Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u srijedu kako se sada očekuje da bi hrvatski BDP razinu iz 2019. mogao dosegnuti 2022. godine, no kako su uz sve prognoze vezane neizvjesnosti, budući da se ne zna kako će se razvijati epidemiološka situacija i mjere uz nju.

Vujčić, koji je sudjelovao na konferenciji Poslovnog dnevnika "Zagreb-bankarsko i financijsko središte u novom normalnom", napomeno je da je koronakriza nejednako pogodila različite sektore, pa je tako puno brži oporavak u sektorima industrije i građevinarstva nego u ugostiteljstvu i turizmu, koji su još bitno pogođeni krizom, dok je, pak, sektor trgovine pogođen, no drži se puno bolje od prethodno navedenih uslužnih djelatnosti.

Zbog bolje turističke sezone od očekivane, istaknuo je Vujčić, u ovoj godini pad BDP-a će biti nešto manji no što se predviđalo ranije, dok se za iduću godinu očekuje snažniji oporavak, no pritom neće biti dosegnuta razina BDP-a iz 2019. godine.

Naime, HNB je sredinom ovog mjeseca objavio da u 2020. očekuje pad realnog BDP-a od osam posto, a u idućoj godini rast od 5,2 posto. Ranije projekcije su pak predviđale ovogodišnji pad BDP-a od 9,7 posto te rast od 6,2 posto u 2021. godini.

Dosezanje razine iz 2019. godine, po sadašnjim prognozama, očekuje se 2022. godine, rekao je Vujčić, no i istaknuo da su uz sve prognoze vezane visoke neizvjesnosti, budući da se ne zna kako će se razvijati epidemiološka situacija i mjere uz nju.

Očekivanja potrošača i industrije, u smislu indeksa koji mjere razinu optimizma, vezani su uz razvoj epidemiološke situacije, izjavio je Vujčić. Napomenuo je da to nije samo vezano uz epidemiološke mjere, već i uz sam razvoj situacije, gdje i bez dodatnih epidemioloških mjera može doći do određenih reakcija potrošača.

"Veći rizici su upravo zbog toga jer nismo sigurni kako će se epidemiološka situacija razvijati i kako će se onda manifestirati na očekivanja potrošača", rekao je Vujčić.

Istaknuo je i da su trenutna očekivanja da bi se prvom kvartalu iduće godine moglo pojaviti cjepivo, a možda i lijek za Covid-19, što bi trebalo dovesti do poboljšanja situacije.

Adrović: Potrebno jačanje institucionalnog okvira za zaštitu vjerovnika

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović rekao je da Hrvatska u ovom trenutku dobro stoji u odnosu na neke druge zemlje u smislu aktiviranih garantnih shema, koje dosežu vrijednost od 4 do 4,5 posto BDP-a, podjednako kao i Danskoj, Nizozemskoj i Portugalu.

Hrvatska ima nedostatak fiskalnog kapaciteta za daljnje zaduživanje, no Adrović je ocijenio da je trenutno i ovo dovoljno.

Podsjetio je da je bankarski sektor putem moratorija kućanstvima i poduzećima obustavio otplatu kreditnih obaveza na razini do oko 33 milijarde kuna, što čini oko osam posto BDP-a. Pritom, iznos obustava za kućanstva doseže oko 7,5 milijardi kuna, a za poduzeća oko 25 milijardi kuna.

No, ostaje za vidjeti što će se dogoditi u idućoj godini, kada se objektivno svugdje u svijetu očekuje bitan rast "loših" kredita. Njihova razina u Hrvatskoj relativno je niska, no Adrović očekuje da će rasti. "Nadamo se da to kod nas ipak neće biti u tolikoj mjeri kao drugdje, no spremni smo za sve", istaknuo je.

Po zadnjim podacima HNB-a, udio loših kredita na kraju drugog tromjesečja iznosio je 5,5 posto.

Potrebno važnim smatra jačanje institucionalnog okvira, koje bi omogućilo bolju zaštitu vjerovnika te kako bi se bolje naplaćivale kreditne i sve druge obaveze.

Istaknuo je i da najnovije analize HUB-a pokazuju da su kamatne marže najmanje u onim zemljama gdje su institucije jake, u smislu zaštite vjerovnika i jakog institucionalnog okvira za naplatu.

HUB-ova analiza kretanja neto kamatne marže banaka u 27 europskih zemalja od kraja 2007. godine naovamo, objavljena danas, pokazuje da je neto kamatna marža hrvatskih banaka u najvećem dijelu promatranog razdoblja bila niža od prosječne neto kamatne marže u zemljama Nove Europe.

Marža je očekivano veća od neto kamatnih marži u europodručju zbog slabijeg gospodarskog i financijskog razvitka, ostanka većine država Nove Europe izvan europodručja i općeg stanja rizika na koje utječe i kvaliteta institucija.

Najvažniji rezultat analize odnosi se na činjenicu da kvaliteta institucija i uvođenje eura mogu utjecati na smanjenje kamatnih marži. Među institucijama koje imaju najsnažniji učinak na marže ističu se vladavina prava i kakvoća insolvencijskog pravnog okvira. Druge varijable imaju očekivani učinak: rast troškovne efikasnosti i povećanje volumena poslovanja utječu na smanjenje marži, a pojava bankarske krize na povećanje, navodi se u HUB-ovoj analizi.

Adrović, pak, kao primjer navodi da kada u Hrvatskoj neka tvrtka ode u stečaj ili predstečajnu nagodbu, za naplatu potraživanja vjerovnicima u prosjeku treba više od tri godine, što je gotovo najsporije u Europi. Posljedično, vjerovnici u Hrvatskoj se prosječno naplaćuju sa svega 30-ak posto od glavnice koju su posudili, dok u Sloveniji to iznosi 90 posto.

"Očekujemo da se taj institucionalni okvir unaprijedi kako bi se zaštitili vjerovnici i omogućila veća naplata vjerovnika", ustvrdio je Adrović.

Rekao je i da su hrvatske banke u proteklih pet godina prodale "loših kredita" u vrijednosti od otprlike 32-33 milijarde kuna, što se u oko 75 posto slučajeva odnosilo na kredite poduzeća.

Pozdravio je i najave ministra financija Zdravka Marića vezano za izmjene zakona o porezu na dobit od početka 2021., kojim bi se bankama omogućio povoljniji porezni tretman u slučaju otpisa ili reprograma kreditnih obaveza. Pojasnio je da time, u slučaju kada klijent ne može vraćati kredit, banka će ga moći otpisati i ne platiti porez na dobit. No, Adrović je i naglasio da se takvi otpisi kredita rade jedino za najpotrebitije građane, trajno oboljele i onemoćale.

Žigman: Nužan prelazak s bankocentričnog na diversificirani model financiranja

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman istaknuo je da značaj sektora financijskih usluga, koji ne uključuje banke, u Hrvatskoj i većini zemalja EU-a kontinuirano raste već deset godina. Pritom, u domaćem sektoru dominantnu ulogu imaju dugoročni ulagači - mirovinski fondovi i društva za osiguranje.

Upozorio je i da Europa u odnosu na ostatak svijeta zaostaje u razvoju tržišta kapitala, pa je u tom kontekstu nastavljena integracija tržišta kapitala u EU, prema tzv. Uniji tržišta kapitala. No, do harmonizacije svih potrebnih elemenata i pune realizacije te Unije će se još čekati, dodao je Žigman.

Rekao je i da će kriza ugroziti financijsku poziciju nefinancijskih poduzeća i potencijalno ograničiti dostupnost financiranja, pa je stoga nužan prelazak s bankocentričnog sustava financiranja na diversificirani model financiranja, a što uključuje i tržišta kapitala, primjerice i u smislu izlistavanja na burzi.

Zrinušić: Trajanje koronakrize ključna nepoznanica

S obzirom na razvoj pandemije, trajanje koronakrize je ključna nepoznanica, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.

Tako, u kontekstu državnih mjera pomoći gospodarstvu, postoji nesigurnost hoće li se i dalje na razini RH adekvatno moći odgovoriti izazovima bez intervencija i dogovora na razini EU-a, napomenuo je Zrinušić.

Kada je pak riječ o jamstvenih shemama koje država provodi, za što dobar dio sredstava dolazi iz EU-a, Zrinušić je zamolio i prisutne predstavnike bankarskog i financijskog sektora da se pokuša intenzivirati njihovo korištenje.