HŽ: uskoro natječaj za još dva društva, Pro-Reg i Pružne građevine. HŽ najveći problem ima s viškom radne snage, a sredstva Svjetske banke nisu dostatna za zbrinjavanje viška. Nakon što je tvrtka RVR - uslužne djelatnosti prva privatizirana od ukupno 17 poduzeća koja su izdvojena iz sustava Hrvatskih željeznica na način da su je kupili sami zaposlenici ponudivši 22,8 milijuna kuna, u postupku daljnje privatizacije u prvom krugu bile su još tvrtke PZZ Inženjering i Željezničko ugostiteljstvo. One nisu u prvom pokušaju privukle ozbiljnije kupce, ponajprije zbog previsoke cijene pa se iščekuje da HFP ponovi natječaj. Natječaj bi mogao biti uskoro objavljen za još dvije tvrtke, Pro-Reg i Pružne građevine, jer je HŽ potpisao nedavno ugovor o prijenosu ta dva d.o.o. u Fond. Željezničko ugostiteljstvo žele kupiti također zaposleni, no cijena od 144 milijuna kuna bila im je previsoka, a pitanje je hoće li i druga, neznatno niža od navodno 140 milijuna kuna, biti prihvatljivija. Bez obzira na cijenu, ovisna društva, kao i cijeli holding, imaju problem s viškom zaposlenih, no ona nisu mogla uz pomoć proračuna i sredstava Svjetske banke dobiti dosada sredstva za njihovo zbrinjavanje. Anica Supić, predsjednica Uprave ŽU, kaže kako i kod njih ima određeni broj ljudi koji bi zbog starosti mogli biti proglašeni tehnološkim viškom, a time bi tvrtka bila restrukturirana i doista tržišno pripremljena za prodaju. Na temelju preuzetih obveza prema Svjetskoj banci, društva holdinga HŽ-Hrvatske željeznice obvezala su se da će u 2007. godini smanjiti broj radnika. Zato je i do kraja lipnja ove godine 429 radnika u Hrvatskim željeznicama potpisalo Sporazume o prestanku ugovora o radu. Najviše ih je bilo zaposleno u HŽ-Infrastruktura (222), zatim u HŽ-Putnički prijevoz (31), HŽ - Cargo ((87), HŽ - Vuča vlakova (87) i u HŽ Holdingu (2). Josip Stanković, direktor Ljudskih resursa u HŽ-u, kaže kako se taj proces nastavlja u skladu s preuzetom obvezom prema Svjetskoj banci, a na temelju mjesečnih izvješća društava holdinga HŽ-a o kretanju broja radnika, procjenjuje kako bi do kraja 2007. trebalo otići još najmanje 200 ljudi, isključivo onih koji bi na temelju Pravilnika o organizaciji bili proglašeni tehnološkim viškom. Taj problem radnika u višku rješavat će se prema odredbama Ugovora o radno-pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza koji su 4. svibnja 2006. potpisali sindikati u HŽ-u i Uprava HŽ-a i koji se primjenjuje na sve pravne sljednike bivšeg HŽ-a. Prema odredbama tog ugovora radniku koji se nalazi na listi potencijalnog viška ponudit će se dobrovoljni odlazak uz isplatu poticajne otpremnine ili dobrovoljni raspored u Željeznički fond. Ako radnik to odbije, postupak se nastavlja u skladu sa Zakonom o radu te će biti donesena odluka o otkazu ugovora o radu uz isplatu otkazne otpremnine. Uvođenjem tih dvaju modela dobrovoljnog odlaska radnika u cijelosti je otklonjena mogućnost klasičnih otkaza ugovora o radu HŽ-ovim radnicima, smatra Stanković te dodaje kako je zahvaljujući dogovoru poslodavca i sindikata u HŽ-u osigurana najviša razina zaštite radnika od poslovno uvjetovanih otkaza. Rješavanje problema radnika u višku zaposlenih u ovisnim društvima koja do sada nisu imala mogućnost isplate otpremnina iz sredstava koje su osigurali Svjetska banka i državni proračun, bilo je tema razgovora posljednjih mjeseci. Naime, na temelju zahtjeva sindikata i uprava ovisnih društava koja su u stopostotnome vlasništvu društava holdinga HŽ-a, Uprava holdinga o toj je temi održala tri sastanka sa Svjetskom bankom te predložila da se i ovisnim društvima omogući financiranje zbrinjavanja radnika u višku (kroz otpremnine i Željeznički fond) kao i u matičnoj tvrtki. No pitanje je ostalo otvoreno i 27. lipnja ove godine Svjetskoj banci je bio o tomu dostavljen dopis. Sada se čeka odgovor Svjetske banke i prihvati li banka prijedlog Uprave holdinga, HŽ bi ojačala konkurentnu sposobnost ne samo matične tvrtke već i ovisnih društava koji su u procesu privatizacije.