Izloženost UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke i Intesa Sanpaolo, u čijem je vlasništvu Privredna banka Zagreb (PBZ), prema talijanskim, te Societe Generale, vlasnika Splitske banke, prema grčkim obveznicama nije zabrinjavajuća s motrišta banaka kćeri. Primjerice, izloženost Societe Generale prema grčkim obveznicama je takva da bi je mogli otpisati na račun dobiti, a da ih to ne bi uzdrmalo. Potrebno je, međutim, da Hrvatska narodna banka (HNB) regulira pitanje zadržane dobiti. Naime, hrvatske banke u stranom vlasništvu imaju dosta zadržane dobiti koju nisu uključile u temeljni kapital.

U slučaju općeg kaosa, što je malo vjerojatno, mogle bi taj kapital izvući iz Hrvatske. Stoga, HNB treba uvesti mehanizam prisile da se ta dobit uključi u temeljni kapital banke kako bi se izvlačenje omogućilo jedino ako ne remeti normalno poslovanje banke kćeri, ocjenjuje to prof. dr. Ljiljana Vidučić sa splitskog Ekonomskog fakulteta. A dr. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, nedavno je izjavio kako postoji opasnost da će strane banke pokušati iskoristiti dio kapitala iz svojih hrvatskih podružnica. No, istaknuo je i da HNB ima u tom slučaju mjere pripremljene još 2008., kad je i izbila svjetska financijska kriza.

Na naš upit, u HNB-u ističu da su sve banke koje posluju u Hrvatskoj podložne njihovoj regulativi koja je i do sada banke, među ostalim, obvezivala na minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 12 posto. Takav status i obveze ne mogu se mijenjati odlukama inozemnih banaka majki. Ako bi došlo do odluka inozemnih vlasnika koje bi dovodile u pitanje stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, HNB bi poduzeo odgovarajuće mjere da se tome suprotstavi. S obzirom da je, barem zasad, riječ o hipotetskom pitanju, ne smatramo umjesnim podrobnije iznositi o kojim bi se mjerama radilo, stoji u odgovoru HNB-a.

A u najvećim hrvatskim bankama, koje su odreda u stranom vlasništvu, tvrde da banke majke nemaju potrebe za izvlačenjem kapitala iz Hrvatske. UniCredit će, prema najavama, u prosincu objaviti svoj plan povećanja kapitala, ali neće povlačiti kapital iz Zagrebačke banke koja, kako ističu u Zabi, već ima osigurana financijska sredstva od UniCredit Grupe za planirane poslovne potrebe u sljedećoj godini. Također, Intesa Sanpaolo neće povlačiti kapital iz PBZ-a niti ima potrebu za tim jer ta talijanska grupacija posluje stabilno i ima dovoljno kapitala i likvidnosti koji omogućuju prevladavanje svih tržišnih poteškoća; ranije ove godine povećala je svoj kapital s dodatnih pet milijardi eura te je dodatno osnažila svoju konkurentsku poziciju na talijanskim i europskim financijskim tržištima (stopa kapitalne adekvatnosti je 10,2 posto, viša od potrebnih 9 posto).

Procjenjuje se da će za dokapitalizaciju europskih banaka biti potrebno 106 milijardi eura svježega kapitala tijekom sljedećih devet mjeseci kako bi ojačale bankovni sustav i bile u stanju podnijeti gubitke na obveznicama Grčke i drugih: Italije, Španjolske, Portugala i Irske. Novac za dokapitalizaciju najprije će morati osigurati same banke, nacionalne vlade i, na koncu, Europski fond za financijsku stabilnost.

Sezonsko jačanje kune
Što se tiče utjecaja banaka majki i njihove dokapitalizacije na njihove banke kćeri u Hrvatskoj, mislim da je utjecaj već prisutan, što se najbolje vidi iz činjenice da ove godine nismo imali sezonsko jačanje kune, dijelom i kao posljedicu transfera dijela novca banaka kćeri prema bankama majkama. Međutim, u slučaju nastavka ovog trenda guverner je već najavio oštre mjere kako banke ne bi nastavile s ovom praksom, ocenjuje Stipe Laća, analitičar ST Investa.