Za nedisciplinirane članice EU koje krše fiskalna pravila kazna može biti uskraćivanje pristupa strukturnim fondovima.

Proračun za 2013. nije donio dovoljno smanjenje državne potrošnje, a u prvoj godini mandata Vlada je bila prespora u provedbi strukturnih reformi koje su bile dobro zamišljene. To su glavne zamjerke radu Vlade koje je guverner HNB-a Boris Vujčić iznio Reutersu.

Iako je pak poznat kao zagovornik brzog pristupa Hrvatske Europskoj monetarnoj uniji, Vujčić danas kaže kako bi razgovori o brzom pristupu bili preuranjeni! No, ne zato što je promijenio stav u pogledu pristupanja eurozoni. Brzina pristupa, naime, nije samo pitanje želje i htijenja već mogućnosti da se ispune kriteriji za eurozonu koji su, podsjeća guverner, tijekom krize prošireni. Danas su radari EU mnogo širi od formalnih mastriških kriterija, a znatno širi spektar indikatora makroekonomskih neravnoteža i ranjivosti ne vrijedi samo za apliciranje za ulazak u predvorje eurozone, ERM II, već i za život u EU (s vlastitom valutom). Eurostat je tako nedavno objavio najnovije stanje semafora makroekonomskih neravnoteža članica EU koji prati čak 11 ekonomskih, financijskih i strukturnih indikatora. Za niz zemalja posljednje izvješće upućuje, dakako, na povećanje neravnoteža. Ti pokazatelji koncipirani su na način da se uvelike referiraju na potencijalne kritične točke razvijenih zemalja. Od pokazatelja koji su pod posebnim povećalom za nerazvijene ili tranzicijske zemlje, u slučaju Hrvatske najviše bi se na semaforu 'crvenjeli' oni koji sintetički oslikavaju snagu hrvatske ekonomije.

To su u prvom redu padajući udjel u svjetskom izvozu (ispod 0,08 posto) i visoka stopa nezaposlenosti (anketna stopa oko 15 posto), a u tom krugu zacijelo bi bio rastući trend javnog duga promatran na razini konsolidirane države (trenutno je oko 53 posto BDP-a, bez jamstava i duga HBOR-a). Nasuprot tome, Hrvatska će ulaskom u EU najmanje strepiti za pokazatelje financijskog sektora koji se, za razliku od ostatka ekonomije, smatra zdravim. Nositelji ekonomske politike u Hrvatskoj već danas bi trebali jako voditi računa o tim pokazateljima koje donosi "MIP Scoreboard" (Macroeconomic Imbalances Procedure Scoreboard) kao sintetičkom iskazu fiskalne prilagodbe, reformi, konkurentnosti, investicijske klime. Jer, lako je pretpostaviti da bi se nedugo nakon ulaska u EU pred Hrvatsku mogao staviti imperativ procesa ispravljanja makroekonomskih neravnoteža (kroz proračun i reforme), kao i da bi se zbog fiskalnog deficita ubrzo po pristupanju EU mogla suočiti s još jednom od 'opakih' kratica - EDP (Excessive Deficit Procedure).

Za nedisciplinirane članice u konačnici kazna može biti uskraćivanje pristupa strukturnim fondovima. Uz generalno postrožena pravila ponašanja, posebice vezano uz fiskalne politike, posve je razumljivo da i guverner danas kaže kako je o brzom pristupu prerano govoriti, ma koliko je "euriziranost hrvatskog gospodarstva veća nego u Češkoj i Poljskoj" i ma koliko je Hrvatska jedna od zemalja s najboljim cost-benefit omjerom za ulazak u eurozonu. "Čak i ako bismo to požurili učiniti, to bi se u najboljem slučaju moglo dogoditi za četiri ili pet godina". Očito s naglaskom na najbolji slučaj, jer većina ekonomskih stručnjaka to drži previše optimističnim. Stoga i guverner naglašava da "umjesto da se fokusira na vrijeme, za Hrvatsku bi bilo bolje da se fokusira na ispunjavanje kriterija. A najizravniji uvjet je da se zaustavi rast javnog duga u BDP-u".