Otkako je prije godinu dana stupio na snagu novi srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, odnosno Cefti, a kojim su obuhvaćene nove članice, zemlje jugoistočne Europe plus Moldavija, ta je integracija u Hrvatskoj posve skinuta s popisa dnevno-političkih tema. Tek iz službenih statistika o robnoj razmjeni može se zaključiti da se međusobna trgovina među Ceftinim članicama kontinuirano unapređuje, a jesu li i nove članice zadovoljne prvom godinom članstva, moći će se čuti na Regionalnom ekonomskom forumu zemalja članica Cefte, koji se organizira u drugoj polovici rujna u Zagrebu. Forum se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i vlada, ministarstava i najznačajnijih gospodarskih asocijacija u zemljama članicama, a organizira ga Međunarodni poslovni forum Perspektive iz Bosne i Hercegovine zajedno s regionalnim priređivačima poslovnih skupova Zagrebačkim velesajmom i Globalexpoom. Skup počinje 18. rujna, a očekuje se između 500 i 600 sudionika, uglavnom iz poslovnog svijeta jer, napominju organizatori, forum je zamišljen prije svega kao poslovni skup.

Izvozno tržište
No još lani su teme koje su se vezale uz Ceftu uglavnom bile dominantno političkog karaktera. U međuvremenu je ta integracija prestala puniti novinske stupce, a njezino postojanje iščitava se samo iz statističke evidencije o vanjskoj trgovini. Evidentno je, ističe Dubravko Miholić, tajnik udruženja Hrvatski izvoznici, da je Cefta ispunila očekivani cilj povećanja obujma razmjene potaknutog režimom slobodne trgovine. Iz polugodišnjih podataka o robnoj razmjeni sa zemljama koje predstavljaju najvažnija hrvatska izvozna tržišta vidljivo je da izvoz na tržište Cefte raste bržim stopama nego na ostala tržišta. U zemlje Europske unije, koja je hrvatsko najveće izvozno tržište, izvezeno je roba u vrijednosti 4,37 milijardi dolara što je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine porast od 25,5 posto. Izvoz na tržište članica Cefte u isto vrijeme porastao je za 38,4 posto, te je dostegnuo 1,07 milijardi dolara vrijednosti. Za razliku od razmjene s EU u kojoj Hrvatska ostvaruje vrlo visok deficit (uvoz iz EU u prvom polugodištu bio je 10,4 milijarde dolara i za 29,7 posto veći na godišnjoj razini), s članicama Cefte kao njezina najrazvijenija članica bilježimo pozitivan trgovinski saldo. U pola godine s tog je tržišta u Hrvatsku uvezeno 419 milijuna dolara, što je za 17 posto više nego godinu prije. Navedene stope rasta u hrvatskom slučaju ukazuju da se ciljevi postavljeni multilateralnim sporazumom između članica Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije i Srbije o utrostručenju trgovine u regiji do 2010. godine ostvaruju. Dapače, rezultati s Ceftom popravljaju ukupnu sliku hrvatske robne razmjene sa svijetom te smanjuje ukupni deficit. No kod nekih članica još traje nezadovoljstvo zbog liberalizacije trgovine koju je nametnula Cefta, a najizraženije je u BiH, koja ostvaruje značajan deficit u trgovini s ostalim članicama. Najžešći su kritičari tamošnji poljoprivredno-prehrambeni sektor, u čije je ime tamošnji gospodarstvenik i ujedno parlamentarni zastupnik Jerko Ivanković Lijanović predložio zakon o zaštiti domaće proizvodnje, a koji predviđa zadržavanje carina na pojedine poljoprivredne proizvode koje se uvozi iz Hrvatske i Srbije. Lijanović je izračunao i da proračun Bosne i Hercegovine zbog nezaštićene domaće proizvodnje godišnje gubi oko 150 milijuna konvertibilnih maraka, a ukupne gubitke u BiH zbog liberalizacije trgovine u segmentu hrane procjenjuje na 2,5 milijarde konvertibilnih maraka. Ipak njegov prijedlog nije dobio zeleno svjetlo u parlamentu, a zaštitne mjere u pogledu trgovine mlijekom, mesom i prerađevinama BiH ne primjenjuje od srpnja.

Zaštita tvrtki
Premda se Lijanović u svom prijedlogu pozivao na utemeljenost u sporazumu o Cefti, u članku 23. koji predviđa mogućnost poduzimanja izvanrednih privremenih mjera u slučaju ugrožavanja poljoprivredne proizvodnje prekomjernim uvozom iz neke od članica, eventualno prihvaćanje Lijanovićeve inicijative ocijenjeno je i u bosanskohercegovačkom parlamentu korakom unatrag za tu zemlju. Iako Lijanović najviše proziva Hrvatsku i Srbiju, te su obje zemlje za BiH ujedno i najvažnije izvozno tržište, a posebice za sektor poljoprivrede. I problem naplate visokih trošarina za cigarete iz uvoza koji je opterećivao odnose između Srbije i Hrvatske u međuvremenu je otklonjen, što potvrđuju i podaci o porastu udjela hrvatskog TDR-a u srpskom duhanskom tržištu u prvih pola godine. Dodatno se primjenom sporazuma o Cefti te prilike u Srbiji i otvaraju, budući da se preko Cefte srpskim tvrtkama ukida zaštita od inozemne konkurencije u potpunosti najkasnije 2010. godine. Srpsko duhansko tržište vrlo je privlačno, zna li se da u toj zemlji 64 posto punoljetnih osoba puši, a godišnje konzumiraju oko 20.000 tona cigareta. Cigarete su s druge strane najvažniji izvozni artikl hrvatske poljoprivredno-prehrambene industrije u zemlje Cefte. U prvih pola godine cigarete su, naime, predstavljale više od 14 posto hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog izvoza na to regionalno tržište. Kako poljoprivredni sektor gotovo polovicu izvoza plasira u zemlje Cetfe (u prvih pola godine 47 posto), u tom je segmentu u proteklom razdoblju poduzimano i najviše aktivnosti u smislu daljnjeg poboljšanja i uklanjanja barijera na pojedina tržišta. Božena Marković, direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe tako uspjeh HGK-ove inicijative u Crnoj Gori u pogledu zabrane uvoza proizvoda od govedine zbog kravljeg ludila, a radi se i na otklanjanju istog problema sa Srbijom, u kojoj takva zabrana za proizvode iz Hrvatske još uvijek stoji.Uz Hrvatsku najsnažnija članica Cefte je i Srbija, koja u robnoj razmjeni s ostalim članicama te asocijacije u prvih šest mjeseci ostvaruje suficit, i to od 917,3 milijuna dolara. Izvoz Srbije pritom je iznosio 1,846 milijardi dolara, dok je u isto vrijeme za uvoz plaćeno 928,6 milijuna dolara. Ostvarenom suficitu, prema podacima tamošnjeg državnog zavoda za statistiku, najviše je pridonio izvoz poljoprivrednih proizvoda. Cefta je za Srbiju nakon EU drugo po važnosti izvozno tržište, a deficit unutar Cefte Srbija ostvaruje samo sa Hrvatskom i Moldavijom, dok najviše izvozi u BiH.

Bilateralni ugovori
Kao otvoreno pitanje na kojemu će se u okviru Cefte također raspravljati jest i slučaj nacionalizacije i privatizacije imovine tvrtki iz bivših republika SFRJ u Srbiji. Privremeno je taj proces, kako je objavljeno iz Srbije, zaustavljen, no tema je za mnoge tvrtke važne i iz krugova bliskih hrvatskim vlastima čuje se da će se i kroz Ceftu o njoj razgovarati. Sam takozvani novi ugovor o Cefti nije za hrvatske gospodarstvenike donio velike promjene jer je sa svim zemljama već imala sklopljene bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, podsjeća Božena Marković. No, i u zemljama u kojima je stupanje na snagu tog sporazuma donijelo promjene, svjesni su da bi isključenost iz tog procesa imala dalekosežnije negativne efekte nego njegovo prihvaćanje i primjena. S jedne strane Cefta je za neke članice stepenica prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a s druge strane tim su sporazumom članice stvorile i prostor u ovom dijelu Europe bez trgovinskih barijera.