- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni na početku tjedna uz povećan promet
- 06.05.2024 Saudijska Arabija i geopolitičke napetosti poduprle cijene nafte iznad 83 dolara
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 Raiffeisen Bank International s oštrim padom prihoda u prvom tromjesečju
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 06.05.2024 Cijene europskih industrijskih proizvoda pale i u ožujku, u Hrvatskoj rast
- 06.05.2024 Njemački izvoz električnih automobila nadmašio uvoz u 2023.
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
EKONOMIJAObjavljeno: 26.08.2010
Njemački uzlet će do kraja 2010. pomoći i Hrvatskoj
Podijeli sadržaj: | ||||
Pomalo izblijedio nakon najdublje recesije u posljednjih 60 godina, imidž Njemačke kao europske gospodarske lokomotive opet je zasjao. Prema predviđanjima domaćih stručnjaka, nagli skok najvećega europskoga gospodarstva u drugom tromjesečju pozitivno će se odraziti na hrvatsko gospodarstvo već krajem godine.
Iako je tromjesečni rast od 2,2 posto, odnosno 4,1 posto na godišnjoj razini, najbolji rezultat još od 1990., analitičari sumnjaju u održivost tako rapidnoga njemačkog rasta u nastavku godine. Naime, dio oporavka ostvaren je zahvaljujući buđenju domaće potražnje, ali je za njemački oporavak ipak ponajviše zaslužan izvoz u drugu globalnu ekonomsku silu – Kinu. Ne treba zanemariti ni povećanje izvoza u Sjedinjene Američke Države jer je američki trgovinski deficit s Njemačkom u prvom polugodištu porastao pet posto, na tri milijarde dolara. O zamahu izvoza govori i činjenica da je do kraja svibnja ukupan njemački vanjskotrgovinski suficit iznosio 75 milijardi dolara, trećinu više nego prošle godine. Iako neki analitičari tumače kako je slabljenje eura zbog grčke dužničke krize lansiralo njemački izvoz, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesen Consultinga Zrinka Živković-Matijević, s tom se tezom ne slaže. “Njemačko gospodarstvo tradicionalno se najviše oslanja na tehnološki visokokonkurentnu proizvodnju pa bi zasigurno i bez slabljenja eura izvoz zabilježio rast i bio glavni pokretač oporavka. Mišljenja sam da je slabljenje eura bio tek jedan od čimbenika utjecaja na rast njemačkog izvoza”, kazala je Živković-Matijević.
Mač sa dvije oštrice
Iako je postignut vrlo pozitivan rezultat, orijentiranost njemačkoga gospodarstva na izvoz ipak je mač sa dvije oštrice. “Snažan rast njemačkoga gospodarstva u drugom tromjesečju bio je snažno potpomognut rastom izvoza, odnosno oporavkom inozemne potražnje, prije svega za investicijskim proizvodima. U nastavku godine ipak očekujemo određeno usporavanje u dinamici rasta jer će usporavanje rasta u SAD-u imati utjecaj i na potražnju za izvozom. Također bi pozitivan efekt povećanja zaliha, koji je bio prisutan do sada, ipak mogao biti manje naglašen”, komentirao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Njegove procjene potvrđuje i posljednja revizija rasta njemačke središnje banke (Bundesbank). Njemačko će gospodarstvo do kraja godine porasti ukupno tri posto iako bi, da se rast iz drugog tromjesečja nastavi, poraslo “kineskih” devet posto. Njemačka komora trgovine i industrije za 2010. predviđa nešto optimističnijih 3,4 posto rasta. Tezi da je eksplozivan njemački rast tek kratkoročni efekt ide u prilog i posljednje istraživanje ulagačkog optimizma tamošnjeg Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz sredine kolovoza. Prema podacima tog istraživanja, povjerenje ulagača palo je na najnižu razinu od travnja prošle godine, a pada već četvrti uzastopni mjesec. Kakav god oporavak gospodarstva bio, procjenjuje se da će se u pokrajinske i savezni proračun do kraja godine sliti dodatnih 10 milijardi eura poreznih prihoda. Unatoč tome njemačka kancelarka Angela Merkel ne odustaje od parlamentarnog izglasavanja petogodišnjeg plana štednje teškog 80 milijardi eura, najavljenog još u lipnju.
Konsolidacija proračuna pri vrhu je kancelarkine političke agende, pa je čak i njezin koalicijski partner, čelnik liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP) Guido Westerwelle, morao odustati od inicijative za porezno rasterećenje. Alen Kovač smatra da neodustajanje od plana štednje treba gledati i u kontekstu nedavnih turbulencija u eurozoni i krize u Grčkoj te potrebi svođenja javnih financija u dugoročno održive okvire. Zrinka Živković-Matijević dodaje kako je mentalitet vjerodostojnih, stabilnih i održivih javnih financija ukorijenjen u mentalitetu Nijemaca. “Fiskalna konsolidacija predstavlja dosljednost i odraz dugoročne orijentiranosti gospodarske politike. Osnovni razlozi fiskalne konsolidacije su strah od pretjeranih deficita, inflacije, ali i odgovornost prema budućim generacijama”, tumači Živković-Matijević. Nadalje, nastavlja Živković-Matijević, Njemačka kao najveće europsko gospodarstvo služi za primjer drugim članicama eurozone. “Visok javni dug i gubljenje kredibiliteta u javne financije može za posljedicu imati nestabilnost jedinstvene europske valute te gubitak povjerenja investitora”, smatra Živković-Matijević. No dok rast Njemačke traje, makar i umjerenijim tempom, razloga za optimizam imaju i Hrvati. Njemačka je drugi najveći hrvatski trgovinski partner, a domaći izvoz u tu državu čini 10 posto ukupnog izvoza. Ante Babić, potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da će njemački oporavak svakako povući jedan dio hrvatskog izvoza, ali tek krajem 2010. godine.
Ipak ćemo profitirati
“Dobri rezultati za ostatak Europske unije mogu poduprijeti prestalih 65 posto hrvatskog izvoza, dok se zemlje jugoistoka EU neće oporaviti do 2012. pa ni taj dio od oko 15 posto hrvatskog izvoza neće rasti”, kazao je Babić. Dodaje kako se ne slaže s tvrdnjama da se oporavak Njemačke neće pretjerano odraziti na općeniti oporavak hrvatskoga gospodarstva zbog premalog udjela izvoza u domaćem BDP-u. Naime, dok izvoz u BDP-u država srednje Europe sudjeluje sa 70 do 80 posto, hrvatski izvoz čini tek 40 posto BDP-a. “Mislim da će ipak pomoći. Mi smo mala ekonomija i svaka tisuća eura iz izvoza pomaže. Naravno, da su nam marketing, brendiranje, organizacija i odnosi s kupcima bolji, mogli bismo višestruko zarađivati, a i izvoz bi imao veći udio u BDP-u”, kaže Babić.
Iako je tromjesečni rast od 2,2 posto, odnosno 4,1 posto na godišnjoj razini, najbolji rezultat još od 1990., analitičari sumnjaju u održivost tako rapidnoga njemačkog rasta u nastavku godine. Naime, dio oporavka ostvaren je zahvaljujući buđenju domaće potražnje, ali je za njemački oporavak ipak ponajviše zaslužan izvoz u drugu globalnu ekonomsku silu – Kinu. Ne treba zanemariti ni povećanje izvoza u Sjedinjene Američke Države jer je američki trgovinski deficit s Njemačkom u prvom polugodištu porastao pet posto, na tri milijarde dolara. O zamahu izvoza govori i činjenica da je do kraja svibnja ukupan njemački vanjskotrgovinski suficit iznosio 75 milijardi dolara, trećinu više nego prošle godine. Iako neki analitičari tumače kako je slabljenje eura zbog grčke dužničke krize lansiralo njemački izvoz, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesen Consultinga Zrinka Živković-Matijević, s tom se tezom ne slaže. “Njemačko gospodarstvo tradicionalno se najviše oslanja na tehnološki visokokonkurentnu proizvodnju pa bi zasigurno i bez slabljenja eura izvoz zabilježio rast i bio glavni pokretač oporavka. Mišljenja sam da je slabljenje eura bio tek jedan od čimbenika utjecaja na rast njemačkog izvoza”, kazala je Živković-Matijević.
Mač sa dvije oštrice
Iako je postignut vrlo pozitivan rezultat, orijentiranost njemačkoga gospodarstva na izvoz ipak je mač sa dvije oštrice. “Snažan rast njemačkoga gospodarstva u drugom tromjesečju bio je snažno potpomognut rastom izvoza, odnosno oporavkom inozemne potražnje, prije svega za investicijskim proizvodima. U nastavku godine ipak očekujemo određeno usporavanje u dinamici rasta jer će usporavanje rasta u SAD-u imati utjecaj i na potražnju za izvozom. Također bi pozitivan efekt povećanja zaliha, koji je bio prisutan do sada, ipak mogao biti manje naglašen”, komentirao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Njegove procjene potvrđuje i posljednja revizija rasta njemačke središnje banke (Bundesbank). Njemačko će gospodarstvo do kraja godine porasti ukupno tri posto iako bi, da se rast iz drugog tromjesečja nastavi, poraslo “kineskih” devet posto. Njemačka komora trgovine i industrije za 2010. predviđa nešto optimističnijih 3,4 posto rasta. Tezi da je eksplozivan njemački rast tek kratkoročni efekt ide u prilog i posljednje istraživanje ulagačkog optimizma tamošnjeg Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz sredine kolovoza. Prema podacima tog istraživanja, povjerenje ulagača palo je na najnižu razinu od travnja prošle godine, a pada već četvrti uzastopni mjesec. Kakav god oporavak gospodarstva bio, procjenjuje se da će se u pokrajinske i savezni proračun do kraja godine sliti dodatnih 10 milijardi eura poreznih prihoda. Unatoč tome njemačka kancelarka Angela Merkel ne odustaje od parlamentarnog izglasavanja petogodišnjeg plana štednje teškog 80 milijardi eura, najavljenog još u lipnju.
Konsolidacija proračuna pri vrhu je kancelarkine političke agende, pa je čak i njezin koalicijski partner, čelnik liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP) Guido Westerwelle, morao odustati od inicijative za porezno rasterećenje. Alen Kovač smatra da neodustajanje od plana štednje treba gledati i u kontekstu nedavnih turbulencija u eurozoni i krize u Grčkoj te potrebi svođenja javnih financija u dugoročno održive okvire. Zrinka Živković-Matijević dodaje kako je mentalitet vjerodostojnih, stabilnih i održivih javnih financija ukorijenjen u mentalitetu Nijemaca. “Fiskalna konsolidacija predstavlja dosljednost i odraz dugoročne orijentiranosti gospodarske politike. Osnovni razlozi fiskalne konsolidacije su strah od pretjeranih deficita, inflacije, ali i odgovornost prema budućim generacijama”, tumači Živković-Matijević. Nadalje, nastavlja Živković-Matijević, Njemačka kao najveće europsko gospodarstvo služi za primjer drugim članicama eurozone. “Visok javni dug i gubljenje kredibiliteta u javne financije može za posljedicu imati nestabilnost jedinstvene europske valute te gubitak povjerenja investitora”, smatra Živković-Matijević. No dok rast Njemačke traje, makar i umjerenijim tempom, razloga za optimizam imaju i Hrvati. Njemačka je drugi najveći hrvatski trgovinski partner, a domaći izvoz u tu državu čini 10 posto ukupnog izvoza. Ante Babić, potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da će njemački oporavak svakako povući jedan dio hrvatskog izvoza, ali tek krajem 2010. godine.
Ipak ćemo profitirati
“Dobri rezultati za ostatak Europske unije mogu poduprijeti prestalih 65 posto hrvatskog izvoza, dok se zemlje jugoistoka EU neće oporaviti do 2012. pa ni taj dio od oko 15 posto hrvatskog izvoza neće rasti”, kazao je Babić. Dodaje kako se ne slaže s tvrdnjama da se oporavak Njemačke neće pretjerano odraziti na općeniti oporavak hrvatskoga gospodarstva zbog premalog udjela izvoza u domaćem BDP-u. Naime, dok izvoz u BDP-u država srednje Europe sudjeluje sa 70 do 80 posto, hrvatski izvoz čini tek 40 posto BDP-a. “Mislim da će ipak pomoći. Mi smo mala ekonomija i svaka tisuća eura iz izvoza pomaže. Naravno, da su nam marketing, brendiranje, organizacija i odnosi s kupcima bolji, mogli bismo višestruko zarađivati, a i izvoz bi imao veći udio u BDP-u”, kaže Babić.
Izvor: poslovni.hr
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni na početku tjedna uz povećan promet
- 06.05.2024 Saudijska Arabija i geopolitičke napetosti poduprle cijene nafte iznad 83 dolara
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 Raiffeisen Bank International s oštrim padom prihoda u prvom tromjesečju
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 06.05.2024 Cijene europskih industrijskih proizvoda pale i u ožujku, u Hrvatskoj rast
- 06.05.2024 Njemački izvoz električnih automobila nadmašio uvoz u 2023.
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 06.05. 16:00 | 2815,98 | 1,93 |
0,07 |
|
CROBEX10* | 06.05. 16:00 | 1707,88 | 2,87 |
0,17 |
|
CROBEX10tr* | 06.05. 16:00 | 1864,56 | 3,12 |
0,17 |
|
ADRIAprime* | 06.05. 16:00 | 1899,78 | -3,62 |
-0,19 |
|
CROBISTR* | 06.05. 16:31 | 174,058 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 06.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ZABA | 17,10 € |
1,18% |
99.441,65 € |
HT | 30,70 € |
0,00% |
73.923,30 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
69.223,00 € |
VIS | 1,00 € |
6,38% |
66.146,38 € |
KRAS | 118,00 € |
6,31% |
58.882,00 € |
KODT2 | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.860,00 € |
ADRS2 | 60,80 € |
0,00% |
37.105,20 € |
RIVP | 5,08 € |
0,00% |
33.027,70 € |
ARNT | 31,00 € |
-1,27% |
32.907,00 € |
CKML | 10,30 € |
-0,96% |
31.415,00 € |
Redovni dionički promet: | 777.335,08 € |
Redovni obveznički promet: | 516.250,00 € |
Sveukupni promet: | 2.049.585,08 € |