Pomalo izblijedio nakon najdublje recesije u posljednjih 60 godina, imidž Njemačke kao europske gospodarske lokomotive opet je zasjao. Prema predviđanjima domaćih stručnjaka, nagli skok najvećega europskoga gospodarstva u drugom tromjesečju pozitivno će se odraziti na hrvatsko gospodarstvo već krajem godine.

Iako je tromjesečni rast od 2,2 posto, odnosno 4,1 posto na godišnjoj razini, najbolji rezultat još od 1990., analitičari sumnjaju u održivost tako rapidnoga njemačkog rasta u nastavku godine. Naime, dio oporavka ostvaren je zahvaljujući buđenju domaće potražnje, ali je za njemački oporavak ipak ponajviše zaslužan izvoz u drugu globalnu ekonomsku silu – Kinu. Ne treba zanemariti ni povećanje izvoza u Sjedinjene Američke Države jer je američki trgovinski deficit s Njemačkom u prvom polugodištu porastao pet posto, na tri milijarde dolara. O zamahu izvoza govori i činjenica da je do kraja svibnja ukupan njemački vanjskotrgovinski suficit iznosio 75 milijardi dolara, trećinu više nego prošle godine. Iako neki analitičari tumače kako je slabljenje eura zbog grčke dužničke krize lansiralo njemački izvoz, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesen Consultinga Zrinka Živković-Matijević, s tom se tezom ne slaže. “Njemačko gospodarstvo tradicionalno se najviše oslanja na tehnološki visokokonkurentnu proizvodnju pa bi zasigurno i bez slabljenja eura izvoz zabilježio rast i bio glavni pokretač oporavka. Mišljenja sam da je slabljenje eura bio tek jedan od čimbenika utjecaja na rast njemačkog izvoza”, kazala je Živković-Matijević.

Mač sa dvije oštrice
Iako je postignut vrlo pozitivan rezultat, orijentiranost njemačkoga gospodarstva na izvoz ipak je mač sa dvije oštrice. “Snažan rast njemačkoga gospodarstva u drugom tromjesečju bio je snažno potpomognut rastom izvoza, odnosno oporavkom inozemne potražnje, prije svega za investicijskim proizvodima. U nastavku godine ipak očekujemo određeno usporavanje u dinamici rasta jer će usporavanje rasta u SAD-u imati utjecaj i na potražnju za izvozom. Također bi pozitivan efekt povećanja zaliha, koji je bio prisutan do sada, ipak mogao biti manje naglašen”, komentirao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Njegove procjene potvrđuje i posljednja revizija rasta njemačke središnje banke (Bundesbank). Njemačko će gospodarstvo do kraja godine porasti ukupno tri posto iako bi, da se rast iz drugog tromjesečja nastavi, poraslo “kineskih” devet posto. Njemačka komora trgovine i industrije za 2010. predviđa nešto optimističnijih 3,4 posto rasta. Tezi da je eksplozivan njemački rast tek kratkoročni efekt ide u prilog i posljednje istraživanje ulagačkog optimizma tamošnjeg Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz sredine kolovoza. Prema podacima tog istraživanja, povjerenje ulagača palo je na najnižu razinu od travnja prošle godine, a pada već četvrti uzastopni mjesec. Kakav god oporavak gospodarstva bio, procjenjuje se da će se u pokrajinske i savezni proračun do kraja godine sliti dodatnih 10 milijardi eura poreznih prihoda. Unatoč tome njemačka kancelarka Angela Merkel ne odustaje od parlamentarnog izglasavanja petogodišnjeg plana štednje teškog 80 milijardi eura, najavljenog još u lipnju.

Konsolidacija proračuna pri vrhu je kancelarkine političke agende, pa je čak i njezin koalicijski partner, čelnik liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP) Guido Westerwelle, morao odustati od inicijative za porezno rasterećenje. Alen Kovač smatra da neodustajanje od plana štednje treba gledati i u kontekstu nedavnih turbulencija u eurozoni i krize u Grčkoj te potrebi svođenja javnih financija u dugoročno održive okvire. Zrinka Živković-Matijević dodaje kako je mentalitet vjerodostojnih, stabilnih i održivih javnih financija ukorijenjen u mentalitetu Nijemaca. “Fiskalna konsolidacija predstavlja dosljednost i odraz dugoročne orijentiranosti gospodarske politike. Osnovni razlozi fiskalne konsolidacije su strah od pretjeranih deficita, inflacije, ali i odgovornost prema budućim generacijama”, tumači Živković-Matijević. Nadalje, nastavlja Živković-Matijević, Njemačka kao najveće europsko gospodarstvo služi za primjer drugim članicama eurozone. “Visok javni dug i gubljenje kredibiliteta u javne financije može za posljedicu imati nestabilnost jedinstvene europske valute te gubitak povjerenja investitora”, smatra Živković-Matijević. No dok rast Njemačke traje, makar i umjerenijim tempom, razloga za optimizam imaju i Hrvati. Njemačka je drugi najveći hrvatski trgovinski partner, a domaći izvoz u tu državu čini 10 posto ukupnog izvoza. Ante Babić, potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da će njemački oporavak svakako povući jedan dio hrvatskog izvoza, ali tek krajem 2010. godine.

Ipak ćemo profitirati
“Dobri rezultati za ostatak Europske unije mogu poduprijeti prestalih 65 posto hrvatskog izvoza, dok se zemlje jugoistoka EU neće oporaviti do 2012. pa ni taj dio od oko 15 posto hrvatskog izvoza neće rasti”, kazao je Babić. Dodaje kako se ne slaže s tvrdnjama da se oporavak Njemačke neće pretjerano odraziti na općeniti oporavak hrvatskoga gospodarstva zbog premalog udjela izvoza u domaćem BDP-u. Naime, dok izvoz u BDP-u država srednje Europe sudjeluje sa 70 do 80 posto, hrvatski izvoz čini tek 40 posto BDP-a. “Mislim da će ipak pomoći. Mi smo mala ekonomija i svaka tisuća eura iz izvoza pomaže. Naravno, da su nam marketing, brendiranje, organizacija i odnosi s kupcima bolji, mogli bismo višestruko zarađivati, a i izvoz bi imao veći udio u BDP-u”, kaže Babić.