- 14.11.2025 PU provodi projekt digitalne transformacije, idući vikend ne...
- 14.11.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 14.11.2025 Samsung Electronics znatno podigao cijene memorijskih čipova
- 14.11.2025 Troškovi uvoza hrane snažno porasli u 2025.
- 14.11.2025 Njemačka vlada najavljuje potporu proizvođačima lijekova
- 19.11.2025 Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 17.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 17.11.2025. - OTP Invest
- 10.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 10.11.2025. - OTP Invest
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 19.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom u većini
- 17.11.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 11.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Dominacija mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 10.11.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 19.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi u crvenom uz povećan promet
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 19.11.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 19.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči izvješća Nvidie
- 19.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 13.11.2025 dm Hrvatska povećao promet za 10,04 posto, na 571,06 milijuna eura
- 13.11.2025 Deutsche Telekom sa skromnim rastom prihoda i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 Poslovni rezultati OTP grupe za prvih devet mjeseci 2025.
- 07.11.2025 MOL s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 DHL s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 19.11.2025 Nizozemska vlada obustavila intervenciju u Nexperiji
- 19.11.2025 Građani za ′narodne′ trezorce uplatili 960 milijuna eura
- 19.11.2025 Povjerenstvo za fiskalnu politiku objavilo stajalište o prijedlogu proračuna
- 19.11.2025 Šef euroskupine odlazi u Svjetsku banku
- 19.11.2025 HT-u oštećena oprema u požaru u Vjesniku, čini sve da korisnici opet imaju usluge
A.T. KEARNEYObjavljeno: 20.01.2016

Internet stvari velika prilika za europsku i nacionalnu ekonomiju
| Podijeli sadržaj: | ||||
Europsko tržište rješenja koja osiguravaju Internet stvari (IoT) u idućih deset godina vrijedit će 80 milijardi eura, dok bi potencijalna vrijednost za ekonomiju mogla doseći gotovo bilijun eura ili sedam posto BDP-a Europske unije, što znači da je to velika prilika i za nacionalne ekonomije, pa i hrvatsku.
Pokazuje to nova, treća studija konzultantske kuće A.T. Kearney o visoko-tehnološkoj industriji u Europi čije su rezultate u srijedu objavili iz zagrebačkog ureda te kuće.
Prema studiji, svaki euro potrošen na IoT rješenja mogao do 2025. rezultirati sa do 12 eura u povećanju produktivnosti, kupovne moći potrošača i uštede vremena.
Usluge IoT-a u EU do 2025. bi mogle pridonijeti povećanju produktivnosti u iznosu od 430 milijardi eura, povećanju kupovne moći potrošača u iznosu od 300 milijardi eura, a uštedi vremena ljudi u iznosu od 210 milijardi eura. Potencijal Interneta stvari za stvaranje dodane vrijednosti u EU u sljedećih deset godina iznosi do 940 milijardi eura, navodi se u priopćenju.
Inače, pojam Interneta stvari ili engl. Internet od things (IoT) nastao je prije desetak godina, a danas predstavlja logičnu evoluciju komunikacije putem interneta podrazumijevajući međusobno ′komuniciranje′ raznih pametnih uređaja u kućanstvima i objektima (perilice, hladnjaci, mikseri, klime, detektori i drugi) povezanih na internet, što znači i da se primjerice spuštanje roleta na prozorima, paljenje/gašenje rasvjete u objektima ili nekog uređaja može obaviti putem pametnog uređaja (telefona i dr.).
"U Europi industrije poput transporta, doma i domaćinstva te zdravstva od vitalne važnosti za Internet stvari, ali i obratno. S rastom Interneta stvari ove će industrije postati još inovativnije te troškovno konkurentnije, a s obzirom na njihove globalno čvrste pozicije mogu poslužiti i kao temelj razvoja ekosustava Interneta stvari u Europi te igrati i važnu ulogu u jačanju gospodarstva u Hrvatskoj", ističe potpredsjednik u A.T. Kearney Marko Derča.
U studiji se navodi i da je za ostvarenje potencijalnih prilika u industriji koje omogućava Internet stvari potrebna povezanost više od 25 milijardi predmeta samo u zemljama EU-a.
Pri tom se ističe šest kategorija koje će prema davateljima usluga u domeni Interneta stvari na godišnjoj razini predstavljati tržište ukupno vrijedno 80 milijardi eura, od čega se 22 milijarde eura odnosi na tržišta za sistemske integracije, 18 milijardi eura za agregacije usluga i platformi, po 15 milijardi eura za cloud usluge, analitiku, automatizaciju i sigurnost te povezivost i pristup mreži, 10 milijardi eura za komponente i module i milijarda eura za programsku podršku za sustave i upravljanje.
"Učinak mreže digitalnih poslovnih modela trebao bi potaknuti razvoj novih ogromnih platformi na tržištu Interneta stvari. Kada se ista stvar dogodila tijekom prvog vala interneta, Europa nije uspjela proizvesti niti jednog od top 20 igrača i prepustila je to tržište američkim i kineskim kompanijama", kaže Derča, dodajući da bi ponavljanje takvog scenarija negativno utjecalo na zaposlenost i trgovinsku bilancu u Europi.
Stoga smatra da bi postojanje Internet ′divova′ koji imaju sjedište u Europi stvorilo idealnu priliku za konsolidaciju startup hubova, zahvaljujući financiranju koje bi te kompanije preusmjerile u nove startup projekte.
Studija A.T. Kearneya poručuje i da Europa ima mnoge prednosti, ali i izazove za razvoj Internet stvari, jer predvodi u produktivnosti i inovativnosti u velikom broju industrija s regulatornim radnim okvirom koji se može prilagoditi za podržavanje Interneta stvari i digitalno pismenih građana.
"Potencijalni kandidati koji će u budućnosti formirati središte razvoja ekosustava Interneta stvari su telekomunikacijski operatori, davatelji energetskih i komunalnih usluga, financijske institucije, tvrtke u području zdravstva, sektor osobne sigurnosti, transport i proizvođači industrijskih strojeva", napominju iz te konzultantske kuće, poručujući da političari zapravo moraju stvoriti uvjete za procvat Interneta stvari u Europi.
Pokazuje to nova, treća studija konzultantske kuće A.T. Kearney o visoko-tehnološkoj industriji u Europi čije su rezultate u srijedu objavili iz zagrebačkog ureda te kuće.
Prema studiji, svaki euro potrošen na IoT rješenja mogao do 2025. rezultirati sa do 12 eura u povećanju produktivnosti, kupovne moći potrošača i uštede vremena.
Usluge IoT-a u EU do 2025. bi mogle pridonijeti povećanju produktivnosti u iznosu od 430 milijardi eura, povećanju kupovne moći potrošača u iznosu od 300 milijardi eura, a uštedi vremena ljudi u iznosu od 210 milijardi eura. Potencijal Interneta stvari za stvaranje dodane vrijednosti u EU u sljedećih deset godina iznosi do 940 milijardi eura, navodi se u priopćenju.
Inače, pojam Interneta stvari ili engl. Internet od things (IoT) nastao je prije desetak godina, a danas predstavlja logičnu evoluciju komunikacije putem interneta podrazumijevajući međusobno ′komuniciranje′ raznih pametnih uređaja u kućanstvima i objektima (perilice, hladnjaci, mikseri, klime, detektori i drugi) povezanih na internet, što znači i da se primjerice spuštanje roleta na prozorima, paljenje/gašenje rasvjete u objektima ili nekog uređaja može obaviti putem pametnog uređaja (telefona i dr.).
"U Europi industrije poput transporta, doma i domaćinstva te zdravstva od vitalne važnosti za Internet stvari, ali i obratno. S rastom Interneta stvari ove će industrije postati još inovativnije te troškovno konkurentnije, a s obzirom na njihove globalno čvrste pozicije mogu poslužiti i kao temelj razvoja ekosustava Interneta stvari u Europi te igrati i važnu ulogu u jačanju gospodarstva u Hrvatskoj", ističe potpredsjednik u A.T. Kearney Marko Derča.
U studiji se navodi i da je za ostvarenje potencijalnih prilika u industriji koje omogućava Internet stvari potrebna povezanost više od 25 milijardi predmeta samo u zemljama EU-a.
Pri tom se ističe šest kategorija koje će prema davateljima usluga u domeni Interneta stvari na godišnjoj razini predstavljati tržište ukupno vrijedno 80 milijardi eura, od čega se 22 milijarde eura odnosi na tržišta za sistemske integracije, 18 milijardi eura za agregacije usluga i platformi, po 15 milijardi eura za cloud usluge, analitiku, automatizaciju i sigurnost te povezivost i pristup mreži, 10 milijardi eura za komponente i module i milijarda eura za programsku podršku za sustave i upravljanje.
"Učinak mreže digitalnih poslovnih modela trebao bi potaknuti razvoj novih ogromnih platformi na tržištu Interneta stvari. Kada se ista stvar dogodila tijekom prvog vala interneta, Europa nije uspjela proizvesti niti jednog od top 20 igrača i prepustila je to tržište američkim i kineskim kompanijama", kaže Derča, dodajući da bi ponavljanje takvog scenarija negativno utjecalo na zaposlenost i trgovinsku bilancu u Europi.
Stoga smatra da bi postojanje Internet ′divova′ koji imaju sjedište u Europi stvorilo idealnu priliku za konsolidaciju startup hubova, zahvaljujući financiranju koje bi te kompanije preusmjerile u nove startup projekte.
Studija A.T. Kearneya poručuje i da Europa ima mnoge prednosti, ali i izazove za razvoj Internet stvari, jer predvodi u produktivnosti i inovativnosti u velikom broju industrija s regulatornim radnim okvirom koji se može prilagoditi za podržavanje Interneta stvari i digitalno pismenih građana.
"Potencijalni kandidati koji će u budućnosti formirati središte razvoja ekosustava Interneta stvari su telekomunikacijski operatori, davatelji energetskih i komunalnih usluga, financijske institucije, tvrtke u području zdravstva, sektor osobne sigurnosti, transport i proizvođači industrijskih strojeva", napominju iz te konzultantske kuće, poručujući da političari zapravo moraju stvoriti uvjete za procvat Interneta stvari u Europi.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
| Podijeli sadržaj: | ||||
- 14.11.2025 PU provodi projekt digitalne transformacije, idući vikend ne...
- 14.11.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 14.11.2025 Samsung Electronics znatno podigao cijene memorijskih čipova
- 14.11.2025 Troškovi uvoza hrane snažno porasli u 2025.
- 14.11.2025 Njemačka vlada najavljuje potporu proizvođačima lijekova
- 19.11.2025 Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 17.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 17.11.2025. - OTP Invest
- 10.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 10.11.2025. - OTP Invest
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 19.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom u većini
- 17.11.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 11.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Dominacija mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 10.11.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 19.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi u crvenom uz povećan promet
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 19.11.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 19.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči izvješća Nvidie
- 19.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 13.11.2025 dm Hrvatska povećao promet za 10,04 posto, na 571,06 milijuna eura
- 13.11.2025 Deutsche Telekom sa skromnim rastom prihoda i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 Poslovni rezultati OTP grupe za prvih devet mjeseci 2025.
- 07.11.2025 MOL s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 DHL s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 19.11.2025 Nizozemska vlada obustavila intervenciju u Nexperiji
- 19.11.2025 Građani za ′narodne′ trezorce uplatili 960 milijuna eura
- 19.11.2025 Povjerenstvo za fiskalnu politiku objavilo stajalište o prijedlogu proračuna
- 19.11.2025 Šef euroskupine odlazi u Svjetsku banku
- 19.11.2025 HT-u oštećena oprema u požaru u Vjesniku, čini sve da korisnici opet imaju usluge
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 19.11. 16:00 | 3764,67 | -17,44 |
-0,46 |
|
| CROBEX10* | 19.11. 16:00 | 2397,70 | -7,08 |
-0,29 |
|
| CROBEX10tr* | 19.11. 16:00 | 2757,94 | -8,14 |
-0,29 |
|
| ADRIAprime* | 19.11. 15:35 | 2937,06 | -20,57 |
-0,35 |
|
| CROBISTR* | 19.11. 16:31 | 185,7287 | -0,01 |
0,00 |
|
| CROBIS* | 19.11. 16:31 | 99,2057 | -0,01 |
-0,01 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ERNT | 198,00 € |
0,51% |
473.644,00 € |
| HT | 41,60 € |
-0,24% |
163.257,00 € |
| DLKV | 8,40 € |
-2,33% |
126.376,24 € |
| TSHC | 3.140,00 € |
-4,85% |
109.320,00 € |
| KOEI | 648,00 € |
-1,22% |
109.066,00 € |
| SPAN | 65,80 € |
-1,20% |
106.407,40 € |
| ZABA | 23,80 € |
-0,83% |
98.221,10 € |
| HPB | 306,00 € |
-1,92% |
89.606,00 € |
| KODT | 3.400,00 € |
-0,58% |
74.560,00 € |
| RIVP | 6,54 € |
0,31% |
63.353,24 € |
| Redovni dionički promet: | 1.644.775,65 € |
| Redovni obveznički promet: | 106.114,70 € |
| Sveukupni promet: | 1.750.890,35 € |








