Dok se iz dana u dan povećava broj zemalja koje priznaju recesiju, a u EU i globalno prognoze kretanja gospodarstva danomice se pogoršavaju, hrvatska Vlada u svojim dokumentima (poput PEP-a) i istupima uporno ostaje pri tvrdnjama da je situacija pod kontrolom. Gospodarski se rast i dalje procjenjuje na dva posto, najavljuje se i dalje pad nezaposlenosti, a zazivanja hitnog rebalansa nazivaju se ishitrenima. Premijer Sanader je tako nakon posljednjeg sastanka Ekonomskog vijeća rekao kako su i punjenje proračuna i servisiranje dugova pod kontrolom. Međutim, takvo viđenje stanja ostaje u okvirima Banskih dvora.

Božo Prka i Franjo Luković Prilagodba potrošnje
Već na sastancima u Ministarstvu financija i Vladi, zakazanim za početak ovog tjedna, bankari i poslodavci premijeru Sanaderu kane još jednom ukazati na nužnost što žurnijih prilagodbi potrošnje objektivnim mogućnostima ostvarenja prihoda te na gabarite domaćeg financiranja. Kretanje tečaja proteklih dana i probijanje granice od 7,50 kuna za euro, koje je natjeralo središnju banku na žurnu intervenciju i posezanje za 328 milijuna eura deviznih rezervi, samo je dodatno upozorilo na razmjere problema. Hrvatska narodna banka, međutim, upozorava da za takve intervencije postoje ograničenja. "Kad smo početkom godine najavljivali monetarnu projekciju i spremnost da u osiguranju likvidnosti posegnemo i za dijelom međunarodnih rezervi, nismo slučajno govorili o približno milijardu eura kao iznosu preko kojega ne bismo zahvaćali u rezerve", kaže guverner Željko Rohatinski upozoravajući kako "ne dolazi u obzir da HNB održava likvidnost za potrošnju kakvu bi država htjela".

Sezonska anomalija
Za takvu potrošnju, poručuje Rohatinski, država neće moći računati na podršku HNB-a kroz trošenje deviznih rezervi. Ukratko, država će morati preispitati ukupne rashode. Razlog više za to su i najnovije neslužbene procjene analitičara kako bi prihodna strana proračuna države ove godine mogla biti kraća za oko tri milijarde kuna od plana. Točno je, ističu, da su prvi mjeseci u godini u pravilu slabiji u ostvarenju prihoda, ali ove godine siječanjski slabiji tempo punjenja neće biti tek sezonska anomalija. Potkraj ovog mjeseca moguće je da se najave ministra financija Ivana Šukera o stabilizaciji proračuna djelomično i ostvare jer će na račun riznice sjesti znatno izdašnije duhanske trošarine zbog udarničke (gotovo udvostručene) mjesečne proizvodnje TDR-a prije poskupljenja cigareta. No, ipak je riječ o 'jednokratnom efektu', pa prizemljenje slijedi u veljači, kad uz manje prihode od trošarina stiže i teret 6-postotnog povećanja plaća. Usto, već krajem ovog mjeseca država bi bankama, a banke HNB-u, trebale riješiti pitanje tzv. swap aranžmana koji je s HNB-om ugovoren početkom godine na četiri tjedna za potrebe ovomjesečnih isplata plaća i mirovina. Pri dogovaranju tog aranžmana upravo se vodilo računa o specifičnostima siječnja, ali na takvu praksu Ministarstvo financija neće moći skoro ponovno računati. "Takva vrsta transakcija utječe i na deprecijacijske pritiske pa na dodatni angažman HNB-a u tom smjeru ne treba računati. Isključivo o poslovnim bankama ovisi hoće li na taj način ubuduće kratkoročno kreditirati državu", kaže Rohatinski. Mimo zaduživanja zbog tekućih potreba, u iduća dva tjedna glavna preokupacija Vlade bit će dogovaranje o refinanciranju dospijeća inozemnih obveza države. HNB je zbog situacije na inozemnim tržištima već najavio da je za te potrebe, koje se procjenjuju na oko 700 milijuna eura (od čega se 500 milijuna odnosi na dospijeće euroobveznica), spreman osloboditi 840 milijuna eura kroz smanjenje stope minimalne devizne pokrivenosti banaka. Međutim, tu operaciju HNB uvjetuje dogovorom banaka i države. "To ćemo učiniti samo ukoliko banke i država sklope ugovor o deviznom kreditiranju radi refinanciranja", naglašava guverner. Činjenica da sutrašnje razgovore u Vladi o toj temi iniciraju vodeći bankari predvođeni Franjom Lukovićem i Božom Prkom upućuje da bankari neće olako staviti svoje potpise na taj ugovor.

Skriveni adut
Prema neslužbenim izvorima, Vlada će se i s te strane suočiti sa zahtjevima da što prije restrukturira i smanji rashode. Prilagodbe u dijelu tekućih rashoda nužne su jer država i bez dodatnog tereta tekućih deficita dovoljno iscrpljuje kreditni potencijal domaćih banaka prijeteći jačim istiskivanjem privatnog sektora. Smanjenje tih pritisaka još uvijek je neizvjesno, iako se najavljivalo da bi država mogla pokušati izaći na inozemno tržište u drugom kvartalu. Bankari su s tim u vezi sumnjičavi bez obzira što je premijer još u petak članove Vijeća uvjeravao da može riješiti milijardu eura za refinanciranje obveza. Svoj izvor zasad ne otkriva, ali s obzirom na nedavnu ideju o Europskoj centralnoj banci kao mogućem uporištu za osiguranje likvidnosti i najnovije inicijative europskih banaka s ciljem pomoći regionalnim aspirantima na članstvo u EU, moguće je da Sanader u tome vidi skriveni adut.

Otplata duga
Za otplate glavnice inozemnog duga države, banaka i poduzeća u 2009. treba ukupno 7,8 milijardi eura a za kamate 1,4 milijarde. Tome treba dodati i procijenjenih 2 milijarde eura po kratkoročnim zaduženjima, što ukupno daje oko 11,2 milijarde eura.