Nakon što je Državni zavod za statistiku uz blagu korekciju zapravo potvrdio prvu procjenu pada BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,8 posto, analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1,0 do 1,2 posto.

Tako je gotovo jednoglasno letvica gospodarskog rasta za 2011. spuštena s prvotno očekivanih prosječnih 1,5 posto na spomenutih oko 1,0 posto uz uglavnom uravnotežene rizike da taj rast bude i nešto manji, ali i mogućnosti da bude i blago veći od prognoziranog, pišu analitičari u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize. Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu bio bi i veći da nije došlo do značajnog povećanja zaliha s obzirom da sve ostale komponente bilježe krajnje nepovoljna kretanja, navode analitičari. Tako je osobna potrošnja zabilježila međugodišnji pad od 0,1 posto (pad u odnosu na prvo tromjesečje 2008. iznosi 13,6 posto) dok je državna potrošnja pod pritiskom slabog punjenja državnog proračuna smanjena za 0,9 posto (no u odnosu na prvi kvartal 2008. još uvijek je veća za 1,9 posto).

Investicije bilježe pad od 6,7 posto i u odnosu na usporedivi predkrizni kvartal smanjenje su za gotovo 30 posto. Kvartal su dakle ''spasile'' zalihe sa godišnjim rastom od 30,3 posto iako su i one za oko 10 posto manje nego u prvom tromjesečju 2008., stoji u analizi. Očekivani oporavak na krilima inozemne potražnje u prvom je ovogodišnjem kvartalu u potpunosti izostao te je neto inozemna potražnja po prvi puta od trećeg tromjesečja 2008. zabilježila negativan doprinos ukupnom rastu BDP-a. Naime, izvoz dobara i usluga u prvom tromjesečju 2011. smanjen je 11,1 posto (21,4 posto u odnosu na prvi kvartal 2008.), dok je uvoz smanjen za 5,3 posto (odnosno 28,6 posto).

Slabost domaće potražnje u prvom kvartalu treba tražiti u tada još uvijek rastućoj nezaposlenosti te prevladavajućem potrošačkom pesimizmu. S obzirom na kasne uskršnje blagdane početak drugog kvartala (travanj) je donio rast trgovine na malo, dok turistička predsezona pozitivno utječe na rast zaposlenosti što bi trebalo donijeti i prve pozitivne stope rasta osobne potrošnje u ovoj godini. Ipak ne smije se zanemariti niti vjerojatnost da do značajnijeg rasta osobne potrošnje ne dođe uslijed rastućih troškova servisiranja duga dijela kućanstava vezanog za švicarski franak i još uvijek prevladavajućeg potrošačkog pesimizma, upozorava se u analizi koju potpisuje analitičarka Ivana Jović.

Visokofrekventni pokazatelji poput industrijske proizvodnje i robne razmjene u prva dva mjeseca drugog kvartala zabilježila su poprilično nestabilna kretanja. Tako je primjerice industrijska proizvodnja nakon 2,7-postotnog rasta u travnju ponovno zabilježila pad od 0,4 posto u svibnju. Istovremeno je izvoz roba nakon 37,3 posto rasta u travnju u svibnju potonuo 17,3 posto, dok je uvoz ubrzao rast sa 2,8 posto tijekom travnja na 3,4 posto tijekom svibnja. Ukupno na bazi travnja i svibnja industrijska je proizvodnja u plusu za 1,1 posto, izvoz je porastao 7,2 posto, a uvoz 3,1 posto. U usporedbi s prvim tromjesečjem 2011., kada je industrijska proizvodnja bila u minusu 4,9 posto, izvoz u marginalnom plusu od 1,1 posto, a uvoz u rastu 3,4 posto, ovi prvi pokazatelji potvrđuju očekivanja analitičara da će drugo tromjesečje 2011. napokon donijeti pozitivnu stopu gospodarskog rasta.

Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga odnosno turizma, a vjerojatno će se nastaviti rast zaliha, dok će investicije i dalje imati negativan predznak. S obzirom da je u drugom kvartalu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 2,3 posto odnosno da je baza relativno niska, PBZ-ovi analitičari smatraju da će ovogodišnji drugi kvartal donijeti rast od 1,0 posto s mogućnošću da bude i nešto veći ovisno o turističkoj predsezoni. Nadalje, procjena je analitičara da će ukupna gospodarska aktivnost u ovoj godini rasti po stopi od 1 posto, zaključuje se u analizi.