Hrvatskoj nije promijenjen kreditni rejting kuće D&B te je i u listopadu ocijenjen s DB3d, navodi se u izvješću o kreditnom riziku za listopad bonitetne kuće Dun & Bradstreet. Ocjena DB3d znači da je Hrvatska svrstana u zemlje blagog rizika. D&B je ostavio ocjenu koju ima od kraja 2006. godine. U izvješću D&B-a navodi se kako je među 25 ocijenjenih zemalja regije Hrvatska na 9. mjestu, a ispred Hrvatske su Poljska, s ocjenom DB3c, te Litva i Letonija, s ocjenom DB3a. Iza Hrvatske su Bugarska i Rumunjska, s ocjenom kreditnog rejtinga DB4a. Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b, što označava mali rizik za ulaganja, dok su na začelju te liste četiri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Napredak Slovenije
Sanja Begović direktorica zagrebačke bonitetne kuće Bonline koja prenosi izvješće kaže da se nijedan pokazatelj nije znatno promijenio da bi došlo do promjene u kreditnom rejtingu Hrvatske. Slovenija i Mađarska jedine su zemlje koje su zabilježile promjenu, s tim da je Slovenija u uzlaznoj putanji, dok Mađarska pada. Analitičari D&B-a u dijelu izvješća za Hrvatsku najviše se osvrću na predstojeće parlamentarne izbore i borbu HDZ-a i SDP-a. Za razliku od prijašnjih izvješća u kojima se moglo naći više makroekonomskih pokazatelja, ovaj mjesec usredotočenost je na zbivanja na političkoj sceni u Hrvatskoj. "U izvješću se, za razliku prijašnjih mjeseci, spominje više politika, a manje makroekonomski pokazatelji. Ali to ne znači da je kampanja utjecala na izvješće. Jednostavno nije došlo do nekih većih makroekonomskih pokazatelja". U izvještaju se navodi kako je politička borba i dalje vrlo neizvjesna te analitičari smatraju da će poslijeizborna koaliranja imati veliku ulogu u određivanju konačnog pobjednika. Navodi se borba oko glasova dijaspore kao i SDP-ova popularnost nakon izbora Zorana Milanovića za predsjednika te stranke. U izvješću se navodi da je istraga koja se vodi protiv Branimira Glavaša, kao i suđenje Anti Gotovini, oslabilo poziciju vladajuće stranke jer je uznemirila desno krilo HDZ-a. Izvješće se također osvrće i na stanku u istrazi vezanoj uz afere u HFP-u kada je uhićeno četiri čelnika Fonda zbog sumnje na korupciju. D&B ocjenjuje rejting zemalja ocjenom od jedan do sedam, pri čemu je 7 najrizičniji te slovnim oznakama (a - d) koje također u određenom razredu čine razliku među zemljama.
Četiri temeljne kategorije
Postoji četiri temeljne kategorije koje se mjere: politička, makroekonomska, eksterna (odnos sa susjednim zemljama) i komercijalni. U srpnju 1994. Hrvatska je dobila ocjenu DB5d, što je ulagačima bila poruka o visokom riziku. Tri godine poslije, u travnju 1997. uslijedilo je malo poboljšanje ocjenom DB5c, potom u listopadu 1998. DB5b i svibnju 2000. DB5a. U ožujku 2001. Hrvatska je dobila ocjenu umjerenog rizika DB4d. Trebalo je pet godina da analitičari Dun&Bradstreeta promijene svoje mišljenje, pa je tek u veljači 2006. stigla vijest o prelasku u malo višu kategoriju - DB4c. Poslije toga je rejting Hrvatske ocijenjen s DB4a i napokon pri kraju 2006. s rečenih DB3d. O značenju D&B rejtinga Sanja Begović je kazala: "U nekim državama u SAD-u se kompanijama preporučuje da ne ulažu u neku zemlju ako je kreditni rejting D&B ispod 4. Promjene u rejtingu direktno utječu na pritok kapitala u neku zemlju. Za razliku od ostalih svjetskih rejtinga, ovaj se odnosi na poslovno okruženje".
Rangiranje kreditnog rejtinga dugo 170 godina
Dun & Brandstreet jedna je od najvećih i najstarijih bonitetnih kuća na svijetu. Postoji 170 godina. Njihove su ocjene dostupne svima u svijetu putem Interneta. Kada je prvi put mjeren kreditni indeks 1994., Hrvatska je dobila ocjenu DB5d, što je bila poruka ulagačima da je riječ o zemlji s jako velikim rizikom ulaganja. Inače, sam indeks ulagačima kazuje treba li ulagati u zemlju ili ne, osobito u SAD-u gdje je glavni pokazatelj ulagačima.