Dok čelnici glavnih zemalja članica eurozone razmišljaju o tome kako riješiti svoje probleme, američki guverner Ben Bernanke morao je priznati postojanje loših vjetrova koji pušu preko Atlantika u SAD.

Stoga smišlja kako dodatno pomoći Europskoj uniji da se spasi sama od sebe - tiskanjem dolara ili drugim mjerama upumpavanja novca

Čelnik američke središnje banke Federalnih rezervi Ben Bernanke izrazio je zabrinutost zbog europske krize koja bi, prema njemu, mogla loše utjecati na američki gospodarski rast i na činjenicu da bi SAD možda morao zahtijevati dodatan Fedov kapital.

"Pritisci na globalnim financijskim tržištima i dalje predstavljaju velik rizik za snižavanje gospodarskih izgleda", objavili su iz Feda u utorak nakon zasjedanja aludirajući na pritiske proizišle iz dužničke krize u eurozoni, koji povećavaju zabrinutost zbog mogućeg smanjivanja kreditnih plasmana u SAD-u. Upravo zato u Fedu razmišljaju kako pomoći eurozoni da što prije riješi vlastite probleme, a u svojem arsenalu, slažu se i hrvatski ekonomisti, nemaju puno oružja. Sve se svodi na jedno; kvantitativno otpuštanje, odnosno povećanje likvidnosti u sustavu.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić Fedov način da se pomogne ECB-u vidi u kvantitativnom otpuštanju, ali i u trgovini swapovima. Da podsjetimo, riječ je o alatu monetarne politike, a podrazumijeva da centralne banke ubacuju svjež novac u financijski sustav kako bi povećale njegovu količinu. Kvantiteta se odnosi na količinu novca, a olakšavanje na skidanje pritiska s banaka.

Šantić dodaje da će se smanjiti i cijena dolara u odnosu na euro, kamatne stope već su minimalne i tu se ne može mnogo toga učiniti. Smatra kako će i MMF i Fed raditi na tome da pomognu Europi pa će biti lakše i Hrvatskoj. No izravnog utjecaja na RH neće biti.

Pojašnjava kako procjene upućuju na stagnaciju rasta, ali smatra da će središnja eurozona ipak nastaviti rasti. Pad gospodarske aktivnosti bit će vidljiv u zemljama PIGS-a, Portugalu, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj. Američko gospodarstvo zasad pokazuje malo naznaka negativnih posljedica uzrokovanih zbivanjima u Europi.

Fond menadžerica POBA ICO Investa Maja Bešević Vlajo tvrdi da Fed nema velik manevarski prostor. I ona smatra da je najvjerojatnija mjera pomoći nova runda kvantitativnog otpuštanja.

Osim toga, moguće je nešto nalik na operaciju Twist u rujnu, podsjeća fond menadžerica, kad je Fed najavio da će prodati 400-tinjak milijardi dolara vrijednih obveznica koje dospijevaju na naplatu u roku do tri godine i kupovati one s rokovima dospijeća od šest do 30 godina. Ipak, Fed je imao već nekoliko takvih akcija koje nisu imale željeni učinak. Bešević Vlajo napominje da je američko tržište jedno od vodećih te da svaka akcija, pomoć i kretanje cijena dionica itekako utječu na domaće tržište kapitala.

Ekonomski stručnjak Guste Santini puno je pesimističniji. On sumnja u to da Amerika želi pomoći ECB-u.

„Prava je adresa Kina, njoj se treba obratiti. Amerika je u deficitu, predsjednik Obama čeka nove izbore i njemu je važna unutarpolitička situacija. Ne zanima ga euro, nego dolar. Važne su valute švicarski franak, juan, jen, norveška kruna te bi one mogle smiriti stanje. Čudno je kako do jučer nije bilo problema, nego se odjednom pojave razne rejtinške agencije i nastane tragedija", kaže Santini.

Direktorica direkcije ekonomskih istraživanja u RBA banci Zrinka Živković-Matijević mišljenja je pak kako Europa probleme mora riješiti sama. Smatra da kupnja obveznica drugih država dugoročno ne mijenja situaciju i ne smanjuje nisku produktivnost periferije eurozone. Nadodaje da Europa još ima povoljnije stanje javnog duga od, primjerice SAD-a, Japana ili Velike Britanije. Smatra kako u priči nisu samo gospodarski nego i politički problemi, te da bi se čelnici zemalja EU morali dogovoriti o suradnji. Što se tiče Hrvatske, zaključuje da su banke stabilne te kako utjecaja krize na njih nema.