Neke su se banke od dividendi počele ustezati već lani.
Podaci o nastavku jakog tempa kreditne ekspanzije i rasta vanjskog duga banka u prva dva mjeseca ove godine unijela su dosta nervoze u bankarske krugove uoči redovne sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke. Hoće li HNB ponovno posegnuti za restrikcijama, pitanje je koje se ovih dana postavlja na raznim instancama u bankarskom sektoru. Posljednji set mjera središnje banke barem do kraja veljače nije dao naslutiti kako se stvari odvijaju onako kako je HNB želio.
Kreditni plasmani na kraju veljače zadržali su se na visokoj stopi rasta od 20-ak posto iako je ovogodišnji cilj HNB-a rast na razini 10-12 posto, a u isto su vrijeme banke ponovno prednjačile i u vanjskom zaduživanju, povećavši svoj inodug u dva mjeseca za 750 milijuna eura i pridonoseći rastu ukupnog vanjskog duga na 26,2 milijarde eura. No, u HNB-u najavljuju tek još jednu redovnu sjednicu Savjeta, sa 'standardnim dnevnim redom' koji će ovaj put imati dodatak tek u monetarnim projekcijama za drugo tromjesečje. Dakle, u središnjoj banci očito računaju da će se trendovi iz prva dva mjeseca ipak smiriti i da će idućih mjeseci uslijediti usporavanje u spomenutim kategorijama.
U svakom slučaju, još će neko vrijeme pričekati da vide jesu li se u prva dva mjeseca ipak više očitovala atipična obilježja početka godine. Jedno od uporišta HNB-a pritom su zasigurno i očekivani efekti sezone objava godišnjih rezultata banaka i godišnjih skupština na kojima dioničari banaka odlučuju o raspodjelama dobiti.
Naime, ako je suditi prema prvim objavama rezultata i najavama raspodjela dobiti, većina značajnijih banaka napravila je zaokret u svojim dividendnim politikama, a ti se zaokreti svakako barem dijelom mogu pripisati i HNB-ovim mjerama koje su im poskupjele inozemne izvore financiranja (rasta) kreditne aktivnosti. Neke su se banke od dividendi počele ustezati već lani, a neke se konzervativnije postavljaju upravo ove godine.
Tako, primjerice, za dioničare Privredne banke Zagreb ove godine nema dividende iako je banka i prošlu godinu zaključila veoma uspješno, iskazujući 752 milijuna kuna neto dobiti. Na godišnjoj skupštini dioničara, naime, prihvaćen je ranije utvrđen prijedlog raspodjele dobiti prema kojemu će se glavnina od ukupno 752 milijuna kuna neto dobiti iz 2005. rasporediti u zadržanu dobit (723 milijuna kuna). Sličan prijedlog uskoro će uslijediti i na godišnjoj skupštini dioničara Zagrebačke banke. Njezina su dva glavna dioničara, Unicredit i Allianz, već lani pribjegla zaokretu u politici raspodjele dobiti, zadržavajući u rezervama banke praktički cjelokupnu dobit ostvarenu prethodne godine.
Zaokret u politici dividende vidljiv je i u Erste banci, koja je dosad glavninu dobiti isplaćivala svojim dioničarima, a ove godine će im se kroz dividende isplatiti samo 30 posto od lanjskih 347 milijuna kuna neto dobiti. Ako je pak suditi prema iznosima neto dobiti banaka, posebice vodeće sedmorke, zadržavanjem i reinvestiranjem dobiti idućih mjeseci bankama bi se značajno mogle smanjiti potrebe za inozemnim zaduživanjem. Bankama je jednostavno jeftinije zadržati dobit i koristiti je kao tekuću likvidnost negoli posezati za poskupjelim zaduživanjem. Konačno, to je i pitanje bojazni od novih restrikcija i još skupljih inozemnih izvora. izvor: www.poslovni.hr