniji potrošački krediti. Također, izvoz je odigrao veliku ulogu u mnogim azijskim zemljama, a to bi trebao poslužiti kao dobar primjer i za ovu regiju.
Koliko se metode oporavka u SAD-u razlikuju od metoda u Europi?
Direktan uzrok svjetske recesije je bila kriza na američkom tržištu nekretnina. No, veći uzrok je američka moneterna politika od napuštanja zlatnog standarda iz 1973. Od tada se protiv svake krize borilo širenjem količine novca u opticaju i niskim kamatnim stopama. U Aziji je situacija nešto drukčija. Od krize iz 1998., monetarna disciplina je prilično stroga, a Japan se već dvadeset godina bori sa deflacijom. Američki se potrošači još uvijek odbijaju vratiti svojim starim potrošačkim navikama da veliki dio svoje potrošnje financijraju kroz kredite. Uz to, Amerika je slab izvoznik i pokušava to promijeniti, dok Azija, posebice Kina, uvelike ovisi o izvozu. No, u odnosu na SAD, ona ima poprilično nisku unutarnju potrošnju. Najveća razlika u metodama oporavka između SAD-a i Europe je, čini se, stav prema novcu. Dok su u SAD-u skloniji daljnjem širenju kroz niske kamatne stope, Europljani pokušavaju zadržati količinu novca u opticaju. Situacija je slična i u odnosu na javni dug. Vjerujem da je europski način bolji. Lak novac i visok javni dug nisu način za uspješnu budućnost.
Znači li to da metode oporavka ovise i kulturi pojedine zemlje?
I da i ne. Nijemci su tijekom prošlog stoljeća dva puta gubili svoj novac. Zbog toga su izrazito osjetljivi na inflaciju. Federalna njemačka banka ima ugled izgrađen na monetarnoj stabilnosti, a Središnja europska banka uvelike je naslijedila takav stav. Nasuprot tome, južnoeurpske zemlje su manje zabrinute za inflaciju i lakše troše posuđeni novac, kao i Amerikanci. Naravno, i političari i centralne banke drukčije reagiraju na različite nacionalne stavove i u tom smislu metode oporavka ovise o kulturi pojedine zemlje. Na kraju će prevladati gospodarska stvarnost.
Kako malo i nesigurno tržište poput Hrvatske može pobijediti sve izazove koje donose teška vremena?
Ne postoji način na koji se izazovi u potpunosti mogu pobijediti. Jedini odgovor je naporan rad i čvrsto financiranje i poslovnog sektora i kućanstava. Temeljni faktor je dobra edukacija i javni okvir koji potiče poduzetništvo. Sa svojim položajem u srcu Europe, Hrvatska nije u lošoj početnoj poziciji. Europa bi mogla postati golemo tržište za Hrvatsku, a posebno bi se mogao iskorištavati turizam. Hrvatska je lijepa i do nje se lako dolazi, ali najveći problem stvara joj imidž. Morate stvoriti pozitivnu sliku u Europi kako biste zemlju učinili atraktivnijom za potrošače. Zbog velike konkurencije je teško privući strane ulagače, ali za uspješnu budućnost Hrvatska se mora više pouzdati u vlastite poduzetnike.
Koliko bi kriza još mogla trajati. Mogu li znakovi oporavka biti varljivi?
Trenutno, nitko ne može znati koliko će kriza trajati. Ali, pogrešno je govoriti o općoj krizi. Iz brojnih rasprava s menadžerima i poduzetnicima stekao sam dojam da ne postoji opća kriza. Razne industrije, pa čak i tvrtke unutar industrija različito su pogođene krizom. U globalnom kontekstu Azija igra vrlo jaku ulogu, ali čak ni Kina nije ekonomski dovoljno velika da sanira jaz koji je ostavio SAD. Naime, Američki BDP je još uvijek tri puta veći od kineskog. Možemo se samo nadati da nećemo vidjeti i drugi potop, ali nitko u to ne može biti siguran.
Kriza će potrajati
Jednom, kada se riješimo krize, kako spriječiti da do nje ponovo dođe?
Mislim da nećemo vidjeti jasan kraj krize u smislu da ćemo jednog dana moći reći: Sada je kriza gotova! Vidjet ćemo posljedice u pojedinim zemljama i sektorima. U tom će nas smislu kriza pratiti u godinama koje slijede, a većina stručnjaka potpuni oporavak očekuje između 2013. i 2015. godine. Kako bi se spriječile slične krize u budućnosti treba snažno smanjiti javni dug i količinu novca u opticaju i to ne u dalekoj budućnosti nego što je prije moguće.
Izvor: poslovni.hr
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 30.04. 16:00 | 2806,29 | 5,36 |
0,19 |
|
CROBEX10* | 30.04. 16:00 | 1701,99 | -0,58 |
-0,03 |
|
CROBEX10tr* | 30.04. 16:00 | 1858,15 | -0,63 |
-0,03 |
|
ADRIAprime* | 30.04. 15:54 | 1888,95 | 1,40 |
0,07 |
|
CROBISTR* | 30.04. 16:31 | 174,1211 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 30.04. 16:31 | 96,5928 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 268,00 € |
0,75% |
228.906,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
0,66% |
209.860,00 € |
SPAN | 41,30 € |
-7,40% |
183.575,90 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
127.431,60 € |
RIVP | 5,08 € |
0,79% |
119.346,28 € |
ADRS2 | 60,40 € |
-3,21% |
105.779,60 € |
PODR | 157,00 € |
0,00% |
89.987,00 € |
KODT | 1.540,00 € |
0,65% |
62.380,00 € |
7BET | 14,01 € |
0,72% |
62.318,45 € |
ERNT | 205,00 € |
0,99% |
50.904,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.545.342,67 € |
Redovni obveznički promet: | 62.500,00 € |
Sveukupni promet: | 1.607.842,67 € |