- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
EKONOMIJAObjavljeno: 31.07.2006
Poštanskoj banci imovina Gradske banke u stečaju
Podijeli sadržaj: | ||||
Usporedo s razradom modela povezivanja HPB-a i Croatia osiguranja te planom pripajanja Croatije banke, Vlada je dala zeleno svjetlo i za sporazum o HPB-ovu preuzimanju imovine Gradske banke u stečaju.
Josip Protega.
U posljednjih godinu-dvije teško je i pobrojati sve novosti u poslovanju i ponudi Hrvatske poštanske banke. Slično se može reći i za brojne strateške inicijative vezane uz nju. Od kratkog zanosa preambicioznom i neostvarivom idejom o kandidiranju za kupnju Splitske banke do još otvorenih strateških projekata unutar preostalog državnog portfelja u financijskom sektoru. To se ponajprije odnosi na pripajanje Croatije banke HPB-u i na bankarsko-osigurateljski brak kroz kapitalno povezivanje Poštanske banke i Croatije osiguranja uz koje se usporedo razrađuju i razne privatizacijske opcije. Kronološki se pak može primijetiti da su idejni projekti o strateškim savezima s ciljem jačanja jedine banke u domaćem vlasništvu među 10 najvećih u Hrvatskoj s vremenom ipak postali financijski realniji i dohvatljiviji. U takve se ubraja i najnovija inicijativa za koju je Vlada navodno već dala zeleno svjetlo za konkretnije dogovore, a koje će sezona godišnjih odmora tek privremeno razvodniti. Naime, usporedo s razradom modela povezivanja HPB-a i Croatije osiguranja te sudskim procesima prikočenim planom pri(s)pajanja Croatije banke, počelo se raditi na tripartitnom sporazumu između Poštanske banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Gradske banke u stečaju, kojim bi se konačno razriješio sedam godina dug stečajni postupak u toj banci, a HPB dodatno ojačao svoju bilancu. Na upit o tijeku priprema tog plana, direktor DAB-a Vinko Radić nam je u odgovoru priznao tek da se "vode ozbiljni razgovori oko takva mogućeg razrješenja stečajnog postupka u osječkoj Gradskoj banci", ali je dodao kako se još nikako ne može govoriti da je "na vidiku konačni dogovor". Ipak, napomenuo je i da s tim u vezi vjerojatno potkraj kolovoza javnost može očekivati više informacija. Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, kazao nam je samo kako zasad nema komentara o toj temi.
Stečaj nad Gradskom bankom otvoren je u svibnju 1999. i otada ga vodi Većeslav Rački. On se smatra jednim od agilnijih bankarskih stečajnih upravitelja, a to se posebno ogledalo u upornim pokušajima proguravanja ideje o stvaranju Agrobanke "na temeljima", odnosno ostacima Gradske banke, za što je svojedobno pridobio i podršku predsjednika Stjepana Mesića te nekolicine ekonomista koji su se toj inicijativi priklonili politoekonomskim pristupom. Mnogi će reći da je Rački u proteklih sedam godina uspio unovčiti solidan dio potraživanja banke u stečaju ili barem više od većine drugih. Za nedavnog reanimiranja ideje o stvaranju banke za potporu poljoprivredi kao "začetku poljoprivrednog holdinga" sam se pak pohvalio kako banka danas ima prostore vrijedne više od 300 milijuna kuna te kako je lani zapravo ostvarila između 10 i 11 milijuna kuna dobiti. Zahvaljujući naplatama dijela kredita, unovčenju dijela preuzetih nekretnina na ime duga, kao i naplatama po sudskim sporovima, posljednje javno isticane procjene govorile su da ima i blizu 400 milijuna kuna u novcu (depozitima u drugim bankama) i likvidnoj imovini. Dakako, na drugoj strani su i još neriješena potraživanja vjerovnika prema banci u stečaju. DAB je s otvaranjem stečaja Gradske banke preuzeo obvezu isplate osiguranih štednih uloga te je u tom stečaju inicijalno prijavio 960 milijuna kuna potraživanja, s tim da mu je stečajni upravitelj osporio oko 260 milijuna, a štediše su izvan okvira zakonski propisana iznosa osigurane štednje (do 100.000 kuna) DAB-u osporavale iznos od 460 milijuna kuna. Kako god bilo, bez DAB-a svi su poslovni planovi preustroja kule od pijeska, a sigurno nije baš poanta ni da stečajni postupci traju beskonačno. Jednako tako, argumentiranje inicijative osnivanja Agrobanke, kao i sličnih sektorski specijaliziranih banaka ugroženošću potencijalnih dužnika (što se svojedobno činilo) nisu baš najbolji temelji za osnivanje komercijalne banke. U tom smislu zapravo ideja o tome da se HPB uključi u razrješenje stečaja zvuči lukrativnije, to prije što unutar okvira državne politike poticanja agrara može pojačati i svoj fokus na tu djelatnost, ne izlazeći iz okvira tržišnog ponašanja.
U slučaju HPB-a inicijative radi jačanja poslovne mreže i depozitne baze prilično su razumljive, jednako kao što ne čudi to što je zbog postojećih organizacijskih i tehnoloških ograničenja te specifičnosti poslovne mreže (ponajprije u kontekstu korištenja mreže poštanskih ureda) lani pomlađeni rukovodeći tim banke dosad izrazito poticao razvoj poslova investicijskog bankarstva, te išao na osnivanje stambene štedionice i društva za upravljanje fondovima, u sklopu čega je pridobio i upravljanje Umirovljeničkim fondom. Kako je pak baza klijenata kroz isplate mirovina i raznih državnih naknada znatan razvojni potencijal za širi obujam poslovanja u duljem roku, ne trebaju čuditi ni pojačane aktivnosti na razvoju vlastite poslovne mreže koja danas broji 12 poslovnica u 9 gradova, s tim da je glavnina toga ustrojena početkom prošle godine. Dosadašnja oslonjenost u najvećoj mjeri na poštanske urede očituje se, među ostalim, u ročnoj strukturi izvora banke. To što je banka u posljednjih godinu i pol uspjela ishoditi kratkoročne depozite znatno većeg broja državnih poduzeća i institucija očituje se u prosječno jeftinijim izvorima, ali za rast udjela dugoročnijeg financiranja u odnosu na današnje, kao i za ukupni rast tržišnih udjela ograničavajuća je činjenica da u strukturi depozita izrazito dominiraju oni veoma kratke ročnosti i da se dobar dio prihoda ostvaruje naknadama po transakcijskim poslovima, a znatno manji po kreditnim aktivnostima. O svemu tome dovoljno govori nekoliko pokazatelja. Prema godišnjem izvješću, prosječne kamatne stope HPB-a na depozite komitenata lani su bile na razini 1,80 posto (godinu prije 1,55 posto). U isto vrijeme čak 77 posto ukupnih depozita komitenata na kraju 2005. (ili 3,88 od ukupno 5 milijardi kuna) činili su depoziti do 30 dana. Imajući to na umu, ujedinjavanje HPB-a i Croatia banke donijelo bi zatne sinergije u smislu poslovne mreže (Croatia banka ima poslovnice u 23 grada), kao i veličine i strukture depozitne baze (povećanje depozita za oko milijardu kuna). Benefiti u slučaju ostvarenja strateškog plana s Gradskom bankom u stečaju opsegom su manji, ali za banku veličine HPB-a ipak važni. Potencijal za organski rast bez sličnih poteza je znatno skučeniji, a to je važno jer dosadašnje nemale investicije u razvoj i marketiranje novih proizvoda treba pratiti zadovljavajući rast obujma da bi se isplatile.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA .
• aktiva 7,28 mlrd. kn
• neto dobit 90,2 milijuna kuna
• zajmovi klijentima 2,94 mlrd. kn
• depoziti 5,0 mlrd. kn
• poslovna mreža: pet podružnica sa 12 poslovnica u 9 gradova, uz mrežu od 1100 poštanskih ureda HP-a
• Grupa HPB uz banku obuhvaća i HPB Invest te HPB Nekretnine i HPB Stambenu štedionicu
CROATIA BANKA .
• aktiva 1,46 mlrd. kn
• neto dobit 4,5 mil. kn
• zajmovi klijentima 690 milijuna kn
• depoziti 1,05 mlrd. kn
• poslovna mreža: 18 podružnica i 8 poslovnica u 23 grada
GRADSKA BANKA U STEČAJU .
• prostori vrijedni više od 300 milijuna kuna
• gotovo 400 mil. kuna u novcu i imovini
• lani između 10 i 11 milijuna kuna dobiti. izvor: www.poslovni.hr
Josip Protega.
U posljednjih godinu-dvije teško je i pobrojati sve novosti u poslovanju i ponudi Hrvatske poštanske banke. Slično se može reći i za brojne strateške inicijative vezane uz nju. Od kratkog zanosa preambicioznom i neostvarivom idejom o kandidiranju za kupnju Splitske banke do još otvorenih strateških projekata unutar preostalog državnog portfelja u financijskom sektoru. To se ponajprije odnosi na pripajanje Croatije banke HPB-u i na bankarsko-osigurateljski brak kroz kapitalno povezivanje Poštanske banke i Croatije osiguranja uz koje se usporedo razrađuju i razne privatizacijske opcije. Kronološki se pak može primijetiti da su idejni projekti o strateškim savezima s ciljem jačanja jedine banke u domaćem vlasništvu među 10 najvećih u Hrvatskoj s vremenom ipak postali financijski realniji i dohvatljiviji. U takve se ubraja i najnovija inicijativa za koju je Vlada navodno već dala zeleno svjetlo za konkretnije dogovore, a koje će sezona godišnjih odmora tek privremeno razvodniti. Naime, usporedo s razradom modela povezivanja HPB-a i Croatije osiguranja te sudskim procesima prikočenim planom pri(s)pajanja Croatije banke, počelo se raditi na tripartitnom sporazumu između Poštanske banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Gradske banke u stečaju, kojim bi se konačno razriješio sedam godina dug stečajni postupak u toj banci, a HPB dodatno ojačao svoju bilancu. Na upit o tijeku priprema tog plana, direktor DAB-a Vinko Radić nam je u odgovoru priznao tek da se "vode ozbiljni razgovori oko takva mogućeg razrješenja stečajnog postupka u osječkoj Gradskoj banci", ali je dodao kako se još nikako ne može govoriti da je "na vidiku konačni dogovor". Ipak, napomenuo je i da s tim u vezi vjerojatno potkraj kolovoza javnost može očekivati više informacija. Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, kazao nam je samo kako zasad nema komentara o toj temi.
Stečaj nad Gradskom bankom otvoren je u svibnju 1999. i otada ga vodi Većeslav Rački. On se smatra jednim od agilnijih bankarskih stečajnih upravitelja, a to se posebno ogledalo u upornim pokušajima proguravanja ideje o stvaranju Agrobanke "na temeljima", odnosno ostacima Gradske banke, za što je svojedobno pridobio i podršku predsjednika Stjepana Mesića te nekolicine ekonomista koji su se toj inicijativi priklonili politoekonomskim pristupom. Mnogi će reći da je Rački u proteklih sedam godina uspio unovčiti solidan dio potraživanja banke u stečaju ili barem više od većine drugih. Za nedavnog reanimiranja ideje o stvaranju banke za potporu poljoprivredi kao "začetku poljoprivrednog holdinga" sam se pak pohvalio kako banka danas ima prostore vrijedne više od 300 milijuna kuna te kako je lani zapravo ostvarila između 10 i 11 milijuna kuna dobiti. Zahvaljujući naplatama dijela kredita, unovčenju dijela preuzetih nekretnina na ime duga, kao i naplatama po sudskim sporovima, posljednje javno isticane procjene govorile su da ima i blizu 400 milijuna kuna u novcu (depozitima u drugim bankama) i likvidnoj imovini. Dakako, na drugoj strani su i još neriješena potraživanja vjerovnika prema banci u stečaju. DAB je s otvaranjem stečaja Gradske banke preuzeo obvezu isplate osiguranih štednih uloga te je u tom stečaju inicijalno prijavio 960 milijuna kuna potraživanja, s tim da mu je stečajni upravitelj osporio oko 260 milijuna, a štediše su izvan okvira zakonski propisana iznosa osigurane štednje (do 100.000 kuna) DAB-u osporavale iznos od 460 milijuna kuna. Kako god bilo, bez DAB-a svi su poslovni planovi preustroja kule od pijeska, a sigurno nije baš poanta ni da stečajni postupci traju beskonačno. Jednako tako, argumentiranje inicijative osnivanja Agrobanke, kao i sličnih sektorski specijaliziranih banaka ugroženošću potencijalnih dužnika (što se svojedobno činilo) nisu baš najbolji temelji za osnivanje komercijalne banke. U tom smislu zapravo ideja o tome da se HPB uključi u razrješenje stečaja zvuči lukrativnije, to prije što unutar okvira državne politike poticanja agrara može pojačati i svoj fokus na tu djelatnost, ne izlazeći iz okvira tržišnog ponašanja.
U slučaju HPB-a inicijative radi jačanja poslovne mreže i depozitne baze prilično su razumljive, jednako kao što ne čudi to što je zbog postojećih organizacijskih i tehnoloških ograničenja te specifičnosti poslovne mreže (ponajprije u kontekstu korištenja mreže poštanskih ureda) lani pomlađeni rukovodeći tim banke dosad izrazito poticao razvoj poslova investicijskog bankarstva, te išao na osnivanje stambene štedionice i društva za upravljanje fondovima, u sklopu čega je pridobio i upravljanje Umirovljeničkim fondom. Kako je pak baza klijenata kroz isplate mirovina i raznih državnih naknada znatan razvojni potencijal za širi obujam poslovanja u duljem roku, ne trebaju čuditi ni pojačane aktivnosti na razvoju vlastite poslovne mreže koja danas broji 12 poslovnica u 9 gradova, s tim da je glavnina toga ustrojena početkom prošle godine. Dosadašnja oslonjenost u najvećoj mjeri na poštanske urede očituje se, među ostalim, u ročnoj strukturi izvora banke. To što je banka u posljednjih godinu i pol uspjela ishoditi kratkoročne depozite znatno većeg broja državnih poduzeća i institucija očituje se u prosječno jeftinijim izvorima, ali za rast udjela dugoročnijeg financiranja u odnosu na današnje, kao i za ukupni rast tržišnih udjela ograničavajuća je činjenica da u strukturi depozita izrazito dominiraju oni veoma kratke ročnosti i da se dobar dio prihoda ostvaruje naknadama po transakcijskim poslovima, a znatno manji po kreditnim aktivnostima. O svemu tome dovoljno govori nekoliko pokazatelja. Prema godišnjem izvješću, prosječne kamatne stope HPB-a na depozite komitenata lani su bile na razini 1,80 posto (godinu prije 1,55 posto). U isto vrijeme čak 77 posto ukupnih depozita komitenata na kraju 2005. (ili 3,88 od ukupno 5 milijardi kuna) činili su depoziti do 30 dana. Imajući to na umu, ujedinjavanje HPB-a i Croatia banke donijelo bi zatne sinergije u smislu poslovne mreže (Croatia banka ima poslovnice u 23 grada), kao i veličine i strukture depozitne baze (povećanje depozita za oko milijardu kuna). Benefiti u slučaju ostvarenja strateškog plana s Gradskom bankom u stečaju opsegom su manji, ali za banku veličine HPB-a ipak važni. Potencijal za organski rast bez sličnih poteza je znatno skučeniji, a to je važno jer dosadašnje nemale investicije u razvoj i marketiranje novih proizvoda treba pratiti zadovljavajući rast obujma da bi se isplatile.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA .
• aktiva 7,28 mlrd. kn
• neto dobit 90,2 milijuna kuna
• zajmovi klijentima 2,94 mlrd. kn
• depoziti 5,0 mlrd. kn
• poslovna mreža: pet podružnica sa 12 poslovnica u 9 gradova, uz mrežu od 1100 poštanskih ureda HP-a
• Grupa HPB uz banku obuhvaća i HPB Invest te HPB Nekretnine i HPB Stambenu štedionicu
CROATIA BANKA .
• aktiva 1,46 mlrd. kn
• neto dobit 4,5 mil. kn
• zajmovi klijentima 690 milijuna kn
• depoziti 1,05 mlrd. kn
• poslovna mreža: 18 podružnica i 8 poslovnica u 23 grada
GRADSKA BANKA U STEČAJU .
• prostori vrijedni više od 300 milijuna kuna
• gotovo 400 mil. kuna u novcu i imovini
• lani između 10 i 11 milijuna kuna dobiti. izvor: www.poslovni.hr
- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.07. 16:00 | 2812,16 | -2,20 |
-0,08 |
|
CROBEX10* | 03.07. 16:00 | 1683,74 | 0,30 |
0,02 |
|
CROBEX10tr* | 03.07. 16:00 | 1874,30 | 0,33 |
0,02 |
|
ADRIAprime* | 03.07. 16:00 | 2012,12 | -10,90 |
-0,54 |
|
CROBISTR* | 03.07. 16:31 | 174,8784 | -0,03 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 03.07. 16:31 | 96,6018 | -0,02 |
-0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 62,00 € |
0,00% |
288.042,40 € |
PODR | 157,50 € |
-0,63% |
210.609,50 € |
SPAN | 47,90 € |
0,21% |
138.289,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
-0,62% |
104.050,00 € |
ERNT | 194,50 € |
-0,77% |
101.244,50 € |
HT | 30,00 € |
0,00% |
99.522,70 € |
7BET | 15,58 € |
0,39% |
56.791,41 € |
ADPL | 12,90 € |
0,00% |
52.613,15 € |
ZABA | 18,05 € |
0,84% |
38.779,65 € |
KODT2 | 1.600,00 € |
0,63% |
25.470,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.275.070,85 € |
Redovni obveznički promet: | 763.999,86 € |
Sveukupni promet: | 2.039.070,71 € |