Naše gospodarstvo i dalje bilježi gospodarski rast, no on usporava. Najveći udar mogao bi se dogoditi sljedeće godine, ako se ne provedu strukturne promjene u gospodarstvu i ako ne zakaže turistička sezona.


“Do kraja ove godine i u prvoj polovini sljedeće može se očekivati nastavak usporavanja gospodarskog rasta, prvenstveno zbog daljnjeg slabljenja inozemne i domaće potražnje. Pritom je, zbog visokog udjela u deviznim prihodima i u formiranju BDP-a važno kakva će biti inozemna potražnja za našim turizmom u sljedećoj sezoni. Naime, ako do tada ne pokrenemo rješavanje strukturnih problema, to bi, uz lošu turističku sezonu i iscrpljivanje rezervi monetarne vlasti, moglo voditi u recesiju”, kazala je direktorica HGK-ovog Centra za makroekonomske analize Jasna Belošević Matić, ocjenjujući trenutačnu situaciju u gospodarstvu, kao i smjer u kojem bi se ona mogla razvijati.

U tom se Centru, inače, kontinuirano iz mjeseca u mjesec prate sva kretanja u gospodarstvu, pa su stručnjaci Centra jedni od najpozvanijih za ocjenu trenutačnog stanja, koje u ovom trenutku nije dramatično, ali ni sjajno.

Usporavanje rasta

Naime, naše gospodarstvo i dalje bilježi gospodarski rast, dakle nije službeno u recesiji, kaže Jasna Belošević. No, rast se ipak usporava, pa je tako BDP u prvih šest mjeseci za tri postotna boda manji nego lani. Industrijska je proizvodnja u prvih 10 mjeseci rasla 3,8 posto sporije nego u istom razdoblju prošle godine, dok je realan rast trgovine na malo u prvih devet mjeseci za 5,6 posto manji nego u isto vrijeme prošle godine. Iz podataka je očito da je i rast proizvodnje i rast potrošnje znatno niži nego lani, a zbog toga su sporije rasli i proračunski prihodi u prvih osam mjeseci.

U kolovozu je, u odnosu na srpanj, taj pad bio 39,1 posto, a u odnosu na lanjski kolovoz 16,7 posto, i to unatoč znatno većoj inflaciji u ovoj godini. Prihodi od PDV-a bili su manji za 16,3 posto, što ukazuje na pad potrošnje, iako se radilo o vrhuncu turističke sezone.

“Realne se plaće praktički kreću na razini prošle godine, a značajnije ubrzanje aktivnosti bilježi tek građevinarstvo, iako je i tu u zadnjih nekoliko mjeseci rast usporeniji u odnosu na početak godine. Dostupnost kredita poduzećima i stanovništvu postaje sve teža, krediti su sve skuplji, a plasmani banaka rastu znatno sporije nego lani. Istodobno je i rast ukupnih prihoda poduzetnika sporiji nego lani, a pogoršana je i pokrivenost rashoda prihodima, tako da je u prvih devet mjeseci prošle godine na 100 kuna rashoda ostvareno 107,55 kuna prihoda, dok je ove godine to 106,15 kuna”, naglašava naša sugovornica.

Moguć kasniji izlazak iz krize

Kriza se dakle, kaže ona, u Hrvatskoj razvija nešto kasnije nego u SAD-u i u Europskoj uniji, a kako su naši problemi i strukturne prirode jer do sada nismo pripremili gospodarstvo na otežane uvjete i vodili smo uvoznu umjesto izvoznu politiku, lako je moguće da ćemo i kasnije izaći iz krize. U izboru mogućih politika za izlazak iz krize Hrvatska je ograničena visokom razinom inozemnog duga, nedovoljnim izvozom i konkurentnošću.

“U takvim okolnostima upitne su sve mjere ekonomske politike koje rezultiraju potrebom dodatnog financiranja jer se ono može ostvariti samo dodatnim inozemnim zaduživanjem ili prodajom 'obiteljskog srebra'. Obje su opcije teško prihvatljive jer je kapital na financijskim tržištima nedostupan i preskup, a cijene na burzama toliko niske da se ne isplati prodavati imovinu. Hrvatska se nalazi u procijepu jer istodobno mora poduzimati kratkoročne mjere za sprječavanje krize i provoditi dugoročne mjere koje će promijeniti gospodarsku strukturu, za što nema dovoljno vlastitih resursa. Stoga generalne mjere i recepti poticanja potrošnje, kao primjerice snižavanje opće stope PDV-a, za Hrvatsku nisu prihvatljive jer bi povećale proračunski deficit i potrebu inozemnog financiranja, a ne bi značajnije djelovale na domaću proizvodnju i zaposlenost, jer je većina roba iz uvoza”, istaknula je Belošević, te dodala kako je ograničenje plaća važno za kontrolu inflacije i proračunskog deficita, a povoljno utječe i na konkurentnost i visinu inozemnih ulaganja kao i na dostupnost inozemnih financijskih sredstava jer to povećava vjerodostojnost gospodarske politike.

Kada je, pak, riječ o kapitalnim investicijama, nužno je napraviti izbor onih koje daju najveće multiplikativne efekte u što kraćem roku i koje su usklađene s budućim ekološkim i tehnološkim zahtjevima. Hrvatska, zaključila je Jasna Belošević, treba hitno napraviti konzistentan program obrane i izlaska iz krize, a formiranje vijeća ekonomskih stručnjaka dobar je korak u tom smjeru.