Panika je zbog krize koja se proširila na Italiju učinila svoje, svjetske burze su u četvrtak ostale potopljene, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se hrvatski građani zabrinuti kako će najnoviji događaji u Italiji utjecati na Hrvatsku. Hoće li zbog krize rasti kamate u talijanskim bankama kćerima poput Zagrebačke banke i Privdene banke Zagreb, pitanje je koje izaziva najveću brigu.

I dok neki stručnjaci već sada najavljuju dramatične scenarije koji uključuju pad izvoza, lošu turističku sezonu, narušeno poslovanje s talijanskim poduzećima partnerima, Zdeslav Šantić, analitičar iz Splitske banke, za Business.hr kaže kako hrvatske banke uživaju određenu sigurnost zahvaljujući dosta dobroj kapitaliziranosti, ali i nastojanju da budu što manje ovisne o stranim izvorima financiranja, što ih čini otpornijima na ovakve događaje. Ova njegova tvrdnja potkrepljuje mišljenje nekih analitičara koji smatraju da su banke poput Zabe i PBZ-a, koje su u sastavu velikih talijanskih bankarskih grupacija Unicredit grupe i Intesa Sanpaolo grupe, stabilnije nego u matičnim zemljama.

Iz navedenih banaka na upite hoće li bojazni od prelijevanja dužničke krize i na Italiju utjecati na njihovo poslovanje, zadnji put kada je o tome bilo govora poručili su kako su te banke visoko kapitalizirane, regulirane od strane Hrvatske narodne banke, i vrlo stabilne.

Iz PBZ-a su tada poručili da hrvatske banke, pa tako i PBZ, ne ovise o servisiranju talijanskog javnog duga ili duga neke druge zemlje već o vlastitom kapitalu i dobroj poslovnoj politici.

Zaduživanje na stranim tržištima
Talijanski troškovi zaduživanja već u srijedu su dosegli prijelomnu točku, s prinosima na obveznice višim od rekordnih 7 posto. Šantić upozorava da treba imati na umu kako je talijanski javni dug šest puta veći od grčkog i da će se, ukoliko dođe do daljnje eskalacije problema, oni proširiti na sve europske zemlje, pa će tako i Hrvatska osjetiti poremećaje. "Kod nas se već osjeti pad narudžbi sa stranih tržišta jer se gospodarska aktivnost usporava i približava ulasku u recesiju. Hrvatski gospodarski rast se uvelike bazira na turizmu, a on ponajviše ovisi i gospodarskom tržištu i trendovima u gospodarstvu", kaže Šantić. Upozorava i kako će se u slučaju daljnje eskalacije problema smanjiti prostor i za zaduživanje države na stranim tržištima.

Što se tiče mogućnosti povećanja kamatnih stopa u Zabi i PBZ-u, Šantić kaže kako je izgledno za očekivati da će se promijeniti trend pada aktivnih kamatnih stopa za kredite građana i poduzeće kojemu smo svjedočili kroz 2010. i 2011. godinu. Upozorava da su troškovi zaduživanja svih bankarskih institucija u Europi porasli, ali da je porasla i premija rizika za Hrvatsku. Teško je zato, kaže, govoriti o tome da bi se rast aktivnih kamatnih stopa zadržao samo na talijanskim bankama i njihovim kćerima. "Ako se povećavaju kamatne stope na depozite posljedično dolazi i do povećanja aktivnih kamatnih stopa", poručuje.

Grčka u drugom planu
Kriza u Italiji u četvrtak je u drugi plan gurnula grčke dužničke probleme. Zbog proboja prinosa na talijanske obveznice iznad kritične razine od 7 posto nastala je panika koja je izazvala potop cijena dionica diljem svijeta. Prinos od 7 posto smatra se kritičnim, s obzirom da su nakon dosezanja te razine Grčka, Irska i Portugal zatražile pomoć od EU-a i MMF-a. No, Italija je, smatra se, prevelika da bi je takva pomoć spasila.

Brian Battle, potpredsjednik za trgovanje tvrtke Performance Trust Capital Partnersa, kaže kako je problem u tome što je dosegnuta "domino faza". "Ako Italija ima problem, onda Francuska također ima problem", objasnio je, iskreno priznavši kako trenutno ne postoji nada da će se naći rješenje. Dužnosnici EU-a rekli su naime da nemaju planove za spas financijskog sustava u Italiji, dapače - niti ne razmatraju proširenje posebne kreditne linije za pomoć Rimu.