Vlada će od banaka tražiti da se rata stambenih kredita u švicarskim francima fiksira po tečaju od 5,8 kuna ili manje, i to je minimum ispod kojeg nećemo ići, kazala je u srijedu premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade, osvrnuvši se na pregovore koje Vladini predstavnici vode s čelnicima banaka kako bi se smanjio teret građanima s kreditima u francima. Premijerka je najavila i da će Vlada na idućoj sjednici predložiti izmjene zakona kojima bi se kamatne stope mogle smanjivati i ispod 4 posto, odnosno budući da Sabor trenutačno ne zasjeda Vlada će donijeti uredbu za zakonskom snagom. Podsjetila je da je Vlada već ranije s bankama potpisala memorandum o stambenim kreditima u francima te da se razgovaralo i s predstavnicima Hrvatske javnobilježničke komore, ali da dogovoreno nije dovoljno.

Naš cilj je kroz mjeru usmjerenu na tečaj kamatne stope približiti iznos rate visini koju je imala prije ovog izvanrednog i neočekivanog povećanja, odnosno visini rate u trenutku uzimanja stambenog kredita. Nećemo odstupiti od toga i nadam se da će vrlo brzo u tom smislu biti potpisan novi memorandum i da će svi tome pristupiti, a ako bude onih koji neće, imamo i druge instrumente koje smo pripremili, kazala je Kosor. Vlada će od banaka tražiti i da se razlika anuiteta između stvarnog plaćanja i plaćanja po fiksnom tečaju evidentira kao odgođeno beskamatno potraživanje do deset godina, a u tom roku moguće je očekivati smanjenje tečaja koje će poništiti ove tečajne razlike i smanjiti kamatne stope na razinu koja je bila kad su krediti odobravani.

Svi poslovi koje još moramo uskladiti s bankama usuglasit će se, vjerujem, idućih dana i mi ćemo potpisati novi dokument, ali važno je, i to naslućujemo iz razgovora, da će se sve ovo odnositi već na sljedeću ratu građanima i da će banke same pozivati svoje klijente na dogovore u skladu s ovakvim okvirom koji smo mi postavili. Pregovori će se nastaviti, ovaj zahtjev je minimum ispod kojeg Vlada neće ići i vjerujem da će se uz ovaj okvir predložiti i nešto povoljnije i da ćemo vrlo brzo zatvoriti priču, rekla je premijerka. Kako bi se ovakav model mogao primijeniti već na iduću ratu kredita, memorandum s bankama trebao bi se potpisati nakon 15. kolovoza.

Izvijestivši o razgovorima, ministrica financija Martina Dalić istaknula je da će "najmanje dio" banaka odobriti ovakav prijedlog. S obzirom na reakciju banaka, ovo će biti provedeno u djelo i neće ostati tek na razini zahtjeva Vlade kao što je bilo nekih drugih prijedloga, zamolbi usmjerenih prema bankama. Razlog je jednostavan - ova kretanja tečaja franka mogu se usporediti s učinkom neočekivane elementarne nepogode i Vlada je morala reagirati i ukazati bankama na ovaj problem, dodala je Dalić. Pojasnila je da Vlada svojim prijedlogom ne zadire u funkcioniranje tržišnog mehanizma i financijskog sustava. Temeljno obrazloženje na pitanje zašto su banke odobravale kredite u francima je da je to bio zahtjev tržišta i element konkurentske borbe. U ovom trenutku zahtjev tržišta i okolnosti su takve da banke moraju po istoj logici na to odgovoriti i stoga smo ih na to i podsjetili. Hrvatska javnobilježnička komora je pozitivno odgovorila i pozivam je da iskoristi nadolazeće tjedne i razmotri kako će poduprijeti ovo rješenje, zaključila je ministrica.

Premijerka je uputila poziv i Hrvatskoj narodnoj banci da se uključi u rješavanje problema kredita u francima. Ako su građani u teškoćama ne svojom krivnjom, nego stjecajem okolnosti, svi moramo prionuti poslu. Uvjerena sam da će banke ne samo prionuti, nego možda predložiti i još neki dodatni model, jer od sredine 2009. tražili smo od svih da ravnomjerno snose teret krize, pa i od banaka. Kao što vidimo, banke dobro posluju, nemaju problema i sad je zaista trenutak da teret krize ravnomjerno koliko je god moguće rasporedimo i nosimo.

Građani su zadnji koji bi na svojim leđima morali vući apsolutno sve. Ponavljam, Vlada od ovog neće odstupiti, ovo je minimum i ovaj prijedlog može se samo poboljšavati, zaključila je Kosor. Kako bi pomogla gospodarstvu, Vlada je donijela odluku o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce pa će ona do 31. prosinca iznositi 2,13 kuna po prostornome metru. Mjera se odnosi na proizvođače koji u proizvodnji godišnje troše manje od 100 milijuna kubika plina, a posebno na kupce koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije. Vlada je ujedno donijela i uredbu o izmjeni Zakona o tržištu plina koja ima zakonsku snagu, budući da Sabor trenutačno ne zasjeda.

Premijerka Kosor pojasnila je da je 1. srpnja Ina za 14 posto podigla cijenu prirodnog plina distributivnim tvrtkama koje tim energentom opskrbljuju sve potrošače osim onih najvećih, pa je Vlada morala donijeti uredbu kojom zadržava pravo određivanja najviše cijene plina za povlaštene kupce. U Vladi smatramo da povećanje cijena nije bilo osobito potrebno ni korektno, jer u uvjetima kad se borimo da bismo izašli iz krize i za jačanje hrvatskoga gospodarstva moramo se boriti da ono bude konkurentnije i stabilnije i da se ta stabilnost i konkurentnost ničim ne ugrozi, a ova odluka je bila u suprotnosti s tim, kazala je Kosor. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač rekao je da Hrvatska plaća najskuplji plin u regiji i među najskupljima u Europi, skuplje čak i od zemalja koje su izravno ovisne o uvozu iz Rusije, poput Slovenije i Mađarske koje nemaju svoje izvore plina. Iznio je podatak da je od studenoga do danas cijena plina porasla za 36 posto.

Očekivali smo da Ina kao monopolist na tržištu bude kooperativna s klijentima, prije svega s industrijom, da cijene usuglasi i ne ubija vlastite kupce, a što je za Vladu važno da ne ubija našu industriju, jer većina industrijskih proizvođača koristi plin, kazao je Popijač. Izrazivši zadovoljstvo što Ina uspješno posluje trgovinom naftom i plinom, istaknuo je da ova uredba neće značajnije utjecati na Inino poslovanje. Iznio je podatke da se godišnje u Hrvatskoj troši tri milijarde kubika plina, od čega se 10 posto odnosi na povlaštene kupce, a izvijestio je da su upravo u srijedu potekli prvi kubici plina preko interkonektora između Hrvatske i Mađarske. Nakon 33 godine počeli smo konzumirati i druge dobavne pravce, ne samo prema Sloveniji i Austriji, nego i prema Mađarskoj, zaključio je Popijač.

Predstavnici Vlade i u srijedu su se sastali s bankarima koji, kao ni dan ranije, nisu novinarima htjeli komentirati sastanak. U Vladi pak ističu kako su bankari svjesni težine problema u kojima su građani zbog previsokog tečaja Švicarca, te da će najmanje dio banaka odobriti ovakav prijedlog. Dok se u Hrvatskoj pokušava pronaći spasonosni lijek za podivljali franak, švicarska središnja banka (SNB) u srijedu je poduzela agresivne korake za zaustavljanje daljnjeg rasta tečaja švicarskog franka. SNB je ustvrdio kako jačanje franka ugrožava razvoj švicarskoga gospodarstva i povećava negativne rizike za cjenovnu stabilnost u zemlji. Ocijenivši da je franak "uvelike precijenjen u ovome trenutku", SNB je priopćio da će ciljanu razinu tromjesečnog Libora pomaknuti nadomak nule što je više moguće, odnosno da će smanjiti njegov ciljani raspon sa sadašnjih od 0 do 0,75 posto na između 0 i 0,25 posto. Simultano, središnja švicarska banka će "vrlo značajno povećati" ponudu švicarskog franka na novčanom tržištu u idućih nekoliko dana, a namjerava podići i bankarske depozite po viđenju pri SNB-u, s trenutačnih 30 na 80 milijardi franaka.

U svom priopćenju SNB navodi da će nastaviti pozorno pratiti razvoj situacije na valutnim tržištima i poduzeti daljnje mjere protiv jačanja franka, ako bude potrebno. Treba naglasiti da je u srijedu ujutro na valutnih tržištima tečaj eura ojačao 1,8 posto prema "Švicarcu", na 1,061 franak. Tečaj dolara, pak, ojačao je 1,4 posto, na 77,6 centi. Kuna je na u srijedu utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema važnijim valutama, pa se i rekordni tečaj švicarskog franka od utorka od 6,72 kune spustio u srijedu na 6,68 kuna. Ipak, analitičari intervenciju SNB-a komentiraju kao korak koji će imati više psihološki učinak od stvarnog.

SNB intervencijama trpi gubitke jer kupuje eure kojima vrijednost pada. Osim toga, kamatne stope već su toliko nisko, pa je pitanje što će biti ako ih novi plasmani franaka spuste još niže, pojašnjava analitičar koji je želio ostati anoniman. Prema njegovu mišljenju, iako se najavljivalo da će se krajem godine tečaj franka prema kuni spustiti ispod šest kuna, razvoj globalne situacije ne upućuje na to. Tijekom zime tečaj bi mogao i dalje rasti. SAD-u će rejting najvjerojatnije biti srezan, a tu je i rastuća zabrinutost oko Italije i Španjolske, što će dodatno uzdrmati eurozonu. Sve to ukazuje da bi franak kratkoročno mogao rasti", smatra Vjesnikov izvor.

Stručnjaci: vatrogasna mjera, jedino rješenje - konverzija kredita u euro
Fiksiranje tečaja na 5,8 kuna stručnjaci ne smatraju pretjerano dobrim rješenjem. Dugoročno gledano, to je za klijente relativno skuplja opcija jer je i taj tečaj preskup. Kao vatrogasna mjera, ovaj prijedlog može poslužiti jer nudi mnogo bolju alternativu od prethodno predloženog modela produženja otplate, ocjenjuje Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.hr. S druge pak strane, prijedlogom o snižavanju kamata Peretić je vrlo ugodno iznenađen. Za građane to bi bilo vrlo dobro rješenje, ali bi bankama to uzrokovalo gubitke. Pitanje je bi li se sve banke mogle nositi s takvim gubicima, ocjenjuje Peretić. Dodaje da bi najbolja opcija bio poček na otplatu glavnice. Međutim, pitanje je bi li banke pristale na poček za toliki broj klijenata, tvrdi Peretić.

Drugi Vladin prijedlog tiče se izmjena Zakona o porezu na dohodak. Taj prijedlog još nije razrađen, ali bi se vjerojatno odobrile porezne olakšice za građane zadužene u franku. Međutim, iako je namjera dobra Vlada bi time zadirala u porezni zakon izlazeći u susret određenoj skupini građana, čime bi dodatno zakomplicirao porezni sustav. U svakom slučaju, Vladini napori novi su pokušaj da se "švicarska omča" oko vrata više od 70.000 građana barem malo olabavi. Naime, prethodni Vladin pokušaj neslavno je propao, jer je zanemariv dio građana zainteresiran za model koji je Vlada s predstavnicima osam banaka dogovorila sredinom lipnja.

Podsjetimo, Memorandumom o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita banke su pristale osigurati do 2013. produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75. godine života dužnika. Također, banke su se obvezale i na skraćenje rokova otplate stambenih kredita kojima je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim jačanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti.

Navedenim Memorandumom banke provode izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski franak bez naknade, dok javni bilježnici za potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu zaračunavaju višestruko nižu naknadu od uobičajene, odnosno naplaćuju oko 300 kuna. Međutim, kada je čula da im se nudi produljenje ionako predugih rokova otplate za još desetak godina, većina građana samo je odmahnula rukom. Prema mišljenju Tomislava Ćorića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jedino održivo rješenje je da svi krediti vezani za franak budu konvertirani u kredite vezane za euro, jer nijedna druga valuta ne može biti referentna. Banke se moraju odreći dijela naknade za konverziju, a ostatak troška konverzije neka plate klijenti ili država, ako se radi o manjim iznosima, smatra Ćorić. Sva ostala rješenja su kratkoročnog karaktera. Treba se držati sidra, a sidro je euro, ističe Ćorić.

Udruga Franak: Djelomično zadovoljni
U udruzi građana Franak, koja je još u postupku registracije, tek su djelomično zadovoljni prijedlogom o spuštanju tečaja na 5,8 kuna. Predložena mjera dobra je utoliko što če osigurati dodatnu likvidnost dužnicima dok se ne pronađe pravo rješenje. Ovo je tek prijedlog vatrogasne i rekao bih populističke mjere, kazao je Vjesniku Tomislav Prpić, član udruge. I 5,8 kuna daleko je iznad početne vrijednosti tečaja, dodaje Prpić. Prema njegovu mišljenju, jedino cjelovito rješenje treba potražiti u reobračunu kunske protuvrijednosti na dan odobravanja i puštanja u tečaj kreditnog zaduženja.

Milanović: Vlada zakasnila, trebalo je ranije razgovarati s bankarima
Dramatični rast švicarskog franka natjerao je i čelnika SDP-a Zorana Milanovića da u srijedu sazove konferenciju za novinare na kojoj je zaključio da je Vlada zakasnila u rješavanju ovog pitanja. "Mislim da je Vlada puno ranije i puno agilnije trebala pristupiti razgovoru s bankama. Same banke znaju što je moguće napraviti. Naravno, i one moraju nešto zaraditi, jer ne smiju biti na gubitku.

Banke imaju problema s relativno visokim rezervacijama u švicarskim francima, ali ostaje činjenica da su u ovoj cijeloj priči ipak one jedini dobitnik, rekao je Milanović, objašnjavajući da se balans odgovornosti i rizika treba odgovornije raspodijeliti i kako bi pri toj raspodjeli banke s građanima morale podijeliti rizik. Podsjetio je da je prije nekoliko dana SDP ponudio određena rješenja, najavivši i da će njegov koalicijski partner, lider HNS-a Radimir Čačić, također ponuditi svoje rješenje izlaza iz krize, koje se, doznajemo, ponešto razlikuje od SDP-ova.

Milanovića je zanimalo imaju li novinari kakve vijesti s Vlade, a potom naglasio da je jedini izlaz iz krize gospodarski rast, veće plaće i sigurna radna mjesta. To je ono što je potrebno da se Hrvatska probudi iz ove letargije. Sva rješenja koja se nude, koja su na tom tragu, dobrodošla su. Čekamo da vidimo što će Vlada ponuditi, ali dugoročno neće biti lako ako se Hrvatska ne probudi i ne započne rast, smatra predsjednik SDP-a i dodaje da su ove mjere tek mjere spasa, ali ne i hrvatska budućnost.