- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
MISIJA MMF-AObjavljeno: 17.12.2019
MMF apelira na snažnu reformu hrvatskog javnog sektora
Podijeli sadržaj: | ||||
"U idućem razdoblju Hrvatska mora odgovoriti na važan izazov uspješnog produbljivanja integracije u Europu - između ostaloga i budućim uvođenjem eura - u razdoblju brzih tehnoloških promjena. Razboritim ulaganjem treba dostići zemlje koje su ostvarile veći napredak. Međutim, za to su potrebne reforme za koje je od presudne važnosti snažna podrška širih slojeva stanovništva", ističe se u izjavi Misije MMF-a, koja je od 3. prosinca bila u posjetu Hrvatskoj u okviru godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. Statuta MMF-a.
Članovi Misije naglašavaju da je Hrvatska znatno napredovala u posljednjih pet godina, gospodarski rast je snažan, inflacija prigušena, nezaposlenost znatno smanjena, javni dug se postojano smanjuje, a međunarodne pričuve su odgovarajuće.
"Nakon dugotrajne i teške recesije, hrvatsko gospodarstvo u posljednjih je pet godina ojačalo i oporavilo se. To se djelomično može pripisati ′sreći′, odnosno povoljnim globalnim uvjetima koji su pridonijeli procvatu turizma. No, takvo je stanje u velikoj mjeri rezultat dobrih politika: dobrog upravljanja proračunom i vještih politika središnje banke", ocjenjuje se u izjavi koja je objavljena na internet stranicama MMF-a.
Takvo će se stanje, ako hrvatske vlasti nastave provoditi razborite politike i globalni uvjeti ostanu povoljni, vjerojatno zadržati i sljedeće godine. No, iz MMF-a upozoravaju da se ponovno javljaju naznake pogoršanja globalnih uvjeta, za koje je zasad nepoznato hoće li se pojačati te se važno pripremiti za budućnost vodeći računa o mogućim promjenama uvjeta.
Gospodarska ekspanzija treba se osjetiti u širim slojevima stanovništva, ističu članovi Misije, navodeći pritom podatke da udio zaposlene radne snage u dobi između 20 i 64 godine tek neznatno premašuje 60 posto, udio stanovništva kojemu prijeti siromaštvo i socijalna isključenost procjenjuje se na 25 posto.
"Mladi ljudi, najvitalniji resurs zemlje, i nadalje su zabrinuti zbog svojih dugoročnih izgleda. To je potaknulo iseljavanje i pražnjenje unutrašnjosti zemlje. U kratkoročnom razdoblju očigledan je simptom nedostatak radne snage u djelatnostima kao što su građevinarstvo i turizam, no ozbiljniji su problemi tzv. ′odljev mozgova′ i izazovi za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Dakle očito ima prostora za ostvarenje još boljih rezultata", kažu iz MMF-a.
Uz podatak da dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63 posto prosječnog dohotka u EU-u, iz MMF-a kažu da se taj jaz ne može premostiti politikama koje stalno potiču javnu potrošnju na račun javnih ulaganja, koja su potrebna za povećanje produktivnosti.
"Povećanje plaća mora podupirati povećana produktivnost koja potiče gospodarski rast. U protivnom će samo održavanje sadašnjeg životnog standarda zahtijevati stalno povećanje iznosa duga, čime će se poništiti upravo ostvareni dobri rezultati", ističe Misija MMF-a.
Kao tri koraka za trajno povećanje životnog standarda ističu - održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti, povećanje dinamičkog potencijala države reformama te mudro ulaganje resursa radi povećanja produktivnosti. "Što se tiče prvog koraka, ostvaren je velik napredak kojega treba pažljivo očuvati. Međutim, ako se u drugom koraku ne ostvari znatan napredak, bit će teško stvoriti odgovarajuću klimu i potrebne resurse za treći korak", poručuju iz MMF-a.
MMF pozdravlja odluku da se ne smanji opća stopa PDV-a od 25 posto
Članovi Misije MMF-a u kratkoročnom razdoblju, ako se globalni uvjeti doista pogoršaju, savjetuju hrvatskim vlastima da dozvole da postojeći sustavi poreza i transfera odigraju uloge "automatskih stabilizatora". Daljnje smanjenje poreza ili povećanje potrošnje, kažu, treba razmotriti samo u slučaju dugoročnog neuobičajeno snažnog pogoršanja globalnih uvjeta.
U srednjoročnom razdoblju, politike oporezivanja, potrošnje i državnih prihoda treba postaviti tako da se ostvari strukturna ravnoteža proračuna - "ukratko, konja treba dobro hraniti i ne tovariti mu prevelik teret", poručuje se u zaključnoj izjavi.
"Uz rast na razini ili blizu razine trenutnog potencijalnog rasta, prekomjeran kratkoročni fiskalni poticaj uzrokovao bi rizik za destabilizaciju gospodarstva. Trenutno je potrebno usredotočiti se na stvaranja rasta reformama i srednjoročnim ulaganjima", ističu iz MMF-a.
Stoga podržavaju odluku hrvatskih vlasti da ne smanji opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto, imajući u vidu i nedavne zahtjeve za povećanjem plaća.
Preporučuje i da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi jer bi se time mogli ponovno stvoriti proračunski manjkovi i umanjiti učinak smanjenja i nadalje povišenog javnog duga.
Iz istog razloga snažno se zalažu za suzdržanost u vezi s bilo kakvim daljnjim zahtjevima povezanim s plaćama, sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru. "U tom bi se novom sustavu trebala nagrađivati izvrsnost i produktivnost u javnom sektoru te optimizirati broj zaposlenih", poručuju iz MMF-a.
Iako trenutno nema mnogo razloga za zabrinutost, napominju da tržišta stambenih nekretnina treba neprekidno i pomno pratiti radi zaštite od prevelike zaduženosti stanovništva, koja bi posebno ugrozila kućanstva s niskim i srednjim prihodima.
Kažu i da je bankovni sustav u cjelini i nadalje je profitabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Međutim, sadašnje okružje niskih kamatnih stopa te i dalje prisutna neizvjesnost povezana s naslijeđem stambenih kredita u švicarskim francima mogli bi stvoriti nove izazove.
Ocjenjuju i da su nedavne HNB-ove preporuke bankama o pažljivijem postupanju pri odobravanju dugoročnijih neosiguranih potrošačkih kredita polučile željene učinke, a dođe li do prelaska na druge oblike kreditiranja stanovništva trebalo bi dobro razmotriti slične nadzorne reakcije.
Nužne snažne reforme javnog sektora
Kada je riječ o nužnim reformama za povećanje rasta, iz MMF-a prije svega kažu da Hrvatska u predstojećem desetljeću treba težiti ka dovoljno izazovnim gospodarskim ciljevima da bi bila važan partner EU-a, dok je u suprotnom veća vjerojatnost da se postojeći gospodarski jaz između Hrvatske i ostatka Europe poveća, umjesto da se smanji.
"Ako bi, primjerice, Hrvatska do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, koliko trenutačno iznosi prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5 postotnih bodova brže od prosjeka EU-a", procjenjuju iz MMF-a.
Kako bi održala takve više relativne stope rasta, osim povećanja ulaganja privatnog sektora, Hrvatska bi trebala povećati i količinu i kvalitetu ulaganja javnog sektora, smatraju.
Pritom napominju da su povećanja javnih ulaganja u skladu s nastavkom smanjenja duga te ne zahtijevaju mjere štednje. Međutim, ipak zahtijevaju snažne reforme javnog sektora i prijenos određenog dijela tekuće potrošnje na kapitalnu potrošnju.
Iz MMF-a kao ključne reforme za stvaranje potrebnih resursa za dodatna javna ulaganja apostrofiraju uspostavu sustava nagrađivanja prema rezultatima rada za plaće u javnom sektoru, razinu zaposlenosti u javnom sektoru koja treba odgovarati potrebama gospodarstva, kao i aktivne politike zapošljavanja s ciljem omogućavanja lakšeg prelaska radnika s odgovarajućim vještinama iz javnog sektora u privatni sektor.
Tu je i daljnja modernizacija upravljanja i poslovanja poduzećima u državnom vlasništvu, kako bi u osnovnim područjima poduprla produktivnost gospodarstva.
Sustav socijalnih davanja treba optimizirati boljim usmjeravanjem davanja najranjivijima i potrebitima, pri čemu iz MMF-a ističu potrebu stalnog poboljšanja sustava informacijskih tehnologija i bolju koordinaciju na svim razinama države.
Kažu i da Vlada treba nastaviti socijalni dijalog kako bi osmislila mjere za ublažavanje učinaka nedavnog posustajanja u mirovinskim reformama. Mladi napuštaju zemlju, a oni koji ostaju imati će sve dulje i produktivnije živote. Ne dođe li do zaokreta u migracijskim tokovima, "poticaji za umirovljenje morati će naposljetku biti usklađeni sa stvarnošću", objašnjavaju iz MMF-a.
Naposljetku, ističu i kako bi se poboljšanjem teritorijalnoga ustroja lokalnih uprava znatno poboljšala njihova sposobnost ulaganja i pružanja ujednačenih javnih usluga visoke kvalitete.
Preraspodjelom oko 4 posto državnih prihoda u pametna ulaganja moguće premostiti jaz
"Upravo su za ove reforme razumijevanje i podrška šire javnosti od velike važnosti. Njima će se omogućiti uštede u tekućoj potrošnji koje se mogu prenamijeniti za kapitalnu potrošnju bez potrebe za povećanjem poreza ili rezanjem opće razine državne potrošnje. Te će prilagodbe, pod uvjetom da ih se pravilno izvrši i provede, hrvatskim građanima donijeti znatne povrate u budućnosti. Ocjenjujemo da bi postupnom i učinkovitom preraspodjelom oko 4 posto ukupnih državnih prihoda u pametna ulaganja bilo moguće stopu rasta hrvatskoga gospodarstva podići dovoljno da se premosti znatan dio jaza u odnosu na EU tijekom idućeg desetljeća", ističu iz MMF-a.
Kada je riječ o područjima u koja Hrvatska treba ulagati kako bi u budućnosti ostvarila viši životni standard, iz MMF-a kažu da glede prometne infrastrukture već postoji dobra cestovna mreža. U tijeku su i ulaganja u pomorske luke, a da bi luke bile u potpunosti produktivne, potrebno je ulagati i u željeznicu, osobito za potrebe prijevoza tereta.
Nadalje, kao visokoprioritetna područja navode i ulaganja u zbrinjavanje krutog otpada i pročišćavanje otpadnih voda.
"Takva ulaganja ni u kom slučaju nisu jednostavna i treba ih provesti oprezno uz visoku kvalitetu i ekonomičnost. Osim toga, treba poboljšati sposobnost procjene i upravljanja javnim ulaganjima na svim razinama države", ističu iz MMF-a, koji je na zahtjev Hrvatske spreman pružiti tehničku pomoć u tim područjima.
Hrvatska, nastavljaju, treba unaprijediti i tehnološku infrastrukturu, a za uspostavu opće strategije i odgovornosti za digitalizaciju zemlje bilo bi korisno imati jedinstveno neovisno tijelo s dugoročnom perspektivom.
Pritom, kažu da je povezanost glede postojećih fiksnih širokopojasnih i mobilnih tehnologija dobra, no kada je riječ o najnaprednijoj brzoj i ultra brzoj digitalnoj tehnologiji, tu Hrvatska znatno zaostaje za naprednim usporedivim europskim zemljama i mnogim drugim novim državama članicama.
Hrvatska je ostvarila određeni napredak u dostupnosti digitalnih javnih usluga za građane. Potrebno je unaprijediti dostupnost i uporabu digitalnih usluga za poduzeća, ističu članovi Misije MMF-a, koji kao dobrodošao napredak navode nedavno pokrenutu inicijativu "START", kojom se omogućuje jednostavno elektroničko pokretanje poslovanja poduzeća.
Iz MMF-a kažu i da unapređenje i povećanje dostupnosti najnovijih tehnologija neće dati rezultate bez prilagodbe vještina stanovništva za njihovu kvalitetnu uporabu. Kao dobru priliku za integraciju Hrvatske u iduću generaciju europskih lanaca vrijednosti navode trend premještanja proizvodnje u geografski bliske zemlje s nižim troškovima proizvodnje, što je omogućeno tehnološkim poboljšanjima i kapitalno intenzivnijim tvornicama. Hrvatska treba proizvesti još veću bazu kadrova s visokom stručnom spremom u tim područjima od one koja postoji u većim zemljama da bi se uspješno pozicionirala kao centar za ta područja, preporučuje MMF.
Zamjećuju također kako, unatoč tome što ima jedan od najnižih omjera broja učenika u odnosu na broj nastavnika u Europi, Hrvatska stagnira u pogledu vještina iz prirodoslovlja, matematike i rješavanja problema prema većini uspostavljenih mjerila na razinama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. "Stoga problem nije nužno u razini rashoda za obrazovanje ili u broju nastavnika, već u tome ostvaruju li se tim razinama rashoda prijeko potrebni rezultati", ističu iz MMF-a.
Ocjenjuju i da strukovno i tehničko osposobljavanje osoba sa završenom osnovnom školom kroz programe naukovanja predstavljaju dobar korak prema povećanju učinkovitosti sekundarnog obrazovanja.
"Hrvatska produbljuje svoju integraciju u Europu u vrijeme kada se i tehnologija razvija velikom brzinom. Važno je u obzir uzimati buduće vrijedne prilike i velike izazove, uz dugoročnu viziju", navodi se u zaključku izjave Misije MMF-a.
Pritom spominju i postupak pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), koji se trenutno provodi i "priprema je za uvođenje eura u primjerenom trenutku".
"Tim će se promjenama olakšati neke od trenutačnih gospodarskih i financijskih poteškoća koje samo članstvo u EU-u ne može ukloniti. No dugoročna budućnost zemlje u velikoj mjeri i dalje leži u njoj samoj. Na hrvatskom je stanovništvu da zemlju učini dinamičnijom danas radi bolje budućnosti sutra", zaključuju iz MMF-a.
Seshadri: Za reforme uz znanje potrebna i hrabrost
Šef misije MMF-a u Hrvatskoj Srikant Seshadri u izjavi Hini kaže da je, u kontekstu potrebe da građani i javnost razumiju i podupiru predložene reforme, važno i znati zašto ih se zahtjeva i zašto su one važne.
To često zna predstavljati problem, napominje Seshadri, pa su se tako za razliku od prethodnih izvješća u ovom usredotočili na to što bi oslobađanje resursa, generirano predloženim reformama, trebalo donijeti.
"Predložene mjere za Hrvatsku ne zahtijevaju niti mjere štednje, ni povećanje poreza ili smanjenje razine državne potrošnje već tek blago pomicanje fokusa s potrošnje na produktivna ulaganja, koja će dovesti do potrebnog rasta u budućnosti, a kako bi se ulovio priključak s ostatkom EU-a", poručuje Seshadri, koji između ostalog ističe i potrebu poticanja transfera zaposlenika s odgovarajućim vještinama iz javnog u privatni sektor.
Kaže da je za reforme uz znanje potrebna i hrabrost, a nada da će zaključnom izjavom u javnu debatu uspjeti uvesti ove teme. Ne treba biti genij da se shvati da rast temeljen na potrošnji, uz istovremeno starenje stanovništva, ne može trajati vječno, zaključuje.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 16:00 | 2799,37 | -3,94 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 19.04. 16:00 | 1698,51 | 1,11 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 16:00 | 1846,43 | 1,21 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 15:54 | 1883,43 | 4,15 |
0,22 |
|
CROBISTR* | 19.04. 16:31 | 172,9705 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 19.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
165.386,50 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
112.780,20 € |
ATPL | 44,10 € |
2,56% |
80.061,90 € |
ERNT | 207,00 € |
-0,48% |
67.333,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
52.721,00 € |
KODT2 | 1.380,00 € |
-3,50% |
51.780,00 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
48.625,20 € |
ADRS | 84,00 € |
0,00% |
40.152,00 € |
JDOS | 460,00 € |
-4,17% |
39.164,00 € |
KODT | 1.440,00 € |
-0,69% |
28.880,00 € |
Redovni dionički promet: | 849.033,89 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 1.999.035,89 € |