Dugoočekivani rebalans napokon je ugledao svjetlo dana prošlotjednim usvajanjem na sjednici Vlade, ali, očekivano, Vlada se nije odlučila za pokretanje strukturnih reformskih poteza, pišu analitičari PBZ banke u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

No, kako se navodi u analizi, određeni tračak svjetla na kraju tunela zvanog "tranzicijska Hrvatska u krizi" ostavlja Zaključak o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini kojim se predlaže da se razina rashoda u naredne dvije godine ne povećava u odnosu na predloženi rebalans za ovu godinu. Analitičari smatraju kako ohrabruje činjenica da se u Zaključku ne navodi i termin "niti ne smanjuje" – no to će se vidjeti već za koji mjesec kada se pristupi izradi proračuna za 2011, odnosno projekcija za 2012. i 2013. godinu. Ipak, navode kako ne treba očekivati puno jer 2011. je predizborna godina tako da bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu.

Dugoočekivani rebalans donio je povećanje deficita državnog proračuna s 10,2 milijardi kuna na 15,5 milijardi kuna odnosno s 3,1 na 4,7 posto BDP-a. Ukupni manjak na razini konsolidirane opće države time se približio 5 posto BDP-a, dok bi uključivanje HBOR-a i HAC-a isti povećalo za dodatnih 1-1,5 posto BDP-a. Prihodi su rebalansom smanjeni za 4,5 milijardi kuna (4,0 posto u odnosu na plan) i to prvenstveno uslijed pada poreznih prihoda od 3,5 milijardi kuna (5,3 posto) te doprinosa od 1,5 milijardi kuna (3,9 posto), što je djelomično ublaženo povećanjem ostalih prihoda i to prvenstveno prihoda od imovine za 594,6 milijuna kuna te administrativnih pristojbi za 134 milijuna kuna.

Smanjenje poreznih prihoda posljedica je smanjenja prihoda od poreza na dohodak te tzv. kriznog poreza u skladu s provedenom mini poreznom reformom sredinom godine odnosno ukidanjem tzv. kriznog poreza od 2 posto početkom srpnja te od 4 poto početkom studenog. Najveće smanjenje od gotovo jedne četvrtine zabilježeno je na stavci poreza na dobit što je u skladu s ostvarenim poslovnim rezultatima gospodarskih subjekata tijekom 2009. godine.

Prihodi od poreza na dobra i usluge smanjeni su za 1,3 posto, pri čemu se očekuje daljnji pad prihoda od PDV-a za 2,4 posto (gotovo milijarda kuna) u odnosu na prvotni plan proračuna, te rast prihoda od trošarina za 2,8 posto (300 milijuna kuna). U usporedbi s 2008. godinom planirani prihodi proračuna manji su za 6,7 posto ili 7,8 milijardi kuna, a pad bi bio daleko veći ne računamo li efekte uvođenja kriznog poreza i naknada za mobilnu telefoniju te povećanje stope PDV-a.

Kako se dalje navodi, rashodna strana proračuna očekivano nije donijela bitnije pomake u fiskalnoj politici, već, sasvim suprotno, povećanje ukupnih rashoda za nešto više od 800 milijuna kuna (0,7 posto). Rezultat je to neto povećanja planiranih rashoda za subvencije od 530 milijuna kuna (8,9 posto), što je pak posljedica npr. povećanja poticaja u poljoprivredi od 600,6 milijuna kuna, poticaja Croatia airlinesu za 50 milijuna kuna, poticaja za aktivne mjere zapošljavanja za 22 milijuna kuna, poticaja za poduzetnike u turizmu za 5,9 milijuna kuna te poticaja HŽ-u za 36 milijuna kuna, a što je dijelom ublaženo smanjenjem subvencija brodogradnji (za 70 milijuna kuna), subvencija za restrukturiranje i poticanje izvoza (za 29,9 milijuna kuna) te potpora za očuvanje radnih mjesta (za 99,6 milijuna kuna).

Povećanje bilježi i stavka pomoći i to za 63 milijuna kuna uslijed planiranja novih troškova za provođenje referenduma u iznosu od 158 milijuna kuna te povećanih izdvajanja za fond poravnanja decentraliziranih funkcija u iznosu od 70 milijuna kuna, dok su primjerice smanjena sredstva Fonda za regionalni razvoj (81,2 milijuna kuna) te subvencije kamata na kredite (17,8 milijuna). Najveći nominalni porast od 703 milijuna kuna bilježi stavka naknada građanima i kućanstvima od čega se 357 milijuna kuna odnosi na povećanje mirovina, 386 milijuna kuna na povećanje naknada za nezaposlene te 100 milijuna kuna na povećanje naknada za dodatni porodiljni dopust. Unutarnjim preraspodjelama unutar stavke ostalih rashoda osigurano je 300 milijuna kuna za nadoknadu šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama, tako da je neto povećanje ove stavke 64 milijuna kuna.

U odnosu na 2008. godinu državni je proračun povećan za 3,6 posto pri čemu dvije udjelom najznačajnije stavke: masa plaća i naknade građanima i kućanstvima bilježe rast od 4,5 odnosno 8,5 posto. Indikativan je i rast financijskih rashoda (kamate) za čak 17,9 posto. Povećanje planiranog deficita donijelo je i izmjene financijskog plana pa će se Ministarstvo financija da bi pokrilo proračunsku rupu (15,5 milijardi kuna) i uredno servisiralo dospjele financijske obveze (19,1 milijardu kuna) morati zadužiti za gotovo 34,6 milijardi kuna.

Nepobitno je da se problem niti javnih financija niti pokleknulog gospodarstva ne može riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane niti prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim preraspodjelama rashodne strane i sasvim je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim "dobru" krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima, poručuju PBZ analitičari. "Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena...a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu", zaključuje se u analizi.