NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 20.06.2011

Kosor sa 23 posto PDV-a najviše kaznila najsiromašnije

Kosoričina vlada je povećanjem stope PDV-a žešće porezno nasrnula na siromašnije nego na imućnije građane, a ukinutim kriznim porezom na plaće više je bila porezno opteretila imućnije nego siromašnije građane, upućuje analiza suradnika Instituta za javne financije Ivice Urbana.

Zbog vidljivijeg efekta u ljeto 2009. godine uvedenog kriznog poreza Vlada Jadranke Kosor trudila se što prije ga ukinuti, čime je postignut sjajan spin, ali ostali su viši PDV od 23 posto i trošarine, koje su veće opterećenje od kriznog poreza

Kad je spašavajući proračun Vlada Jadranke Kosor prije dvije godine podigla stopu PDV-a na 23 posto, porezno je više opteretila siromašnije građane, a uvođenjem kriznog poreza na plaće više je zagrabila u džepove imućnijih hrvatskih građana. Unatoč tomu, Vlada je žešće kritizirana zbog uvođenja kriznog poreza na plaće nego zbog povećanja PDV-a, jer porezom na plaće država neposredno poseže u plaće pa građani točno znaju koliko im je iz džepa uzela, a PDV i trošarine plaćaju tek kao kupci pojedinih dobara i usluga, pa ih država posredno oporezuje, što lakše podnose nego kada ih direktno lupi po džepu.

Kosoričina vlada se i zbog toga silno trudila što prije ukinuti krizni porez na plaće, a istodobno „mudro šuti" i ne spominje vraćanje stope PDV-a na 22 posto, a kamoli da opet počne obećavati njezino smanjivanje, što je HDZ predvođen Ivom Sanaderom obećavao uoči prošlih parlamentarnih izbora. No, izborna kampanja tek se počela zahuktavati, a siromašniji birači su sve moćnija biračka skupina pa je lako moguće da smanjivanje stope PDV-a opet bude izborni adut barem ponekim političkim strankama.

Na zaključak da je Kosoričina vlada povećanjem stope PDV-a žešće porezno nasrnula na siromašnije nego na imućnije građane, a da je ukinutim kriznim porezom na plaće više porezno opteretila imućnije nego siromašnije građane, upućuje analiza suradnika Instituta za javne financije Ivice Urbana „Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj".

Urban je na temelju podataka iz Analize o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku istražio raspodjelu poreznog opterećenja u Hrvatskoj 2008. godine. Analizom DSZ-a obuhvaćene su glavne skupine poreza - porez na dohodak s prirezom, porez na dodanu vrijednost i trošarine, pri čemu su u poreze uključeni i doprinosi za socijalna davanja te RTV pretplata.

Rezultati Urbanova istraživanja ukazuju na to da porezno opterećenje raste i u apsolutnom i u relativnom smislu. U apsolutnom smislu znači da ljudi s višim dohocima plaćaju više iznose poreza. Osobe iz prve skupine, u kojoj mjesečni bruto dohoci iznose do 1300 kuna, poreze prosječno plaćaju 300 kuna mjesečno, a oni iz desete skupine u kojoj su mjesečni bruto dohoci 6300 i više kuna u prosjeku mjesečno plaćaju 4300 kuna svih poreza. I u relativnom smislu, odnosno s obzirom na omjer ukupnog poreza i bruto dohotka, osobe s višim bruto dohocima snose teret po većoj prosječnoj poreznoj stopi, pa Urban zaključuje da porezni sustav pokazuje trend progresivnosti.

Urban, međutim, dodaje da dok su porezi na dohodak i doprinosi za socijalna osiguranja progresivni, porez na dodanu vrijednost i trošarine su regresivni jer njihove prosječne porezne stope padaju s bruto dohotkom. PDV i trošarine su regresivni jer je za ljude s nižim plaćama udjel izdataka za nabavu dobara znatno veći nego za ljude s višim plaćama, pojašnjava Urban.

Uključeni svi porezi
Ivica Urban se u analizu poreznog opterećenja u Hrvatskoj upustio jer su se dosadašnja istraživanje gotovo isključivo bavila porezom na dohodak i prirezom, a kako su oni tek dio ukupnog poreznog opterećenja, radi dobivanja potpunije slike odlučio je istražiti i raspodjelu poreznog opterećenja koje sa sobom nose PDV, trošarine i doprinosi za socijalno osiguranje.

U 2008. godini porezi koje je Urban istražio (bez RTV pristojbe) iznosili su ukupno 105 milijardi kuna i činili su 79 posto prihoda opće države. Od značajnijih poreza Urban jedino nije obuhvatio porez na dobit koji sa 8 posto sudjeluje u ukupnim prihodima države.

Koristeći DZS-ovu Anketu o potrošnji kućanstava, koja sadrži mnoštvo podataka o njihovim socioekonomskim obilježjima, imovini, dohocima i potrošnji, Urban je izradio poseban mikrosimulacijski model koji pomoću podataka o kućanstvima i njihovim članovima izračunava iznose njihovih dohodaka i poreza. Razvrstavši kućanstva, odnosno njihove članove u deset skupina po iznosu mjesečnih bruto dohodaka po osobi, Urban je izračunavao iznos poreznog tereta koji osobe iz pojedinih skupina plaćaju za svaki porez koji je uključio u svoje istraživanje.

Osim što je izračunao prosječno porezno opterećenje za svaki od poreza koje je analizirao i za svaku od decilnih skupina, Urban je izračunao i prosječno porezno opterećenje za sve poreze zajedno. Ukupna prosječna porezna stopa za cijelu populaciju iznosi oko 38 posto. Za prvu decilnu skupinu u kojoj su osobe s mjesečnim bruto dohotkom do 1300 kuna prosječna porezna stopa iznosi 33 posto i oni u prosjeku mjesečno izdvajaju 300 kuna za plaćanje svih poreza. Za desetu decilnu skupinu u kojoj su osobe s bruto mjesečnim dohotkom od 6300 i više kuna prosječna porezna stopa je 46 posto i oni u prosjeku sve poreze mjesečno plaćaju 4300 kuna. Kako je deseta decilna skupina otvorena jer nema definiranu gornju granicu iznosa mjesečnog bruto dohotka, Urban je u 2008. godini u uzorku koji je istraživao kao najviši mjesečni bruto dohodak registrirao iznos od 41.500 kuna na koji je plaćen ukupni porez u iznosu od 22.000 kuna.

Zreli najviše štede
Unatoč tomu što s rastom prosječnog mjesečnog bruto dohotka uglavnom rastu i ukupne prosječne porezne stope, Urbanovo istraživanje jasno je pokazalo da prosječne porezne stope za pojedine poreze ne prate isti obrazac: za porez na dohodak i doprinose rastu s bruto dohotkom, što znači da su ti porezi progresivni, a s druge strane, za PDV, trošarine i RTV pretplatu padaju, što govori o njihovoj regresivnosti. Istovremeno, porez na dohodak svojom progresivnošću „kompenzira" regresivnost PDV-a, trošarina i RTV pretplate.

Doprinosi za socijalna davanja u Hrvatskoj također su progresivni jer, kako kaže Urban, u decilnim skupinama s nižim mjesečnim bruto dohocima manje je zaposlenih koji plaćaju doprinose nego u višim decilnim skupinama.

A PDV i trošarine su pak regresivni jer ljudi s nižim dohocima za kupnju dobara i usluga troše veći postotak svog bruto dohotka od ljudi s višim plaćam. Također, osobe s nižim plaćama troše relativno veći dio svog dohotka od ljudi s većim plaćama, a to čine i zato što, po Urbanovoj ocjeni, osobe s većim plaćama plaćaju progresivne poreze i doprinose koji im u prosjeku uzimaju veći dio plaće pa im manje ostaje za kupnju dobara, a i zaposleni ljudi u zreloj dobi štede i ulažu kako bi stvorili zalihe koje će trošiti u starijoj dobi.

Urban zaključuje da gornje decilne skupine s većim plaćama relativno manje troše, a više štede, dok je kod donjih decilnih skupina s manjim plaćama obrnuto, uz ostalo jer je među njim puno umirovljenika i uzdržavanih članova obitelji koji troše svoje ili nečije prethodno stvorene zalihe.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17820 0,00
0,23%
GBP
0,86290 0,00
0,28%
CHF
0,93510 0,00
0,23%
JPY
169,58000 0,13
0,08%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
132,74 €
02.07.2025
-2,09%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 03.07. 16:00  3558,79
21,46
0,61
CROBEX10* 03.07. 16:00  2239,63
17,82
0,80
CROBEX10tr* 03.07. 16:00  2569,11
20,21
0,79
ADRIAprime* 03.07. 15:54  2758,82
20,03
0,73
CROBISTR* 03.07. 16:31  183,8435
0,03
0,02
CROBIS* 03.07. 16:31  99,1151
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:50 03.07.2025)
(17:08:50 03.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KODT
3.100,00 €
0,32%
198.610,00 €
KOEI
526,00 €
0,00%
112.700,00 €
SPAN
58,60 €
3,53%
111.362,40 €
ERNT
185,00 €
-0,54%
100.853,00 €
7CASH
105,30 €
0,02%
99.403,20 €
IG
58,00 €
-3,33%
71.581,60 €
ADRS2
75,80 €
0,53%
69.099,20 €
DLKV
6,16 €
0,98%
68.155,72 €
7SLO
45,15 €
0,44%
63.045,75 €
KODT2
3.040,00 €
0,00%
60.940,00 €
Redovni dionički promet:   
1.229.931,68 €
Redovni obveznički promet:   
40.240,00 €
Sveukupni promet:   
1.582.171,68 €