Dobiti posao u inozemstvu u iznimno jakoj konkurenciji, među nekoliko renomiranih svjetskih tvrtki, mogao bi se opisati kao san svakoga hrvatskog izvoznika. Upravo se takvim postignućem može pohvaliti Dalekovod. Nakon što je dobio posao proizvodnje konstrukcija za dalekovod u Norveškoj, prošli je tjedan primio obavijest i za gradnju tog istog dalekovoda. Vrijednost projekta procjenjuje se na više od 20 milijuna eura, početak radova planiran je za proljeće 2011., a završetak je predviđen za prvi dan prosinca 2012.

Budući da je riječ o skandinavskom tržištu, koje je uzgred rečeno vrlo poželjno, ali i veoma zahtjevno jer su kvaliteta, pouzdanost i povjerenje te ispunjavanje svih zahtjeva glede zaštite okoliša prioriteti, realna je mogućnost da Dalekovod svoj posao i odradi točno na dan predviđen za završetak radova. U svakom slučaju kontinuitet dominacije na skandinavskom tržištu još su jednom potvrdili. - Kvalitetno izvršenje posla, poštovanje rokova, uz pravilno vođenje i odane radnike zasigurno ulijeva povjerenje stranim investitorima i omogućit će nam osvajanje skandinavskog tržišta te još jači prodor u sve europske zemlje, najavio je Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, prije četiri godine u intervjuu za Lider.

Na norveškom tržištu Dalekovod je prisutan desetak godina i svojim je poslovnim konceptom uspio stvoriti i određen ugled. Osim toga Norveška nema svoj Dalekovod pa takve tvrtke traži na međunarodnom tržištu na kojem konkuriraju zapadnoeuropske koje su dobre i skupe te turske tvrtke koje su nekvalitetne i jeftine. Dalekovod je, pak, kvalitetom bliži zapadnoeuropskim tvrtkama, a cijenom turskima. Pomaže mu i činjenica što Norveška nije članica EU jer bi se u tom slučaju forsirale tvrtke iz EU. Sve u svemu, slažu se upućeni, riječ o jednoj od rijetkih hrvatskih tvrtki koja ima međunarodni potencijal i koja može dobivati kompleksnije poslove.

Upravo je i sinergija vlastitog razvoja, projektiranja, proizvodnje i montaže jedna od njezinih najvećih snaga, što je stavlja ispred tvrtki koje nude samo jednu od navedenih komponenti. No osim Norveške, Dalekovod je prisutan i na drugim tržištima. Ugovorio je nove poslove u Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Švedskoj, BiH, a u idućih nekoliko mjeseci očekuju i nove poslove u Libiji, Gruziji, Ukrajini, Kazahstanu, Finskoj, Švedskoj i Nigeriji.

Pružanjem potpune usluge sektorima infrastrukturne djelatnosti u elektroenergetici, cestovnom i željezničkom prometu, telekomunikacijama, plinovodima te graditeljstvu, Grupa koju čini 16 društava u kojima je Dalekovod većinski vlasnik osigurala si je komparativnu prednost, a modelom radničkog dioničarstva postala je i jedna od rijetkih uspješnih tvrtki koja je u rukama pretežno malih dioničara. Uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici, od kojih nijedan nema više od jedan posto dionica, zajedno imaju oko 73 posto dionica. Kompanija je u predominantno radničkim rukama, što pokazuje visok stupanj povjerenja i lojalnosti vlastitoj tvrtki i njezinu menadžmentu, smatra Tonći Korunić, član Uprave Grupe InterCapital.

Najveći je dioničar tvrtka CTG iz Zagreba s 15,4 posto dionica, o kojoj se u poslovnim krugovima vrlo malo zna i iza koje najvjerojatnije stoji Uprava. Jedan od deset najvećih dioničara je i Miličić koji ima oko jedan posto dionica i koji zajedno s članovima Uprave, Krešom Kraljevićem i Tomislavom Belamarićem, upravlja tvrtkom koja ima oko 2.000 zaposlenih. S takvom snagom Dalekovod je krenuo i u 2009. kada je, za razliku od većine gospodarskih subjekata koja se borila s opstankom, Grupa postigla bolje poslovne rezultate nego 2008.

U 2009. još se vide efekti prije ugovorenih poslova pa sam izvještaj ne otkriva nikakve zabrinjavajuće trendove,objašnjava Korunić. Naime, prema financijskom izvještaju Grupe Dalekovod, u 2009. su postigli ukupne prihode u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što čini povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se na prihode ostvarene na inozemnom tržištu odnosi 662,3 milijuna kuna u kojima najveći udio imaju prihodi ostvareni u Norveškoj, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kazahstanu i Ukrajini, gdje imaju svoje podružnice, te BiH, Islandu i Sloveniji. Dobit je, pak, u 2009. iznosila 87,4 milijuna kuna, a 86,5 milijuna kuna u 2008. Ipak, ove je godine i njih sustigla kriza.

Pri uvrštenju redovitih dionica na Zagrebačku burzu potkraj 2009. rekli su da u 2010. očekuju pad prihoda od 33 posto - na 1,5 milijardi kuna, što je u pravilu golem šok za svaku tvrtku koja pretrpi velik pad. No isto tako su rekli da će im EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) ostati na istoj razini kao i 2009. To je fantastično jer ako EBITDA pada, padate i vi, a ako ona ostane ista, znači da ste prilagodili troškove i sačuvali profitabilnost. U skladu s projekcijama kompanije, marža EBITDA u 2010. trebala bi porasti iznad 10 posto, što je bolje nego u 2009. Ako kompanija želi povećati vrijednost, važno je da su marže stabilne i da rastu, objašnjava Korunić.

Financijsko izvješće Dalekovod Grupe potvrđuje njihove najave. Naime, u prvom kvartalu Grupa je postigla ukupne prihode u iznosu od 287,8 milijuna kuna, što čini 48 posto prošlogodišnjih prihoda koji su iznosili 622,3 milijuna kuna. Neto dobit, pak, također im je pala i za 30 posto je manja od dobiti prvog tromjesečja 2009. No EBITDA u prvom kvartalu 2010. iznosi 36,8 milijuna kuna i čak je poboljšana u odnosu na 2009. kada je iznosila 35,9 milijuna kuna.

Dobro balansiranje troškova pokazuju i ukupni rashodi koji su smanjeni, i to 605,5 milijuna kuna u prvom kvartalu 2009. na 278,9 milijuna kuna u istom razdoblju 2010., s time da su najviše smanjivali materijalne troškove koji su s 405,7 milijuna kuna smanjeni na 142,1 milijun kuna. Prvi kvartal inače je sezonski loš za njihovu vrstu posla, no ostali bi trebali biti bolji. Zadrže li EBITDA-u na istoj razini, vrlo lako bi do kraja godine mogli doći do 200 milijuna kuna EBITDA-e, što su i najavili, naglašava Korunić.

Dalekovod u 2010. očekuje da će 65 posto prihoda doći iz inozemstva, čime će se osigurati i kada je domaće tržište u recesiji. Činjenica da računaju na inozemno tržište, na koje su jači iskorak napravili još 2006. kada je počeo zalazak velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj, govori da je riječ o tvrtki koja više ne ovisi o državnim radovima i koja može zaraditi kruh na inozemnom tržištu i sačuvati profitabilnost.

Drugim riječima, možda i jesu izrasli na državnim radovima zbog kojih su posljednjih nekoliko godina i doživjeli veliki bum, ali su izgradili kompetitivne prednosti koje mogu prodati vani i shvatili su to na vrijeme. No to ne znači da će domaće tržište potpuno zapostaviti. S obzirom na dobra iskustva u izvođenju radova na gradnji sportskih hala i dvorana, kao što je Dvorana ‘Krešimir Ćosić’ u Zadru te splitska Spaladium arena, u 2010. nastavljaju s gradnjom proizvodnog pogona Diva u Kninu te trgovačkog centra Supernova u Buzinu vrijednog 80,7 milijuna eura. Posebnu pozornost unatrag nekoliko godina iskazuju i prema razvojnim projektima koji se bave obnovljivim izvorima energije.

Jedan je od investitora i izvoditelja elektroradova na projektu gradnje vjetroelektrane ZD6-Velika Popina u iznosu od oko 16 milijuna eura, a u ožujku ove godine je potpisao je ugovor sa Societe Generale Splitskom bankom o financiranju prve u nizu vjetroelektrana u blizini Gračaca koja će biti sagrađena do kraja ove godine.

Zaustavljanje infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj mogla bi biti velika prijetnja Dalekovodu, kao i inozemna konkurencija koja iskorištava izvozne potencijale, a natječe se u Hrvatskoj. Prijetnja je i domaća jeftinija konkurencija koja posluje po načelu sive ekonomije. No Dalekovod si je osigurao poziciju potentne i efikasne kompanije na međunarodnom tržištu pa je teško vjerovati da će ga prijetnje udaljiti od cilja - da u 2010. postane vodeće poduzeće u svojoj djelatnosti u Europi.