Ministar turizma Damir Bajs i premijerka Jadranka Kosor zadnjih su se tjedana u nekoliko navrata pohvalili izvrsnim turističkim rezultatima u ovoj godini.

Bajs je tako slavodobitno poručio da je u srpnju ostvaren najbolji rezultati za sedmi mjesec u povijesti hrvatskog turizma te da su izbrisani turistički minusi u prvom polugodištu. Predsjednica Vlade je pak početkom ovog mjeseca poručila da se pozitivni trend produžio i na kolovoz pa je ovogodišnjih prvih osam mjeseci turističke sezone na Jadranu bilo najbolje do sada, sa šest posto više turističkih noćenja i tri posto više dolazaka nego u istom razdoblju lani. Brojke koje su iznijeli sugeriraju procvat hrvatskog turizma u godini recesije. Ipak, postoje sumnje da službeni podaci koje vlast iznosi u javnost ne prikazuju realno stanje.

Naime, postavlja se pitanje je li način na koji se prikupljaju podaci o turističkim dolascima i noćenjima stranih turista ispravan ili se Vlada hvali na temelju rezultata koji su prošli "kozmetičku obradu". Kako je već pisao Poslovni dnevnik, pojedini izvori iz turističkog sektora su upozorili da metode prebrojavanja daju pogrešnu sliku, odnosno povećavaju broj turista. Tako je, primjerice, brojka od 160.000 Japanaca koji su lani posjetili Hrvatsku u stvarnosti barem tri puta manja, a najveće pogreške događaju se kod putnika koji dolaze na ture te prođu kroz nekoliko županija, a to su najčešće Japanci i Amerikanci.

Problem je u tome što u turama koje traju od 7 do 14 dana, dok turisti putuju po županijama, svaka ih posebno prijavi, pa se jedan turist navodno broji i po pet puta. Na taj se način fiktivno povećava broj gostiju, a dobiva se i pogrešan podatak o prosječnom trajanju posjeta Hrvatskoj.

Da je prebrojavanje stranih turista problematično za Poslovni.hr je potvrdio direktor turističke agencije Kompas Zagreb Ivan Pukšar. "Činjenica je da statistika daje neke čudne pokazatelje - prije svega za japansko i američko tržište. Naime, ako imam dobru informaciju, prosječni boravak turista u Hrvatskoj je oko 5,5 noći , dok kod Japanaca i Amerikanaca od 1,6 do 2,4, što naravno ne odgovara istini jer oni borave najmanje 7 dana kad dođu kod nas", naglasio je Pukšar dodavši da Japanci gotovo isključivo idu na kružnu turu, a i Amerikanci vrlo često, pa za njega nije logično da bi došli iz Azije i ostali u Hrvatskoj dvije noći.

"To bi značilo da je japanskih i američkih turista u Hrvatskoj barem tri puta manje nego što se pokazuje, a to je i realno jer aviona i posebnih čartera iz SAD-a nema, a Japanci tek povremeno rade poneki čarter, dok ostali dolaze u grupicama na redovnim linijama", pojasnio je Pukšar za kojeg je zbog toga brojka od 160.000 dolazaka vrlo upitna.

Iz Državnog zavoda za statistiku su poručili da podatke o turističkom prometu tj. broj dolazaka i noćenja turista prikupljaju redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11) koji izvještajne jedinice sastavljaju na temelju evidencija u knjigama gostiju, a metodologija se temelji na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima.

"Statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista. Naime, turist je registriran u svakome mjestu ili objektu u kojem boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja i time do dvostrukosti u podacima. Turisti se prate u statistici turizma na prethodno opisani način bez obzira na zemlju prebivališta", navodi se u objašnjenju DZS-a.

Za direktora Kompasa takav način izračunavanja stvara određene probleme koji bi se prema njegovom mišljenju mogao izbjeći kada bi na razini Hrvatske postojao računalni program koji će riješiti da jednom prijavljen gost u hotelu ne bude prijavljen ponovno kad dođe u drugi hotel. "U ukupnom broju turista od 12 milijuna te su brojke zanemarive jer je ovakvih gostiju malo, no kad "snimamo" pojednio tržište, ipak je važno zbog pravilnih poslovnih odluka", kazao je Pukšar.

Prema njegovom iskustvu iste se nepravilnosti događaju i s državljanima drugih dalekih zemalja, poput Južne Afrike, Tajlanda,Koreje, Brazila i sl. prilikom čega "mijenjaju" više hotela i razne županije. "Primjerice, Tajvanci u turi od 20 dana po Hrvatskoj promjene isto toliko hotela jer stalno mijenjaju mjesto boravka".

On je također naglasio da je problem statistike u turizmu ogroman, od snimanja potrošnje do evidencije dolazaka, pogotovo u tranzitnoj zemlji. "To još nitko nije riješio pa niti razvijenije zemlje i stalne se vode polemike na tu temu - od UNWTO-a na dalje", zaključio je Pukšar.