Primjena nove Uredbe o uvozu sirove nafte, koja će stupiti na snagu 1. studenog, omogućit će poduzećima koja rade u naftnom sektoru uvoz bez ograničenja. Smisao nove odluke vlade Srbije je u tome što će privatni uvoznici, koji su do sada morali uvoziti najmanje 30.000 tona nafte mjesečno, moći uvoziti onoliko koliko im je potrebno, vodeći pri tome računa o stabilnosti energetske bilance zemlje. Vrijedi podsjetiti da Naftna industrija Srbije (NIS) ima obvezu osigurati 75 posto energetskih potreba naftnog tržišta, dok je dužnost ostalih sudionika namiriti preostalih 25 posto. Srbija je bila primorana donekle liberalizirati svoje tržište nafte.
Rafiniranje i dalje u Srbiji
Zato se u službenom priopćenju naglašava da je nova Uredba usklađena sa Sporazumom o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi (Cefta) te pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Europske unije. Međutim, novim propisom nije previše okrnjen monopolski položaj NIS-a jer će privatna poduzeća, registrirana za promet nafte i naftnih derivata, i dalje morati prerađivati uvezene derivate u rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu. Mada u ministarstvu rudarstva i energetike tvrde da uredbom nitko nije diskriminiran jer će privatne trgovinske tvrtke moći slobodno uvoziti i prerađivati naftu, a vlasnici privatnih crpki gorivo će preuzimati u rafinerijama, očigledno se vodilo računa o činjenice da je pred NIS-om privatizacija. Postojeća Uredba o uvjetima, načinu uvoza i prerade nafte i naftnih derivata primjenjuje se od 1. svibnja 2003. godine. Pooštrene uvjete uvoza uveo je još pokojni predsjednik srpske vlade Zoran Đinđić, nastojeći obuzdati crno tržište. Pokazalo se da je takav pristup imao rezona jer je tržište donekle dovedeno u red, ali se s tim nikako nisu mogle pomiriti europske tvrtke koje su došle na srpsko tržište (Lukoil, OMV, Mol...) zato što kvaliteta goriva, koju su dobivali iz Novog Sad i Pančeva, nije ispunjavala njihove standarde. Međutim, potpuna liberalizacija još nije izgledna jer na ovaj način vlada Srbije ipak ima kakvu-takvu kontrolu nad onim što se uvozi. Kako tamošnje rafinerije ne proizvode eurodizel, uvoz ove vrste dizelskog goriva je u slobodnom režimu. Mada je, kada se gleda ukupna bilanca, riječ o malim količinama, uvozi se znatno više od nacionalnih potreba, i to ne samo eurodizela.
Djelomična liberalizacija
Djelomična liberalizacija svakako je u tijesnoj vezi s privatizacijom NIS-a. Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović najavio je da bi do kraja ove godine trebao biti raspisan javni natječaj za prodaju dijela kapitala naftne kompanije. Po njegovim riječima, svako kašnjenje s početkom privatizacije donosi NIS-u znatne štete. On je osporio priče po kojima je NIS namijenjen ruskim tvrtkama, kao protuusluga za rusku podršku uz Kosovo. "Sudjelovanje drugih kompanija na javnom natječaju više je nego dobrodošlo", rekao je Popović i dodao da će: "Udio u NIS-u kupiti pobjednik na natječaju. Nitko neće imati prednost. Sve će biti transparentno". Mada je NIS formalno objekt, a ne subjekt privatizacije, iz sjedišta kompanije u Novom Sadu također je stiglo tiho upozorenje. Generalni direktor Srđan Bošnjaković je u intervjuu listu Standard istaknuo da NIS polako troši svoj najdeficitarniji resurs - vrijeme. Inače, svako kašnjenje početka privatizacije NIS-a nanosi znatne štete.
Upitna prodaja EPS-a i Srbijagasa
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović kaže da EPS neće uopće biti privatiziran za vrijeme mandata ove vlade, a i eventualna privatizacija Srbijagasa na "dugačkom je štapu", odgovorio je Popović na pitanje hoće li Rusi imati prednost pri privatizaciji EPS-a, NIS-a i Srbijagasa. On je izrazio nadu da će u studenom biti raspisan natječaj za dva nova kapaciteta za proizvodnju električne energije, ukupne snage 1400 megavata. Projekti su vrijedni oko 1,6 milijardi eura, a do sada su interes pokazali Francuzi, Talijani, Nijemci... Prema njegovim riječima, Srbiji su potrebne dodatne količine plina jer količine koje danas dobiva nisu dovoljne za podmirenje zimske potrebe. "Najbolja varijanta za nas je da krak paneuropskog plinovoda 'Plavi potok' jer bismo time strateški riješili svoje potrebe, a postali bismo i važna tranzitna zemlja. Međutim, kratkoročno i srednjoročno riješenje je u završetku skladišta u Banatskom Dvoru. Nama i BiHbi ono osiguralo opskrbljivanje desetljeće ili dva.", ocijenio je Popović.