Žestokim debatama o tome treba li i što učiniti za jačanje važnosti domaće valute i smanjivanje ovisnosti o euru neočekivano se pridružila i Hrvatska narodna banka (HNB). Dok su dosad zagovornici jačanja kune pripadali "anti-HNB" klubu, u kojem su bili čvrsta stava da će se problem riješiti ulaskom u eurozonu, očito je da su prilike u Europi promijenile situaciju.

Nepovjerenje u kunu
Činjenica da se štednja, ali i lepeza imovine od stanova do kućnih ljubimaca u oglasniku, ugovara u eurima pokazuje nepovjerenje prema kuni. Eksplozija valutne klauzule uz kredite posljedica je eurizacije i odredaba da depoziti i krediti budu valutno usklađeni. "Nepovjerenje u domaću valutu na ovim prostorima traje od kraja 70-ih, pa oslanjanje na njemačku marku te na euro predstavlja posudbu vjerodostojnosti", kaže ekonomist Željko Lovrinčević. S druge strane visok stupanj eurizacije u krizi je rezultirao snažnim rastom loših kredita, ali i pritiscima na tečaj i devizne rezerve. EBRD je nedavno ponovio kako je regija jugoistočne Europe izložena riziku visokoga udjela kredita ovisnih o stranim valutama, a od vrhunca krize 2009. preporuka je da se poveća kreditiranje u domaćim valutama. U slučaju da ideja o smanjivanju eurizacije dobije političku podršku, Galac predlaže tri tipa mjera. Prije svega je to razvoj kunskog tržišta novca: konkretno, da se država češće, u manjim iznosima zadužuje u domaćoj valuti. Drugi je prijedlog uvođenje nameta na kamate na nekunske kredite, a treći da banke izdvajaju različitu obveznu pričuvu na kunske i nekunske depozite kako bi se potaknulo skretanje štednje prema kunama. Galac upozorava, međutim, na visok rizik da se mjere pokažu neučinkovitima i moguće nuspojave poput manje dostupnosti kredita nekim segmentima društva, a ističe i da bi potezi bili upitni u slučaju promjena tečaja.

Moguće nuspojeve
"Moguće nuspojave deeurizacije iznimno su važne i pokazuju o koliko je kompleksnoj temi riječ. Slažem se s prijedlogom o češćim i manjim kunskim državnim obveznicama, no kad je riječ o oporezivanju kamata na kredite s valutnom klauzulom, vrlo sam skeptičan jer mislim da bi to vodilo upravo onim posljedicama kojih se boji i sam autor", kaže ekonomist Velimir Šonje. O prijedlogu različite stope obavezne rezerve, kaže, može se razgovarati. "Neke mjere te vrste već smo imali i mogle bi biti učinkovite, ali to ovisi o mirnom tečaju. Dođe li do veće promjene tečaja kao potkraj 2008., onda štediše konvertiraju kune u devize i svi 'fini' efekti mjera bivaju ponišeni", ističe Šonje. "Imamo začarani krug: za deeurizaciju je nužna stabilnost tečaja. A ako je stabilnost tečaja nužnost, koja je uopće korist od deeurizacije?" pita se. "Deeurizaciju je teže provesti što je njezin početni stupanj viši, kao i u krizi", zaključuje Lovrinčević te ističe da rizici klauzule ionako nestaju ulaskom u eurozonu.

Savjet HNB-a
Suglasni s mandatima
Na jučerašnjoj sjednici Savjet HNB-a razmatrao je najnovija gospodarska i monetarna kretanja te trendove u bankarskom sustavu. Članica Uprave RBA banke Jasna Širola dobila je suglasnost za produljenje mandata do kraja 2013., a u sljedeće dvije godine član Uprave Slatinske banke bit će Mario Brnić.