- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
EKONOMIJAObjavljeno: 16.07.2010
Prihodi drastično padaju, izvoz i rezanje troškova održavaju dobit
Podijeli sadržaj: | ||||
Dobiti posao u inozemstvu u iznimno jakoj konkurenciji, među nekoliko renomiranih svjetskih tvrtki, mogao bi se opisati kao san svakoga hrvatskog izvoznika. Upravo se takvim postignućem može pohvaliti Dalekovod. Nakon što je dobio posao proizvodnje konstrukcija za dalekovod u Norveškoj, prošli je tjedan primio obavijest i za gradnju tog istog dalekovoda. Vrijednost projekta procjenjuje se na više od 20 milijuna eura, početak radova planiran je za proljeće 2011., a završetak je predviđen za prvi dan prosinca 2012.
Budući da je riječ o skandinavskom tržištu, koje je uzgred rečeno vrlo poželjno, ali i veoma zahtjevno jer su kvaliteta, pouzdanost i povjerenje te ispunjavanje svih zahtjeva glede zaštite okoliša prioriteti, realna je mogućnost da Dalekovod svoj posao i odradi točno na dan predviđen za završetak radova. U svakom slučaju kontinuitet dominacije na skandinavskom tržištu još su jednom potvrdili. - Kvalitetno izvršenje posla, poštovanje rokova, uz pravilno vođenje i odane radnike zasigurno ulijeva povjerenje stranim investitorima i omogućit će nam osvajanje skandinavskog tržišta te još jači prodor u sve europske zemlje, najavio je Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, prije četiri godine u intervjuu za Lider.
Na norveškom tržištu Dalekovod je prisutan desetak godina i svojim je poslovnim konceptom uspio stvoriti i određen ugled. Osim toga Norveška nema svoj Dalekovod pa takve tvrtke traži na međunarodnom tržištu na kojem konkuriraju zapadnoeuropske koje su dobre i skupe te turske tvrtke koje su nekvalitetne i jeftine. Dalekovod je, pak, kvalitetom bliži zapadnoeuropskim tvrtkama, a cijenom turskima. Pomaže mu i činjenica što Norveška nije članica EU jer bi se u tom slučaju forsirale tvrtke iz EU. Sve u svemu, slažu se upućeni, riječ o jednoj od rijetkih hrvatskih tvrtki koja ima međunarodni potencijal i koja može dobivati kompleksnije poslove.
Upravo je i sinergija vlastitog razvoja, projektiranja, proizvodnje i montaže jedna od njezinih najvećih snaga, što je stavlja ispred tvrtki koje nude samo jednu od navedenih komponenti. No osim Norveške, Dalekovod je prisutan i na drugim tržištima. Ugovorio je nove poslove u Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Švedskoj, BiH, a u idućih nekoliko mjeseci očekuju i nove poslove u Libiji, Gruziji, Ukrajini, Kazahstanu, Finskoj, Švedskoj i Nigeriji.
Pružanjem potpune usluge sektorima infrastrukturne djelatnosti u elektroenergetici, cestovnom i željezničkom prometu, telekomunikacijama, plinovodima te graditeljstvu, Grupa koju čini 16 društava u kojima je Dalekovod većinski vlasnik osigurala si je komparativnu prednost, a modelom radničkog dioničarstva postala je i jedna od rijetkih uspješnih tvrtki koja je u rukama pretežno malih dioničara. Uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici, od kojih nijedan nema više od jedan posto dionica, zajedno imaju oko 73 posto dionica. Kompanija je u predominantno radničkim rukama, što pokazuje visok stupanj povjerenja i lojalnosti vlastitoj tvrtki i njezinu menadžmentu, smatra Tonći Korunić, član Uprave Grupe InterCapital.
Najveći je dioničar tvrtka CTG iz Zagreba s 15,4 posto dionica, o kojoj se u poslovnim krugovima vrlo malo zna i iza koje najvjerojatnije stoji Uprava. Jedan od deset najvećih dioničara je i Miličić koji ima oko jedan posto dionica i koji zajedno s članovima Uprave, Krešom Kraljevićem i Tomislavom Belamarićem, upravlja tvrtkom koja ima oko 2.000 zaposlenih. S takvom snagom Dalekovod je krenuo i u 2009. kada je, za razliku od većine gospodarskih subjekata koja se borila s opstankom, Grupa postigla bolje poslovne rezultate nego 2008.
U 2009. još se vide efekti prije ugovorenih poslova pa sam izvještaj ne otkriva nikakve zabrinjavajuće trendove,objašnjava Korunić. Naime, prema financijskom izvještaju Grupe Dalekovod, u 2009. su postigli ukupne prihode u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što čini povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se na prihode ostvarene na inozemnom tržištu odnosi 662,3 milijuna kuna u kojima najveći udio imaju prihodi ostvareni u Norveškoj, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kazahstanu i Ukrajini, gdje imaju svoje podružnice, te BiH, Islandu i Sloveniji. Dobit je, pak, u 2009. iznosila 87,4 milijuna kuna, a 86,5 milijuna kuna u 2008. Ipak, ove je godine i njih sustigla kriza.
Pri uvrštenju redovitih dionica na Zagrebačku burzu potkraj 2009. rekli su da u 2010. očekuju pad prihoda od 33 posto - na 1,5 milijardi kuna, što je u pravilu golem šok za svaku tvrtku koja pretrpi velik pad. No isto tako su rekli da će im EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) ostati na istoj razini kao i 2009. To je fantastično jer ako EBITDA pada, padate i vi, a ako ona ostane ista, znači da ste prilagodili troškove i sačuvali profitabilnost. U skladu s projekcijama kompanije, marža EBITDA u 2010. trebala bi porasti iznad 10 posto, što je bolje nego u 2009. Ako kompanija želi povećati vrijednost, važno je da su marže stabilne i da rastu, objašnjava Korunić.
Financijsko izvješće Dalekovod Grupe potvrđuje njihove najave. Naime, u prvom kvartalu Grupa je postigla ukupne prihode u iznosu od 287,8 milijuna kuna, što čini 48 posto prošlogodišnjih prihoda koji su iznosili 622,3 milijuna kuna. Neto dobit, pak, također im je pala i za 30 posto je manja od dobiti prvog tromjesečja 2009. No EBITDA u prvom kvartalu 2010. iznosi 36,8 milijuna kuna i čak je poboljšana u odnosu na 2009. kada je iznosila 35,9 milijuna kuna.
Dobro balansiranje troškova pokazuju i ukupni rashodi koji su smanjeni, i to 605,5 milijuna kuna u prvom kvartalu 2009. na 278,9 milijuna kuna u istom razdoblju 2010., s time da su najviše smanjivali materijalne troškove koji su s 405,7 milijuna kuna smanjeni na 142,1 milijun kuna. Prvi kvartal inače je sezonski loš za njihovu vrstu posla, no ostali bi trebali biti bolji. Zadrže li EBITDA-u na istoj razini, vrlo lako bi do kraja godine mogli doći do 200 milijuna kuna EBITDA-e, što su i najavili, naglašava Korunić.
Dalekovod u 2010. očekuje da će 65 posto prihoda doći iz inozemstva, čime će se osigurati i kada je domaće tržište u recesiji. Činjenica da računaju na inozemno tržište, na koje su jači iskorak napravili još 2006. kada je počeo zalazak velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj, govori da je riječ o tvrtki koja više ne ovisi o državnim radovima i koja može zaraditi kruh na inozemnom tržištu i sačuvati profitabilnost.
Drugim riječima, možda i jesu izrasli na državnim radovima zbog kojih su posljednjih nekoliko godina i doživjeli veliki bum, ali su izgradili kompetitivne prednosti koje mogu prodati vani i shvatili su to na vrijeme. No to ne znači da će domaće tržište potpuno zapostaviti. S obzirom na dobra iskustva u izvođenju radova na gradnji sportskih hala i dvorana, kao što je Dvorana ‘Krešimir Ćosić’ u Zadru te splitska Spaladium arena, u 2010. nastavljaju s gradnjom proizvodnog pogona Diva u Kninu te trgovačkog centra Supernova u Buzinu vrijednog 80,7 milijuna eura. Posebnu pozornost unatrag nekoliko godina iskazuju i prema razvojnim projektima koji se bave obnovljivim izvorima energije.
Jedan je od investitora i izvoditelja elektroradova na projektu gradnje vjetroelektrane ZD6-Velika Popina u iznosu od oko 16 milijuna eura, a u ožujku ove godine je potpisao je ugovor sa Societe Generale Splitskom bankom o financiranju prve u nizu vjetroelektrana u blizini Gračaca koja će biti sagrađena do kraja ove godine.
Zaustavljanje infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj mogla bi biti velika prijetnja Dalekovodu, kao i inozemna konkurencija koja iskorištava izvozne potencijale, a natječe se u Hrvatskoj. Prijetnja je i domaća jeftinija konkurencija koja posluje po načelu sive ekonomije. No Dalekovod si je osigurao poziciju potentne i efikasne kompanije na međunarodnom tržištu pa je teško vjerovati da će ga prijetnje udaljiti od cilja - da u 2010. postane vodeće poduzeće u svojoj djelatnosti u Europi.
Budući da je riječ o skandinavskom tržištu, koje je uzgred rečeno vrlo poželjno, ali i veoma zahtjevno jer su kvaliteta, pouzdanost i povjerenje te ispunjavanje svih zahtjeva glede zaštite okoliša prioriteti, realna je mogućnost da Dalekovod svoj posao i odradi točno na dan predviđen za završetak radova. U svakom slučaju kontinuitet dominacije na skandinavskom tržištu još su jednom potvrdili. - Kvalitetno izvršenje posla, poštovanje rokova, uz pravilno vođenje i odane radnike zasigurno ulijeva povjerenje stranim investitorima i omogućit će nam osvajanje skandinavskog tržišta te još jači prodor u sve europske zemlje, najavio je Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, prije četiri godine u intervjuu za Lider.
Na norveškom tržištu Dalekovod je prisutan desetak godina i svojim je poslovnim konceptom uspio stvoriti i određen ugled. Osim toga Norveška nema svoj Dalekovod pa takve tvrtke traži na međunarodnom tržištu na kojem konkuriraju zapadnoeuropske koje su dobre i skupe te turske tvrtke koje su nekvalitetne i jeftine. Dalekovod je, pak, kvalitetom bliži zapadnoeuropskim tvrtkama, a cijenom turskima. Pomaže mu i činjenica što Norveška nije članica EU jer bi se u tom slučaju forsirale tvrtke iz EU. Sve u svemu, slažu se upućeni, riječ o jednoj od rijetkih hrvatskih tvrtki koja ima međunarodni potencijal i koja može dobivati kompleksnije poslove.
Upravo je i sinergija vlastitog razvoja, projektiranja, proizvodnje i montaže jedna od njezinih najvećih snaga, što je stavlja ispred tvrtki koje nude samo jednu od navedenih komponenti. No osim Norveške, Dalekovod je prisutan i na drugim tržištima. Ugovorio je nove poslove u Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Švedskoj, BiH, a u idućih nekoliko mjeseci očekuju i nove poslove u Libiji, Gruziji, Ukrajini, Kazahstanu, Finskoj, Švedskoj i Nigeriji.
Pružanjem potpune usluge sektorima infrastrukturne djelatnosti u elektroenergetici, cestovnom i željezničkom prometu, telekomunikacijama, plinovodima te graditeljstvu, Grupa koju čini 16 društava u kojima je Dalekovod većinski vlasnik osigurala si je komparativnu prednost, a modelom radničkog dioničarstva postala je i jedna od rijetkih uspješnih tvrtki koja je u rukama pretežno malih dioničara. Uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici, od kojih nijedan nema više od jedan posto dionica, zajedno imaju oko 73 posto dionica. Kompanija je u predominantno radničkim rukama, što pokazuje visok stupanj povjerenja i lojalnosti vlastitoj tvrtki i njezinu menadžmentu, smatra Tonći Korunić, član Uprave Grupe InterCapital.
Najveći je dioničar tvrtka CTG iz Zagreba s 15,4 posto dionica, o kojoj se u poslovnim krugovima vrlo malo zna i iza koje najvjerojatnije stoji Uprava. Jedan od deset najvećih dioničara je i Miličić koji ima oko jedan posto dionica i koji zajedno s članovima Uprave, Krešom Kraljevićem i Tomislavom Belamarićem, upravlja tvrtkom koja ima oko 2.000 zaposlenih. S takvom snagom Dalekovod je krenuo i u 2009. kada je, za razliku od većine gospodarskih subjekata koja se borila s opstankom, Grupa postigla bolje poslovne rezultate nego 2008.
U 2009. još se vide efekti prije ugovorenih poslova pa sam izvještaj ne otkriva nikakve zabrinjavajuće trendove,objašnjava Korunić. Naime, prema financijskom izvještaju Grupe Dalekovod, u 2009. su postigli ukupne prihode u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što čini povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se na prihode ostvarene na inozemnom tržištu odnosi 662,3 milijuna kuna u kojima najveći udio imaju prihodi ostvareni u Norveškoj, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kazahstanu i Ukrajini, gdje imaju svoje podružnice, te BiH, Islandu i Sloveniji. Dobit je, pak, u 2009. iznosila 87,4 milijuna kuna, a 86,5 milijuna kuna u 2008. Ipak, ove je godine i njih sustigla kriza.
Pri uvrštenju redovitih dionica na Zagrebačku burzu potkraj 2009. rekli su da u 2010. očekuju pad prihoda od 33 posto - na 1,5 milijardi kuna, što je u pravilu golem šok za svaku tvrtku koja pretrpi velik pad. No isto tako su rekli da će im EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) ostati na istoj razini kao i 2009. To je fantastično jer ako EBITDA pada, padate i vi, a ako ona ostane ista, znači da ste prilagodili troškove i sačuvali profitabilnost. U skladu s projekcijama kompanije, marža EBITDA u 2010. trebala bi porasti iznad 10 posto, što je bolje nego u 2009. Ako kompanija želi povećati vrijednost, važno je da su marže stabilne i da rastu, objašnjava Korunić.
Financijsko izvješće Dalekovod Grupe potvrđuje njihove najave. Naime, u prvom kvartalu Grupa je postigla ukupne prihode u iznosu od 287,8 milijuna kuna, što čini 48 posto prošlogodišnjih prihoda koji su iznosili 622,3 milijuna kuna. Neto dobit, pak, također im je pala i za 30 posto je manja od dobiti prvog tromjesečja 2009. No EBITDA u prvom kvartalu 2010. iznosi 36,8 milijuna kuna i čak je poboljšana u odnosu na 2009. kada je iznosila 35,9 milijuna kuna.
Dobro balansiranje troškova pokazuju i ukupni rashodi koji su smanjeni, i to 605,5 milijuna kuna u prvom kvartalu 2009. na 278,9 milijuna kuna u istom razdoblju 2010., s time da su najviše smanjivali materijalne troškove koji su s 405,7 milijuna kuna smanjeni na 142,1 milijun kuna. Prvi kvartal inače je sezonski loš za njihovu vrstu posla, no ostali bi trebali biti bolji. Zadrže li EBITDA-u na istoj razini, vrlo lako bi do kraja godine mogli doći do 200 milijuna kuna EBITDA-e, što su i najavili, naglašava Korunić.
Dalekovod u 2010. očekuje da će 65 posto prihoda doći iz inozemstva, čime će se osigurati i kada je domaće tržište u recesiji. Činjenica da računaju na inozemno tržište, na koje su jači iskorak napravili još 2006. kada je počeo zalazak velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj, govori da je riječ o tvrtki koja više ne ovisi o državnim radovima i koja može zaraditi kruh na inozemnom tržištu i sačuvati profitabilnost.
Drugim riječima, možda i jesu izrasli na državnim radovima zbog kojih su posljednjih nekoliko godina i doživjeli veliki bum, ali su izgradili kompetitivne prednosti koje mogu prodati vani i shvatili su to na vrijeme. No to ne znači da će domaće tržište potpuno zapostaviti. S obzirom na dobra iskustva u izvođenju radova na gradnji sportskih hala i dvorana, kao što je Dvorana ‘Krešimir Ćosić’ u Zadru te splitska Spaladium arena, u 2010. nastavljaju s gradnjom proizvodnog pogona Diva u Kninu te trgovačkog centra Supernova u Buzinu vrijednog 80,7 milijuna eura. Posebnu pozornost unatrag nekoliko godina iskazuju i prema razvojnim projektima koji se bave obnovljivim izvorima energije.
Jedan je od investitora i izvoditelja elektroradova na projektu gradnje vjetroelektrane ZD6-Velika Popina u iznosu od oko 16 milijuna eura, a u ožujku ove godine je potpisao je ugovor sa Societe Generale Splitskom bankom o financiranju prve u nizu vjetroelektrana u blizini Gračaca koja će biti sagrađena do kraja ove godine.
Zaustavljanje infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj mogla bi biti velika prijetnja Dalekovodu, kao i inozemna konkurencija koja iskorištava izvozne potencijale, a natječe se u Hrvatskoj. Prijetnja je i domaća jeftinija konkurencija koja posluje po načelu sive ekonomije. No Dalekovod si je osigurao poziciju potentne i efikasne kompanije na međunarodnom tržištu pa je teško vjerovati da će ga prijetnje udaljiti od cilja - da u 2010. postane vodeće poduzeće u svojoj djelatnosti u Europi.
Izvor: limun.hr
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 16:00 | 2814,85 | 9,68 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 16:00 | 1710,56 | 5,22 |
0,31 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 16:00 | 1859,53 | 5,67 |
0,31 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 16:00 | 1887,64 | 4,45 |
0,24 |
|
CROBISTR* | 26.04. 16:31 | 173,0528 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 26.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.613,40 € |
ADRS2 | 62,00 € |
1,31% |
102.969,40 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
88.651,38 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 24,00 € |
13,21% |
75.153,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.770,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.142.497,54 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 1.154.099,54 € |