Multimilijunske prekršajne prijave protiv Hrvatskog telekoma prve su veće kazne koje je propisala Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Ako bi i kažnjavao, sektorski regulator dosad je to činio blago, najčešće do stotinjak tisuća kuna. Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednikom Vijeća HAKOM-a Miljenkom Krvišekom, koji je u nešto više od dvije godine na toj funkciji i u čijem je mandatu znatno ubrzana liberalizacija telekomunikacija.

Zašto ste točno protiv HT-a podnijeli milijunsku prekršajnu prijavu?
Operateri poput HT-a, koji je bivši monopolist i kojeg smo kao regulator proglasili operatorom sa znatnom tržišnom snagom, uvijek nastoje odluke koje vode u smjeru liberalizacije usporiti ili odgoditi. Iza toga stoji čista računica. Na jednoj strani napišu sve minuse koje im takve mjere donose, a na drugoj pluseve ako se tome budu opirali. Ako je pluseva više, onda se oglušuju na regulatorne obveze i nastoje odgoditi svaku takvu obvezu. Zakon je predvidio kazne i stoga smo predložili propisane sankcije.

U čemu je HT teško prekršio sektorski zakon?
HT se nije pridržavao regulatornih obveza prema odlukama koje smo javno naveli. Ne bih u detalje dok proces pred Prekršajnim sudom ne završi. No taj je predmet dobro dokumentiran i stojimo iza onoga što smo naveli.

Je li predložena kazna od tri ili šest posto HT-ova bruto prihoda? Razlika je velika: ili je četvrt ili čak pola milijarde kuna.
Postoje dvije prekršajne prijave za osobito teško kršenje Zakona o elektroničkim komunikacijama i za svaku je predloženo po tri posto kazne. No, ističem da mi nismo ti koji kažu bit će to pola milijarde kuna jer mi kaznu predlažemo u postotku, a ne u nominalnom iznosu.

Zašto baš tri posto, a ne jedan ili pet posto jer bi oboje bilo u rasponu koji predviđa zakon?
Nakon detaljne procjene odlučili smo se za srednju vrijednost. Smisao kazne nije samo da se kazni, već i da educira. Zato bi pet posto u ovom slučaju bilo previše, a jedan posto premala kazna.

Ne bi li efikasnije bilo da ste sami izrekli kaznu, neovisno o tome kolika bila, ali koja se mora platiti odmah, pa da se zatim operater može žaliti ako to smatra opravdanim?
U ovom slučaju nismo mogli drukčije postupiti. O proceduri ne odlučuje HAKOM, ona je propisana Zakonom o elektroničkim komunikacijama. U slučaju kad operator ne poštuje odluke inspektora, on ima pravo izreći kaznu od 100.000 do milijun kuna. Ako je riječ o osobito teškim povredama zakona, onda inspektor ne izriče, već predlaže kaznu, a predsjednik Vijeća HAKOM-a je potpisuje. No, u oba slučaja prijave završavaju na Prekršajnom sudu.

Je li točno da je HAKOM pogriješio u proceduri i da će zato obje prijave protiv HT-a biti odbačene u startu?
Kad govorimo o velikim igračima, onda se oko njih uvijek mnogo priča. Nije bilo pogrešaka u proceduri. Kao što ni policija za kaznu za prebrzu vožnju ne treba odobrenje nekog nadležnog vijeća ili ministra, tako i HAKOM, da bi poslao prijavu na Prekršajni sud, ne treba prethodno dobiti odobrenje od svog Vijeća. Zakonom je propisano da inspektor napiše prijedlog kazne i da ga predsjednik Vijeća, odnosno odgovorna osoba u HAKOM-u, potpiše. Točno tako je i učinjeno. S time da je prije potpisivanja prijedlog dodatno prošao stručne službe koje su provjeravale pravne i regulatorne aspekte te prijave.

Neki su dugo očekivali tako visoke kazne za HT, a drugi su bili uvjereni da ih nikada neće biti. Zašto ste ih predložili baš sada? Ima li to veze sa zahtjevima EU?
Nije zbog EU. Da je zbog toga, logičnije bi bilo da smo to radili prije, kao nekakvo dokazivanje da stvarno provodimo liberalizaciju telekomunikacija poput ostalih članica EU. HAKOM je i prije slično kažnjavao HT, odnosno pisao prijave Prekršajnom sudu. Do sada smo predali čak 18 takvih prijedloga. No, većina je bila do iznosa od jedan posto HT-ova godišnjeg prihoda, a ne do tri posto kao sada. Također su u nekim predmetima suci smanjili kazne ispod onih propisanih Zakonom o elektroničkim komunikacijama. U ovom slučaju visina predložene kazne mnoge je iznenadila, ali je ona takva jer je riječ o osobito teškim povredama zakona.

Znači li to da su sada moguće i više kazne za HT?
Ne bih želio da se moj odgovor na takvo pitanje protumači kao prijetnja bilo kojem operatoru jer HAKOM na sve operatore gleda jednako. Voljeli bismo da nismo morali biti u situaciji pisati bilo kakve prekršajne prijave, pa i ove dvije HT-u. Za sve vrijede ista pravila i, ako će ih kršiti, mi ćemo ih kažnjavati.

Koji je, prema vama, efekt te dvije kazne za HT?
HT bi trebao biti svjestan da mu kršenje zakona nanosi više štete nego koristi bez obzira na iznos. Već sama činjenica da protiv HT-a postoji niz prekršajnih prijava pokazuje da taj operater kontinuirano krši hrvatske zakone. No, HT tu nije iznimka. Tako se ponašaju bivši monopolisti i u drugim državama, i to čak nije ograničeno na telekomunikacije.

Koliko vam je ulazak Vipneta na fiksno tržište prije četiri mjeseca otvorio prostora za pisanje većih kazni HT-u?
Ulazak Vipneta je signal tržištu, a ne regulatoru. No regulator pazi na investicije, a poznato je da investicije potiče konkurencija. HT govori o ulaganjima u svjetlovodnu infrastrukturu, a ta želja i priča teško da će se ostvariti sve dok u fiksnim komunikacijama ne bude više konkurencije. Za to je potrebno da regulator bude odlučan u svojim odlukama i da bude odlučan u njihovoj provedbi. Ta otvorenost, transparentnost i dosljednost pokazatelj su svim tržišnim igračima da su fiksne komunikacije otvorene za konkurenciju i da su sigurne za ulaganja. To je i signal da je regulator neovisan.

Znači li to da postoji paralela između Vipnetova ulaska u mobilne i sada u fiksne komunikacije?
Kad je Vipnet ušao na mobilno tržište, T-Mobile je započeo s ulaganjima. Prisjetimo se samo da je HT naplaćivao 30 kuna mjesečno za prikaz broja, a danas je ta usluga besplatna. Ulaganja su se dodatno povećala ulaskom Tele2, a i cijene su pale.

Smatrate li da bi parlamentarni izbori mogli izmijeniti ponašanje regulatora kakvo sad opisujete?
To nije na HAKOM-u, već na političarima. Da bi se promijenilo ponašanje regulatora, bilo bi potrebno izmijeniti Zakon o elektroničkim komunikacijama. Prema aktualnom zakonu nemoguće je ići unatrag. Činjenica je da Vlada, kao ni drugi politički sudionici, nije radila pritisak na HAKOM iako HT kontinuirano i protivno zakonu pokušava izazvati takve reakcije, što signalizira da postoji široka podrška liberalizaciji telekomunikacija. Osim toga i u Europskoj uniji su se mijenjale vlade pa se tržišna utakmica nije narušavala zbog toga.

Navodno između HAKOM-a i HT-a vlada animozitet.
To su podmetanja. Mi smo prema svima jednaki, ali reguliramo biznis u kojem se vrte milijarde. Interesi HT-a ili drugih operatora nisu uvijek dobri za korisnike i tržište. U tim uvjetima naravno da postoji sukob interesa, ali on nije osoban.