U konjunkturnom testu što ga je potkraj ožujka proveo Privredni vjesnik sudjelovalo je 440 tvrtki, i to 168 iz prerađivačke industrije, 54 iz građevinarstva, 83 iz trgovine i 135 iz uslužnog sektora. Te tvrtke ostvaruju 10,4 posto ukupnog prihoda i 9,6 posto ukupnog broja zaposlenih svih tvrtki hrvatskog gospodarstva. Prema najnovijim rezultatima testa ponovno se javlja optimizam i to u svim sektorima osim u građevinarstvu.

Prerađivačka industrija

Prerađivačka industrija najavljuje oporavak: PKI je porastao je za nešto manje od pet bodova i sada iznosi 20,8 bodova. To je njegovo osmo uzastopno povećanje započeto u drugom tromjesečju 2009. godine. Iako povećanja pokazatelja nisu bila velika, optimizam u tom sektoru je ipak prisutan. Gospodarstvenici očekuju oživljavanje prerađivačke industrije krajem drugog i u trećem tromjesečju ove godine.

Optimizam menadžera u prerađivačkoj industriji uočava se kroz njihove ocjene i očekivanja. Porastao je relativni (ponderirani) udio gospodarstvenika koji potražnju za svojim proizvodima ocjenjuju poboljšanom u odnosu na prethodno tromjesečje. Povoljnija je i struktura odgovora na pitanja o domaćim i inozemnim narudžbama, očekivanoj proizvodnji, očekivanom izvozu i ocjeni sadašnjeg poslovnog položaja. Valja istaknuti i podatak da je više od 15 posto anketiranih svoj konkurentski položaj ocijenilo poboljšanim u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je takvih u četvrtom tromjesečju lani bilo manje od pet posto.

Unatoč tome, sve je izraženiji problem likvidnosti. U prethodnom tromjesečju bilo je 34 posto anketiranih koji su imali povremene teškoće, a u ovom tromjesečju je takvih čak 46 posto. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije, samo su četiri zabilježila smanjenje PKI-ja u odnosu na prethodno tromjesečje. Najveće smanjenje je u prehrambenoj industriji i industriji odjeće. U posljednje dvije godine koje je obilježila recesija i nestabilnost u gotovo svim odjeljcima je prisutna nesigurnost gospodarstvenika što se očituje izmjeničnim povećanjem i smanjenjem PKI-ja.

Drvna industrija pak, zbog svoje izvozne orijentiranosti, a time i sposobnosti apsorbiranja pozitivnih inozemnih gospodarskih trendova, tijekom protekle godine očituje pozitivni trend PKI-ja, a to je najava povoljnih kretanja tijekom 2011. Slična situacija je i u proizvodnji namještaja.

Građevinarstvo

PKG se ponovno smanjio i to za nešto manje od 10 bodova. Sada iznosi -54,3. Posljednje dvije godine ovaj je pokazatelj kontinuirano u negativnom području i pritom na najnižoj zabilježenoj razini do sada. Gospodarstvenici u tom sektoru ističu problem viška zaposlenih (78 posto anketiranih) i problem nedovoljnih financijskih sredstava. To je usko povezano s lošom ocjenom likvidnosti (62 posto). Građevinski sektor najviše osjeća utjecaj recesije, ne samo u Hrvatskoj, već i u eurozoni. Isti pokazatelj na EU razini je i dalje vrlo niskih vrijednosti i očituje nestabilnost. Prema najnovijim podacima koje objavljuje Europska komisija, i PKG za EU se smanjio.

Trgovina

U sektoru trgovine na malo prisutna je velika nesigurnost. PKT je u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježio vrlo veliko smanjenje (81 bod), a u prvom tromjesečju ove porastao za 78 bodova tako da se vratio na gotovo istu vrijednost iz trećeg tromjesečja prošle godine (28 bodova). Iako je pokazatelj porastao, nije za očekivati poboljšanje u tom gospodarskom sektoru.

Zbog slabljenja osobne potrošnje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježen je pad realnog prometa u četvrtom tromjesečju prošle godine. Iako se on u prvom tromjesečju lagano povećao, ipak se ne očekuje oživljavanje trgovinske djelatnosti. Prema podacima potrošačkog testa koje objavljuje Hrvatska narodna banka, sva tri kompozitna indeksa su se u prva tri mjeseca 2011. kontinuirano smanjivala.

Budući da su prema rezultatima prethodnog testa gospodarstvenici u trgovini na malo bili izuzetno pesimistični, njihove najnovije ocjene i očekivanja su pozitivni. Tako je tri četvrtine ispitanika ocijenilo svoj sadašnji poslovni položaj dobrim. Prije tri mjeseca takvih je bilo manje od četiri posto. Također je više od tri četvrtine njih ocijenilo da je njihov promet u odnosu na prethodni kvartal, kao i promet u odnosu na isti kvartal prethodne godine, bio veći. Zalihe ocjenjuju zadovoljavajućima, a prodajne cijene nepromijenjenima. Porast prometa u sljedećem tromjesečju očekuje više od 80 posto gospodarstvenika, a 95 posto očekuje poboljšanje cjelokupnog poslovanja.

U trgovini motornim vozilima gotovo tri četvrtine anketiranih smatraju da je njihov poslovni položaj zadovoljavajući. Promet u prvom tromjesečju ove godine u 61 posto slučajeva bio je veći u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine, a gotovo 70 posto gospodarstvenika je izjavilo da je njihov promet bio veći u odnosu na isto tromjesečje lani. Čak 70 posto anketiranih je izjavilo da su njihove cijene niže u odnosu na prethodni kvartal.

Optimizam se očituje u odgovoru na pitanje o očekivanom prometu u sljedećem kvartalu. Njih 90 posto očekuje veći promet, a u sljedećih šest mjeseci gotovo 70 posto njih očekuje poboljšanje u poslovanju. U trgovini na veliko gotovo da nema promjene u odnosu na prethodno tromjesečje.

Gospodarstvenici uglavnom ocjenjuju svoj poslovni položaj zadovoljavajućim ili čak lošim, promet u odnosu na prethodno tromjesečje je bio manji, stanje zaliha ocjenjuju dobrim i očekuju približno isti promet u narednom tromjesečju.

Sektor usluga

U uslužnom sektoru ne očekuju se značajnija poboljšanja, ali ni pogoršanja. Iako je PKU porastao za 3,32 boda u odnosu na prethodno tromjesečje i sada iznosi 22,17 bodova, nije za očekivati značajniji oporavak u idućih tri do šest mjeseci. Porast pokazatelja najavljuje razdoblje stabilnosti do jeseni. To se zaključuje i na temelju pojedinačnih ocjena u anketnom upitniku. Tako svoje poslovanje u protekla tri mjeseca gospodarstvenici ocjenjuju uglavnom nepromijenjenim, potražnja i ukupna zaposlenost nisu se mijenjali, a promjenu ne očekuju u iduća tri mjeseca.

Likvidnost je uglavnom dobra, a 48 posto gospodarstvenika u idućih šest mjeseci očekuje poboljšanje poslovanja. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora, i dalje se uočava smanjenje PKU-a u većini odjeljaka. Porast bilježe samo četiri djelatnosti: prijevoz i skladištenje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i, s najvećim porastom pokazatelja, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (u analizi nisu sudjelovale tvrtke iz djelatnosti Poslovanje nekretninama).

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)

ESI se u prvom tromjesečju 2011. povećao za osam bodova i sad iznosi 102. Njegov porast rezultat je rasta PKI-ja kao najviše ponderiranog pokazatelja u njegovoj strukturi, a zatim i PKT-a. U prethodnom tromjesečju njegova se vrijednost smanjila zbog snažnog smanjenja pokazatelja konjunkture u trgovini. Nestabilnost u kretanju ESI-ja u posljednjih nekoliko tromjesečja izražava nesigurnost gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima.
Kako hrvatsko gospodarstvo uglavnom nije izvozno orijentirano, učinci oporavka razvijenih tržišta nisu se odrazili na domaće tržište. Prema dostupnim podacima službene statistike, gospodarska aktivnost Hrvatske je u posljednjem tromjesečju prošle godine oslabjela. Budući da se ESI u četvrtom tromjesečju prošle godine smanjio, predviđalo se da će se gospodarska situacija u Hrvatskoj do sredine ove godine i dalje pogoršavati. Uvažavajući prognostička svojstva ESI-ja, temeljem njegovog posljednjeg porasta, krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja ove godine očekuje se zaustavljanje daljnjeg smanjenja BDP-a, odnosno razdoblje gospodarske aktivnosti bez značajnijih promjena.