Za novi broj RBAnaliza, analitičari Raiffeisen Consultinga pripremili su tekstove na temu krize globalnog financijskog sustava koja je obilježila proteklu godinu. Pored toga, redovita tromjesečna publikacija sadrži i odabrane makroekonomske pokazatelje i projekcije, zatim komentare makroekonomskih događaja i trendova u Hrvatskoj, kao i svjetske trendove, novosti s tržišta nekretnina, obveznica i vrijednosnih papira.

U prvom polugodištu pozornost svijeta bila je usmjerena na borbu protiv inflacije, koja je dolazila sa strane ponude iz rasta cijena na tržištima roba. Cijene sirovina i energije su rasle zbog masovnog prelaska ulagača iz financijskog sektora na robna tržišta. Međutim, u drugom polugodištu nastupio je slom američkog investicijskog bankarstva i porast averzije ulagača prema rizicima. Smanjenje volumena kreditiranja rezultiralo je usporavanjem gospodarstava na razvijenim tržištima, a posljedičan pad potražnje i cijena na tržištima roba odlaskom špekulativnih ulagača. Inflatorni pritisci su jenjavali, a pojačao se problem recesije. Središnje banke su snižavale kamatne stope nastojeći potaknuti potrošnju i investicije te održati razinu ekonomske aktivnosti, dok su gospodarstva SAD-a, eurozone, Japana i Velike Britanije ipak zabilježila pad BDP-a.

Recesijske tendencije na razvijenim tržištima i porast averzije ulagača prema riziku negativno se odražavaju i na gospodarstva tržišta u razvoju, a osobito na tržište Središnje i Istočne Europe, koje je u prethodnim godinama prednjačilo u privlačenju inozemnih investicija. Struktura gospodarstva tržišta u razvoju oslonjena je na generiranje visokih deficita tekućeg računa platne bilance. Promjena pravca kretanja globalnih financija prema razvijenim tržištima za CEE regiju znači suočavanje s problemom nedostupnosti kapitala i porasta cijene financiranja. Dodatni problem predstavlja smanjenje izvoza na recesijom pogođena razvijena tržišta. Rezultat navedenih čimbenika je smanjenje likvidnosti te snižavanje rejtinga države, banaka, poduzeća i ostalih entiteta koja istupaju na globalnim tržištima kapitala. Stoga ne čudi sve češće obraćanje država iz CEE regije MMF-u i ostalim međunarodnim financijskim institucijama za dobivanje financijske pomoći.

Hrvatska je zahvaljujući dobro vođenoj monetarnoj politici izbjegla izravno prelijevanje globalne financijske krize. Bankarski sektor raspolaže značajnim rezervama likvidnosti koje se koriste u kriznim situacijama poput pada štednje u listopadu prošle godine. Snižavanjem proračunskog deficita i fiskalna politika daje doprinos financijskoj stabilnosti pa inozemna financijska pomoć Hrvatskoj još nije potrebna. Međutim, proces povlačenja kapitala prema razvijenim tržištima uzrokuje pad gospodarske aktivnosti. Mogućnosti vođenja antirecesijske monetarne i fiskalne politike su ograničene visokim stupnjem euroizacije i inozemne zaduženosti pa je izvjesna recesija gospodarstva sve dok se ne promijeni pravac kretanja kapitala k tržištima u razvoju. Interne mogućnosti za pozitivne promjene postoje u provođenju strukturnih reformi – od brodogradnje i energetskog sektora, do daljnje reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava.