Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prošla je godina donijela zamjetan oporavak kreditiranja u pojedinim segmentima, stabilan rast depozita te nešto dinamičniji rast aktive banaka u usporedbi s 2009. godinom.

Ukupni bruto krediti porasli su lani za 8,2 posto, pri čemu je rastu najviše doprinijelo povećano kreditiranje poduzeća koje čini gotovo 50 posto prirasta ukupnih kredita, pišu analitičari u 300. izdanju publikacije PBZ tjedne analize. Krediti poduzećima narasli su za 9,6 posto na godišnjoj razini, a rast je pretežito proizašao iz povećanog kreditiranja privatnih poduzeća (+10,6 posto), s obzirom da su krediti javnim poduzećima rasli za niskih 0,7 posto. Najveći dio kredita plasirale su izravno banke, a tek je manji dio realiziran u sklopu Modela A u suradnji s HBOR-om.

Krediti središnjoj državi su, kao i u 2009., nastavili rasti no nešto sporijim tempom pa je nakon 35-postotnog skoka zabilježenog godinu ranije, krajem 2010. iznos kredita plasiranih državi bio viši za 16,7 posto, navodi se u analizi. Krediti stanovništvu porasli su 3,8 posto, međutim, stvarna je stopa negativna i kreće se oko -1 posto, dok je nominalna brojka najvećim dijelom rezultat jačanja švicarskog franka uz koji je vezano oko 40 posto stambenih, odnosno oko četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Da je stopa promjene de facto negativna jasno je i iz podatka da su krediti po kreditnim karticama u 2010. godini sniženi za 12,5 posto, a za kupnju automobila za 18 posto što ukazuje na činjenicu da je potrošnja kućanstava drugu godinu zaredom bila suzdržana, navode PBZ analitičari.

Kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila se pogoršavati u prošloj godini uslijed smanjenog obujma gospodarske aktivnosti koji je doveo do problema s likvidnošću poduzeća, posebice srednjih i malih poduzetnika te nižih dohodaka kućanstava. Udio kredita klasificiranih u B i C kategoriju povećan je sa 7,8 posto krajem 2009. godine na 10,2 posto u trećem tromjesečju 2010., pri čemu je udio kod stanovništva dosegnuo 7,5 posto, a kod poduzeća 15,9 posto (analitičari procjenjuju da se kod srednjih i malih poduzeća udio kreće oko 20 posto). Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 posto nalazi se kod kategorije ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja), dok je udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnima znatno niži i kreće se do 4 posto.

Pogoršana kvaliteta plasmana dovela je do znatnog rasta troškova ispravaka vrijednosti banaka, no banke su prema prvim podacima HNB-a uspjele povećati neto dobit za gotovo 18 posto na godišnjoj razini (analitičari vjeruju da će revidirani podaci pokazati nešto drugačiju sliku s obzirom da je u prvih devet mjeseci zabilježen pad dobiti od 5,4 posto), a dok se čekaju detaljna izvješća najvećih banaka, analitičari zaključuju da je navedeno rezultat konsolidacije prihoda i troškova poslovanja.

Usporedno s rastom kredita domaćih banaka poduzećima, zaduživanje potonjih u inozemstvu je značajno usporeno pa je najveći doprinos rastu inozemnog duga u 2010. godini došao od povećanog zaduživanja države. U listopadu je bruto inozemni dug bio tek 0,1 posto veći nego krajem 2009. godine, a analitičari ocjenjuje da je njegov udio u BDP-u u 2010. porastao za oko 1 postotni poen na 96 posto (isključujući kružna ulaganja). Uz nepovoljno gospodarsko okruženje, značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice kredita stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamatnih stopa koje su se unatoč stabilnom spreadu na CDS, niskim referentnim kamatnim stopama te nižim pasivnim kamatama zadržale na razinama višim od razdoblja prije izbijanja krize te se kretale oko 8 posto na kredite s valutnom klauzulom (kao i u 2009.), odnosno oko 10,4 posto u prosjeku na kunske kredite (-117 baznih bodova u usporedbi s godinom ranije), a što je posljedica povećane rizičnosti zajmoprimaca.

Rast depozita u prošloj godini nije bio visok kao onaj od kredita te je dosegnuo umjerenih 4,8 posto na godišnjoj razini. Recesijska kretanja, pad zaposlenosti i plaća te povećana neizvjesnost kod građana su potakli opreznost te povećali sklonost štednji uslijed čega su depoziti stanovništva ostvarili rast od 8,1 posto. Kontinuirano negativna očekivanja stanovništva vidljiva su iz HNB-ova indeksa pouzdanja potrošača koji je od početka 2009. u duboko negativnim vodama, a ocjena promjene financijske situacija u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci bila je lošija u protekloj godini od godine ranije. Kako je ocjena promjene financijske situacije kućanstava u nadolazećih godinu dana prema anketi neznatno optimističnija, a situacija na tržištu rada je izrazito nepovoljna, možemo i u tekućoj godini očekivati povećanu sklonost štednji i odlaganje većih financijskih izdataka kućanstava, stoji u analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin.

Depoziti trgovačkih društava su, nakon pozitivnog trenda zabilježenog većim dijelom protekle godine, u studenom i prosincu zabilježili ponovni pad te na godišnjoj razini porasli za razočaravajuće niskih 1,6 posto. Što se tiče valutne strukture depozita, nakon pada kunskih depozita godinu ranije, u 2010. je ostvaren njihov postupan oporavak, a najvišu stopu rasta ponovo bilježe devizni depoziti zahvaljujući povećanju štednje građana. Recesija je tako dovela do povećanja stupnja euroizacije te je unutar dvije godine udio deviznih depozita povećan s 57 posto na 68 posto.

U ovoj godini PBZ analitičari očekuju lagano dinamičniji rast kredita i depozita te stabilizaciju rasta loših kredita. S obzirom na niže dohotke, ne vide dramatične promjene u ponašanju kućanstava i očekuju daljnju suzdržanost u potražnji za kreditima te povećanu sklonost štednji. Snažnije kreditiranje poduzeća će se, vjeruju, nastaviti, dok po pitanju kamata u uvjetima dobre likvidnosti očekuju stagnaciju pasivnih te blagi trend pada aktivnih kamata.