Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski danas je u Saboru upozorio na potrebe smanjenja javne potrošnje, ističući da je krajnje vrijeme da Hrvatska nešto poduzme, jer samim ulaskom u EU neće riješiti svoje probleme, a bolni rezovi će, kaže, s vremenom postati još bolniji.

Podnoseći izvješće o radu HNB-a u 2009., Rohatinski je podsjetio da je Hrvatska lani zabilježila prvi realni pad BDP-a od 1999., u iznosu od 5,8 posto.

"Očekivanja da će silazni trend biti zaustavljen u prvom kvartalu 2010. pokazala su se preoptimističnima. Zaustavljanje možemo očekivati vjerojatno tek krajem godine, što znači da će i ove godine doći do pada BDP-a, od oko 1,5 posto", rekao je Rohatinski.

Rekao je da mjere povoljnih kredita za gospodarstvo nisu dale dovoljne rezultate, odnosno da je po rezultatima "program A prošao kako-tako, B nikako, a o C se više uopće ni ne razmišlja".

Upozorio je da s padom BDP-a pada i porezna osnovica i neporezni prihodi, za koje očekuje da će biti za oko četiri posto manji od prošlogodišnjih.

Deficit opće države dosegnut će 21 milijardu kuna
"Ako rashodi ostanu na sadašnjoj razini i kad se na njih dodaju protestirana jamstva, prije svega za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima i izdaci za nefinancijsku imovinu središnje države, taj će deficit konsolidirane opće države porasti s lanjskih 4,4 na oko šest posto BDP-a, a ako se doda i HAC, na 6,4 posto BDP-a ili 21 milijardu kuna", rekao je Rohatinski.

Upozorio je i da će 2010. za otplatu glavnice kredita Hrvatska morati osigurati oko 26 milijardi kuna, što znači da su potrebe financiranja na razini od 47 milijardi kuna, upola više nego 2009.

"To nije nemoguće isfinancirati, ali će biti teško, posebno jer ministar financija mora izići na europsko tržište najesen, kad će tamo biti Španjolska, Portugal i Italija te neće biti mnogo slobodnog novca", rekao je guverner.

Dodao je i da Hrvatska loše stoji kad je riječ o standardnim pokazateljima koji se uzimaju u obzir pri procjeni rizičnosti zemalja, i to u tri od ukupno četiri pokazatelja. Povećavamo fiskalni deficit i javni dug u odnosu na BDP te vanjski dug, a smanjujemo deficit platne bilance, objasnio je Rohatinski.

"Krajnje je vrijeme da nešto uradimo", rekao je Rohatinski, ističući da će bolni rezovi s odgađanjem postajati samo teži, a tvrdi i da sam ulazak Hrvatske u EU neće ništa riješiti.

"Pogledajmo nove članice, probleme koje one imaju i reakciju EU na njihove probleme - Snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese", rekao je Rohatinski.

Klubovi su u raspravi podržali njegovo izvješće, no oporba je pritom prozvala vladu da je lošom fiskalnom politikom, visokom javnom potrošnjom, zaduživanjem i izostankom reformi prouzročila rast kamata.

"Monetarna politika HNB-a nije uvijek bila najbolja"
Zlatko Koračević (HNS) ocijenio je da monetarna politika HNB-a nije uvijek bila najbolja za gospodarstvo, da je mogla biti korisnija i aktivnija, ali da za to nije imala partnera u fisklanoj politici.

Vladu je prozvao za izostanak ozbiljnog rebalansa proračuna, ocijenivši da je niz prošlogodišnjih rebalansa bio isključivo kozmetičke naravi i baziran na krivim procjenama rasta, što očekuje i od rebalansa najavljenog za jesen.

"Sumnjamo da će rebalans biti ozbiljan, jer se u aktivnim mjerama vlade ne vide one koje bi srezale potrošnju i ispravile sve krive poteze u zadnjih sedam godina, kada je proračun bubrio i plaćalo se biračko tijelo", rekao je Koračević, kojemu je nelogično da država povećava, a građani smanjuju potrošnju.

I Slavko Linić (SDP) u vladi vidi krivca za krizu. Tvrdi da je vlada neprekidnim zaduživanjem, sporom reakcijom na krizu i odgađanjem nužnih reformi dovela do poskupljenja kamata, koje kredite za gospodarstvo iznose između devet i 13 posto.

"Fiskalna vlast uzročnik je loših pojava na tržištu kredita, dvocifren pad industrijske potrošnje i rast nezaposlenosti, uz istodoban rast proračuna i državne potrošnje", tvrdi Linić.

Vesna Buterin (HDZ) istaknula je, međutim, da je vlada povećanjem stope PDV-a i uvođenjem kriznog poreza ublažila smanjenje poreznih prihoda i osigurala stabilnost proračuna te da svojim mjerama stvara uvjete za dugoročno održiv rast i stabilan makroekonomski okvir.

Podsjetila je da je vladine mjere podržala HNB i sve relevantne međunarodne financijske institucije.

Glasovanje o imenovanju novog ministra Dražena Bošnjakovića bilo je zakazano za podne, ali budući da je dio zastupnika vladajuće koalicije na putu, a za imenovanje ministra treba natpolovična većina svih zastupnika, glasovanje je odgođeno za 16 sati do kada vladajući očekuju da će sakupiti potreban broj zastupnika.