U kontekstu usporenog oporavka hrvatskog gospodarstva od posljedica svjetske financijske krize koja je započela daleke 2008. godine zanimljivo je usporediti kakva je struktura domaćih plasmana hrvatskih poslovnih banaka u odnosu na banke u regiji i europski prosjek.

Dok poduzeća vape za likvidnošću a građani se nevoljko odlučuju na nove kredite zbog straha od gubitka posla i postojeće, već prevelike zaduženosti, struktura plasmana domaćih banaka i dalje pokazuje da su im građani najdraže mušterije.

Tako prema podacima HNB-a od domaćih plasmana banke su 57% sredstava plasirale stanovništvu u odnosu na 38% sredstava koje su plasirale poduzećima. Ostatak od 5% plasmana „pokupila“ je država koja u procesu oporavka od krize i poticanja rasta najavljuje štednju na svim razinama. Ovakva struktura plasmana koju karakterizira iznimno visok iznos plasmana stanovništvu a nizak poduzećima izuzetno je nepovoljan po hrvatsko gospodarstvo.

Na čijoj je strani krivica za ovako nepovoljnu strukturu plasmana teško je ocijeniti, ali je indikativna izjava koju je Herbert Stepic, direktor Raiffeisen internationala dao za nedavnog posjeta Hrvatskoj, kako u Hrvatskoj posuđuju najviše građanima jer nemaju kome drugome. Dalje navodi da kada bi u Hrvatskoj postojala poduzeća kojima bi mogli posuđivati, posuđivali bi njima.

Kao glavni generator rasta i oporavka označena su poduzeća kojima je za to potreban svježi kapital po povoljnim uvjetima. Sredstva iz pretpristupnih fondova nisu dovoljna za taj zamah, a i većina poduzeća teško može ispuniti kriterije za dobivanje sredstava. Hrvatsko tržište kapitala još uvijek nije na razini zapadnih zemalja pa poduzećima nisu u većoj mjeri dostupni izvori financiranja koji su dostupni u zemljama sa razvijenijim financijskim tržištima. Zbog toga bankovni krediti hrvatskim poduzetnicima i dalje ostaju primarni izvor svježeg kapitala, pa bi poduzeća trebala povoljne bankovne kredite koji bi u jednoj mjeri bili poticani od države.

U regiji struktura domaćih plasmana prilično raznolika
Podaci o plasmanima porazno izgledaju kada ih usporedimo sa prosjekom plasmana unutar europske unije gdje su plasmani stanovništvu i gospodarstvu gotovo izjednačeni, sa 47% stanovništvu, odnosno 44% gospodarstvu.

Ukoliko pogledamo zemlje regije primjetno je da u Srbiji banke u velikoj mjeri posuđuju poduzećima, čak 61% sredstava a u najmanjoj mjeri građanima sa samo 30%. Slična je situacija i u Bugarskoj, Makedoniji i BiH koje karakterizira manji iznos plasmana građanima od prosjeka EU, te veći iznos plasmana poduzećima. To s druge strane nepovoljno utječe na osobnu potrošnju, jedan od glavnih generatora rasta BDP-a pa ni u tim zemljama gospodarska situacija nije sjajna.

Nove članice EU Rumunjska, Češka i Mađarska su sa rasporedom plasmana prilično blizu europskom prosjeku, dok jedino Poljska odskače i sa 55% domaćih plasmana stanovništvu a samo 42% poduzećima najbliža je Hrvatskoj. Jasan je smjer prema kojemu bi trebalo u budućnosti usmjeriti plasmane kako bi u što skorije vrijeme uhvatili europski prosjek.

Plasmani državi na razini regije ali ispod prosjeka EU
Pogledom na zaduženje države primjetno je da Hrvatske banke sa 5% plasmana prate plasmane banaka u regiji, ali je to daleko od prosjeka EU gdje plasmani državi dosežu 10%. Veće zaduženje države u EU posljedica je što se države članice zadužuju u domicilnim bankama, dok se Hrvatska u većoj mjeri zadužuje u inozemstvu.