Ukupni depoziti u bankama su krajem srpnja iznosili 252,8 milijardi kuna, što u odnosu na kraj lipnja, kada su iznosili 248 milijardi kuna, predstavlja povećanje od oko 4,8 milijardi kuna. No, ako se promatra kretanje ukupnih depozita od kraja prošle godine, vidljivo je da je koncem prosinca 2008. bilo 247,81 milijarda kuna depozita, od čega 180,86 milijardi kuna oročenih i 25,64 milijardi kuna štednih depozita te 41,31 milijarda kuna depozita po žiro i tekućim računima građana.

Od tada pa do kraja ožujka ove godine, dakle, tijekom prvog kvartala, ukupni su depoziti bili pali na 246,59 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine pad od 1,2 milijarde kuna. Unutar ukupnih, oročeni su depoziti u prvom kvartalu porasli na 188,37 milijardi kuna, dok su pad ostvarili štedni depoziti, koji su krajem ožujka iznosili 24,63 milijarde kuna, a naročito depoziti po žiro i tekućim računima, koji su u prvom kvartalu pali za oko 7,7 milijardi kuna, na 33,6 milijardi kuna.

I idućih se mjeseci ova komponenta ukupnih depozita - depoziti na žiro i tekućim računima - konstantno kretala oko te razine, s manjim oscilacijama, da bi koncem srpnja iznosila 32,58, što znači da je u blagom padu. Slično kretanje imali su i štedni depoziti koji su također smanjeni u prvom kvartalu, da bi potom bilježili manje oscilacije i onda krajem srpnja završili na 24,41 milijardu kuna. No, za razliku od ove dvije manje sastavnice ukupnih depozita, oročeni su depoziti rasli i u prvom kvartalu godine, i to za gotovo osam milijardi kuna. Ipak, to nije bilo dovoljno da kompenzira već opisani kvartalni pad ostalih skupina.

U travnju oročeni depoziti i dalje bilježe rast, prema 193 milijarde kuna, pa su i ukupni depoziti u travnju porasli na 249,58 milijardi kuna. U svibnju su oročeni depoziti pali za oko dvije milijarde kuna, na 190,99 milijardi, pa su ukupni pali na 247,78 milijardi kuna. Tijekom lipnja ukupni su depoziti zabilježili blagi porast te su na koncu mjeseca premašili 248 milijardi kuna. U srpnju je potom zabilježen ponovni značajniji porast depozitne baze, pogotovo oročenih depozita, koji su porasli za gotovo 5,8 milijardi kuna.

Stoga su ukupni depoziti u tom mjesecu porasli za novih 4,8 milijardi kuna, na spomenute 252,82 milijarde. Analitičari Privredne banke Zagreb su u prošlotjednim PBZ-analizama izračunali da je blagi oporavak depozita koji je započeo u lipnju nastavljen i u srpnju u kojem se bilježi stopa njihova rasta od 1,1 posto na mjesečnoj razini, pri čemu su depoziti stanovništva porasli za jedan, a poduzeća za 1,5 posto. No, navodi se, gledano prema ročnosti i valutama, rast na mjesečnoj razini zabilježili su jedino devizni depoziti, dok su depoziti po viđenju pali za 2,3 posto u usporedbi s lipnjem, a kunska štednja za 1,2 posto.

Depoziti poduzeća po viđenju, prvi koji su se našli na udaru slabije likvidnosti gospodarstva, nastavili su padati te su kumulativno u prvih sedam mjeseci ove godine smanjeni za četvrtinu u odnosu na kraj 2008. godine. Podatak nimalo ne iznenađuje usporedimo li ga s kretanjima dospjelih nenaplaćenih potraživanja od 61 do 180 dana koja su prema podacima Fine u lipnju bila veća za 82 posto u odnosu nakraj 2008. godine, ističu PBZ-ovi analitičari u tjednim analizama te banke.

Usprkos oporavku depozita koji je i očekivan u ljetnim mjesecima, na razini godine očekuju stagnaciju ili lagani pad ukupnih depozita. Depoziti stanovništva koji su se do sada održali na stabilnim razinama mogli bi zabilježiti blagi pad zbog smanjenja plaća u javnom, ali i privatnom sektoru te uvođenja kriznog poreza, procijenjenih slabijih prihoda od turističke sezone, smanjenog zaduživanja građana te pada zaposlenosti. Isto tako, procjenjujemo da će depoziti poduzeća u uvjetima rastuće nelikvidnosti i smanjenja obujma gospodarske aktivnosti te smanjenog zaduživanja u inozemstvu na godišnjoj razini ostvariti pad, zaključuje se u PBZ-ovim tjednim analizama.