Rješavanje krize u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, kroz kapitalne injekcije banaka ne bi trebao biti samo posao središnjih banaka i lokalnih vlada, već u pomoć trebale uskočiti i međunarodne financijske institucije koje zbog toga i postoje, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Euromoney konferenciji u Beču.

Bez opcije

“Sada, kada u regiji dolazi do znatnog usporavanja rasta, a osobna potrošnja, investicije i strana potražnja su u padu, a izvori financiranja puno oskudniji, vrijeme je da se međunarodne financijske institucije uključe u pomoć. Ovo je pravo vrijeme da to učine, ako neće sada, nego kada?”, retorički je upitao Vujčić. U raspravi o ulozi regulacije, intervencija države i konkurentnosti banaka, kao predstavnik domaćeg regulatora, Vujčić je objasnio da model povećavanja potrošnje i deficita mogu primijeniti samo razvijene zemlje, no ta opcija ne stoji na raspolaganju zemljama u razvoju poput Hrvatske. “Tim zemljama problem će biti izaći na tržište i prikupiti novac na tržištu jer su investitori u ovom trenutku skloniji ulaganju u sigurne instrumente poput američkih i njemačkih obveznica. Ono što je bitno da banke nastave financirati operacije u srednjoj i istočnoj Europi koja im je ranije bila jedan od najprofitabilnijih dijelova biznisa. Također bitno je da se u pomoć bankarskom biznisu i regiji uključe i međunarodne financijske institucije osiguravanjem dodatnih linija kredita. Između ostalog, to bi im trebala biti jedna od zadaća u ovakvim situacijama kada su tržišta privatnog kapitala u problemima, istaknuo je Vujčić.

Kontroverzna pomoć

Osim Međunarodnog monetarnog fonda, čija se financijska asistencija kroz stand-by aranžmane često percipirala kontroverznom, u pomoć bi mogle uskočiti i druge institiucije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), International finance Corporationa (IFC), koje su sve u stanju osigurati financiranje za banke u regiji. Ipak, odgovornost lokalnih vlada i dalje ostaje provođenje dubokih strukturnih reformi, a opasnost su populističke mjere jer se populizam bazira na dobrim željama. Tko provede reforme iz krize će izaći uspješno, jedan je od zaključaka konferencije. Inače, ovogodišnji Forum Srednje i istočne Europe, Euromoney konferecija, koja tradicionalno okuplja velik broj banakara i investitora iz svih dijelova Europe, započela je pesimistično riječima: “Zabava je gotova!“, što je bila direktna aluzija na ranije godine i dostupnost kapitala. Zemlje regije, smatraju prisutni, očekuje izuzetno snažno usporavanje ekonomija zahvaljujući ponajviše padu izvoza i potrošnje. Najopasniji rizik tih zemalja su deflacija, ali i veličine deficita čije će financiranje biti upitno uspješno u ovoj godini.

Izdvojeno
Pesimizam sudionika Euromoneyeve konferencije posvećene srednjoj i istočnoj Europi je pokazala anketa u kojoj je većina europske financijske industrije odgovorila da kraj recesije ne očekuje prije 2010. Richard Ensor iz Euromoneya kazao je kako “nije nemoguće očekivati niti da se demokracija dovede u pitanje.“