NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

MMFObjavljeno: 07.02.2017
Eurozoni je potrebna reforma fiskalnih institucija

Eurozoni je potrebna reforma fiskalnih institucija

Proračunska politika članica eurozone općenito je prociklička, proračuni često iskazuju značajne manjkove a razina poštivanja europskih propisa općenito je niska, konstatirali su stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ističući potrebu višeg stupnja podjele suvereniteta u zoni primjene zajedničke europske valute.

U protekla tri desetljeća eurozona je kao brojna druga razvijena gospodarstva zabilježila značajnu akumulaciju javnog duga, s prosječnih nešto manje od 60 posto iskazano udjelom u BDP-u početkom 1990-ih na više od 90 posto u 2015. godini, konstatiraju autori MMF-ove studije u studiji objavljenoj krajem siječnja.

Time je novi dug po podacima Eurostata više od 50 posto veći od maksimalno dopuštenih 60 posto BDP-a, utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu, konstatiraju stručnjaci MMF-a.

Euro je uveden kao zajednička valuta skupine zemalja Europske unije ali je povjerenje zemalja članica u novouspostavljenu valutu ozbiljno uzdrmano od početka dužničke krize 2009. godine.

Autori MMF-ove publikacije razmotrili su taj problem iz perspektive političke ekonomije, koju su definirali kao "skup interakcija između političkog okruženja i ekonomskog sustava", uključujući i rubna područja poput međudržavne koordinacije ekonomske politike i utjecaj proračunskih reformi i trendova na povjerenje javnosti.

Neke zemlje muku muče s otplatom državnog duga odnosno s njegovim financiranjem, ponajprije zbog povećane državne potrošnje i slabog gospodarskog rasta, navodi se u publikaciji, uz napomenu da su zemlje ranije - dok su imale svoje valute - takve situacije mogle rješavati devalvacijom.

Posebno ističu problem procikličke proračunske politike i manjkova, te specifičnu političku strukturu Europske unije. Važan je aspekt i prekogranični utjecaj mjera proračunske politike pojedinih zemalja eurozone, visok stupanj integracije financijskih tržišta i zajednička monetarna politika.

Utvrdili su također da je gotovo dvije trećine zemalja eurozone u razdoblju od 1999. do 2015. svake godine prekoračivala srednjoročne ciljeve, zacrtane u sklopu težnje strukturnoj fiskalnoj ravnoteži. Taj je problem bio posebno izražen u vrijeme krize, pa je tako 2009. godine te razine prekoračilo čak 90 posto članica eurozone. Svaka druga bila je prekomjerno zadužena a 85 posto njih preveliki manjak.

U tom kontekstu autori izvješća podsjećaju na zaključak takozvanog izvješća pet predsjednika o dovršetku europske monetarne i ekonomske unije iz 2015. godine.

Autor je izvješća predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker a asistirali su mu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i predsjednik eurogrupe Jeroenom Dijsselbloem.

Zaključak je tog izvješća bio da suradnja bazirana isključivo na propisima nije dovoljna za prijelaz na istinsku monetarnu i ekonomsku uniju i zemlje će s vremenom morati u većoj mjeri dijeliti suverenitet.

To bi u slučaju eurozone značilo, između ostalog, zajedničko odlučivanje o pojedinim elementima politike zemalja članica, uz mogućnost većih ovlasti Europske komisije, konstatiraju stručnjaci MMF-a, ukazujući na potrebu "reforme proračunskih institucija".

Naglašavaju pritom da to ne znači da bi zemlje bile odriješene odgovornosti za proračunsku politiku. "Fiskalna je politika u prvom redu odgovornost pojedinih zemalja", naglašavaju.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
MMF ~ eurozona ~ BDP ~ fiskalne institucije ~ javni dug

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2019.)(na kraju 2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Triglav Special Opportunity +25,35%  6
Generali Nova Europa +24,66%  6
Generali Prvi Izbor +24,08%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 29.03.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 29.03.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,606435 0,00
0,00%
1 USD 6,906151 -0,04
-0,52%
1 GBP 8,477970 0,19
2,26%
1 CHF 7,181980 0,03
0,41%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
478,75 26.03.2020
-1,22%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
ZB fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 01.04.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada - ulazna naknada AKCIJA do 31.03.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 02.04.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 27.03. 16:00  1457.57
19,79
1,38
CROBEX10* 27.03. 16:00  901.13
7,43
0,83
ADRIAprime* 27.03. 16:00  822.18
3,27
0,40
CROBISTR* 27.03. 16:31  181.2905
-0,05
-0,03
CROBIS* 27.03. 16:31  111.1229
-0,04
-0,04
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:21:52 27.03.2020)
(17:21:52 27.03.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP 22,00
4,27%
4.267.412,20
ADRS2 344,00
1,18%
3.751.244,00
ADPL 110,00
0,46%
2.001.602,50
HT 164,00
0,00%
1.725.670,00
ARNT 210,00
1,94%
972.614,00
PODR 363,00
0,00%
902.106,00
ATPL 165,00
1,85%
717.494,50
ERNT 1.145,00
0,88%
613.530,00
OPTE 4,32
-2,70%
529.876,42
KODT2 980,00
1,03%
516.570,00
Redovni dionički promet:   18.221.450,33 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   18.221.450,33 kn