Jačanje švicarske valute posljednjih je mjeseci najviše problema zadalo Mađarima jer je udjel kredita vezanih uz švicarski franak u ukupnim kreditima s deviznom klauzulom u toj zemlji iznosio oko 45 posto.

S obzirom na to da je forinta do sredine rujna u odnosu na franak oslabjela 19 posto u usporedbi s krajem prošle godine, mjesečne rate kredita znatno su porasle, u nekim slučajevima i 50 posto.


Vlada Viktora Orbana odlučila je stoga kredite vezane uz švicarski franak prebaciti u domaću valutu te loše kredite otkupiti od banaka. Kako bi se smanjio rizik od nevraćanja kredita građana, mađarska je vlada najavila dodatne mjere poput produljivanja roka otplate do pet godina te zabrane naplaćivanja kazni u slučaju neplaćanja mjesečnih rata.


Zbog visoke volatilnosti domaće valute prema euru, a samim time i franku, te visokog udjela kredita vezanih uz švicarski franak, u sličnim se problemima našla i Poljska, čija je valuta u odnosu na švicarsku do sredine rujna oslabila devet posto.


Prema podacima ovotjednih PBZ analiza, najviši udjel kredita vezanih uz švicarski franak nakon tih dviju zemalja ima Hrvatska (više od 15 posto). No, kako volatilnost tečaja kune prema euru nije tako visoka kao u slučaju forinte ili zlota, hrvatski su dužnici to manje osjetili u usporedbi s Poljskom i Mađarskom.


Interes za švicarskim frankom počeo je jačati na međunarodnim tržištima od izbijanja krize, koja je poljuljala povjerenje u financijski sustav odnosno gospodarstva eurozone i SAD-a. Kako je franak uz jen tradicionalno utočište kapitala u nestabilnim vremenima, započeo je uobičajeni rast te vrhunac dosegnuo početkom rujna ove godine, kada je prijetilo i spuštanje tečaja prema euru do razine 1,25, miljama daleko od razine 1,5 koju je Švicarska središnja banka smatrala optimalnom.


Kako se napominje u analizama, procjene analitičara o kretanju franka u sljedećem razdoblju znatno se razilaze. Dok neki očekuju nastavak jačanja sve do sredine sljedeće godine i rast prema razini od čak 1,2, drugi vjeruju da već s prvim kvartalom sljedeće godine počinje njegov postupan pad. Općenita je ocjena analitičara da se i u 2011. godini očekuje snažan franak i procjenjuje se da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,3 do 1,4 franka za euro.


U srednjem roku, odnosno za godinu-dvije, franak će prema ocjenama analitičara ponovo dosegnuti razinu veću od 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak).


Hrvatske banke spuštaju kamate

Otkako je švicarski franak u travnju prvi put u sedam godina probio granicu od pet kuna te nastavio jačati prema razinama iznad 5,5 kuna, nekoliko je banaka u Hrvatskoj odlučilo sniziti kamate na stambene kredite u toj valuti kako bi se omogućilo njihovo lakše vraćanje.


Prva se na takav potez odlučila Raffaisen banka, a slijedile su je Zagrebačka banka, Erste i PBZ. Iz ostalih banaka poručili da će pratiti razvoj situacije i djelovati u skladu s tim.

Švicarski je franak prema srednjem tečaju HNB-a za 25. rujna vrijedio 5,53 kune.