Ponuda Mola da otkupom dionica od malih institucionalnih i privatnih dioničara Ine po cijeni znatno većoj od one na Zagrebačkoj burzi stekne natpolovično vlasništvo u Ini potaknula je stručnjake, ali i predsjednika Ivu Josipovića, na razmišljanje mora li Hrvatska, nakon prodaje brojnih banaka, HT-a i Plive, sada ostati i bez Ine. Ne treba objašnjavati koliko je Ina kao proizvođač nafte, plina i drugih energenata važna za Hrvatsku, posebice sada kada se i na svjetskoj razini očekuje ponovni rast cijena tih energenata. Zato neki stručnjaci pitaju zašto Vlada ne bi sada kontrirala Molu i malim institucionalnim i privatnim dioničarima, koji imaju osam posto Ininih dionica, ponudila otkup njihovih dionica po cijeni malo višoj od Molove. To više što je ionako, kaže premijerka Jadranka Kosor, Mol ponudu objavio bez službene najave Vladi.

Prema dostupnim informacijama, nema nikakvih formalnih prepreka da se Vlada ne uključi u nadmetanje kako bi Inu zadržala u hrvatskim rukama. Uostalom, i mađarska je vlada napravila puno toga, uključujući donošenje posebnog zakona o Molu, kako bi prvo spriječila da ga preuzme austrijski OMV, a potom i ruski Surgutneftegas. Ako bi Vlada uspjela otkupiti cijeli paket od osam posto dionica u vlasništvu malih dioničara, imala bi vlasnički udjel od 52,845 posto, a ako to učini Mol, postat će vlasnik 55,164 posto Ine.

Stručnjaci se uglavnom slažu da bi Vladi u tom pokušaju nadmetanja s Molom za većinsko vlasništvo u Ini glavni problem bio kako osigurati više od 2,24 milijarde kuna koliko će Mol morati platiti ako svi mali dioničari prihvate njihovu ponudu. No, ako bi cjelovita analiza pokazala da je to dobar potez, dio novca bi se mogao osigurati zahtjevom za isplatu akontacije na dividendu, kreditom ili na neki treći način. Osim toga, pitanje je hoće li svi mali dioničari prihvatiti Molovu, a možda i Vladinu, ponudu.

Stručnjaci i predstavnici Ininih sindikata te udruga malih dioničara slažu se da je Molova ponuda za otkup dionica, koje su u petak na Zagrebačkoj burzi vrijedile oko 1710 kuna, za 2800 kuna korektna. No, pitanje je koliko će malih dioničara prihvatiti takvu ponudu. Tome će, smatraju neki stručnjaci, biti skloniji oni dioničari kojima novac od prodaje dionica treba kratkoročno. Međutim, bit će vjerojatno i onih koji su te dionice kupili kao dugoročno ulaganje jer očekuju da će Inina dionica za koju godinu vrijediti mnogo više od 2800 kuna zahvaljujući, primjerice, velikim ulaganjima u modernizaciju rafinerija. Zato postoji mogućnost da će ponudu za otkup dionica prihvatiti samo dio malih dioničara, što će smanjiti i ukupni iznos potreban za njihovu otkup. Postoji, naravno, i mogućnost da Mol na eventualnu Vladinu nešto bolju ponudu malim dioničarima uzvrati svojom novom još boljom, dakle, da dođe do nadmetanja za te dionice i većinsko vlasništvo u Ini, čime bi se povećavao potreban iznos za otkup dionica, a mali dioničari bi zadovoljno trljali ruke.

Na odluku Vlade o tome što poduzeti utjecat će Molove tvrdnje da očekivana promjena vlasničke strukture neće utjecati na promjene dioničarskog sporazuma Vlade i Molao Ini, što znači i na strukturu upravljanja kompanijom. Doduše, neki analitičari upozoravaju da se Mol, stekne li natpolovično vlasništvo, toga ne mora držati, ali i Vlada ima svoje adute u rukavu jer promjenama raznih propisa može znatno utjecati na uvjete u kojima Ina posluje. Svuda u svijetu je pravilo da naftne kompanije nastoje biti u dobrim odnosima s državom u kojoj posluju.

Josipović: Ima li Vlada strateškog interesa za većinsko vlasništvo Ine
Odgovarajući na novinarska pitanja u sklopu tradicionalne kave s građanima u svom uredu, hrvatski predsjednik Ivo Josipović je rekao da se ponudi mađarskog Mola za otkupom dionica malih dioničara Ine nema što prigovoriti jer je u skladu snačelima tržišne utakmice. Međutim, naravno, tu bi trebalo vidjeti ima li Vlada strateškog interesa i bi li trebala nastojati da se jednog dana dobije većinsko vlasništvo Ine u hrvatske ruke. No, riječ je o tržišnoj utakmici u kojoj su pravila jasna, dodao je.