Likvidnost na tržištima je visoka, pa neće biti problema s mogućnošću refinanciranja državnih obaveza, no pitanje je cijene. Kapital će vjerojatno biti skuplji, a izvršna vlast mora procijeniti je li joj bolje da se vani zadužuje po višoj cijeni ili da uz pomoć MMF-a dođe do jeftinijih kredita, naravno, uz uvjet provođenja reformi, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na jučerašnjem susretu s novinarima u HNB-u. Na pitanje, je li onda Vladi i sugerirao da se obrati MMF-u odgovorio je da nije, jer ga ionako nitko ništa nije ni pitao.

Rohatinski kaže da i sami znamo što trebamo napraviti, provoditi reforme. No, pitanje je da li nastaviti kao sada ili dovesti MMF i pridržavati se zadanih kriterija, a tko bi to radio u izbornoj godini, kaže guverner. Inače, u HNB-u očekuju da bi nakon pada BDP-a od 1,5 posto u ovoj godini, u idućoj godini on mogao porasti za 1,4 posto, pri čemu je, kažu, taj rast izložen rizicima koji su povezani s kretanjem inozemne potražnje, nepovoljnim uvjetima financiranja poduzeća i stanovništva te velikim financijskim potrebama države.

Monetama politika, uz održavanje stabilnosti tečaja, nastojat će i dalje poboljšavati uvjete financiranja i tako potaknuti rast plasmana banaka. No, Rohatinski je već prije otklonio mogućnost da će, bude li se država ponovno našla u problemima oko refinanciranja dugova, središnja banka uskočiti na jednak način na koji je to činila prije dvije godine u jeku krize, kada se zemlja nalazila na rubu bankrota. Tada nije bilo alternative, no stav je guvernera da se u međuvremenu nešto i moglo učiniti s državnim financijama. Međutim, upravo suprotno, prema podacima iznesenim u središnjoj banci, tijekom zadnje dvije godine manjak opće države se utrostručio te je ostvareno zamjetno povećanje državnog duga.

Rast državnog duga u 2010. mogao bi biti najveći u proteklih deset godina, procjenjuju u HNB-u te dodaju da iz proračuna za 2011. proizlazi da bi manjak, kao i povećanje duga, mogli ostati na istoj razini. Pritom Ministarstvo financija planira brži rast inozemnog od domaćeg duga, a utoliko i vjerojatnost nižeg gospodarskog rasta proizlazi i iz velikih financijskih potreba države, zaključuju u središnjoj banci. Ukoliko država ne bi bila u mogućnosti realizirati planirana zaduženja u inozemstvu u 2011., okrenula bi se domaćem financijskom tržištu, što bi moglo dovesti do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita, predviđaju u središnjoj banci. U ovoj godini očekuju pad zaposlenosti od pet posto, a idućoj od 0,8 posto.