U protekla tri desetljeća eurozona je kao brojna druga razvijena gospodarstva zabilježila značajnu akumulaciju javnog duga, s prosječnih nešto manje od 60 posto iskazano udjelom u BDP-u početkom 1990-ih na više od 90 posto u 2015. godini, konstatiraju autori MMF-ove studije u studiji objavljenoj krajem siječnja.

Time je novi dug po podacima Eurostata više od 50 posto veći od maksimalno dopuštenih 60 posto BDP-a, utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu, konstatiraju stručnjaci MMF-a.

Euro je uveden kao zajednička valuta skupine zemalja Europske unije ali je povjerenje zemalja članica u novouspostavljenu valutu ozbiljno uzdrmano od početka dužničke krize 2009. godine.

Autori MMF-ove publikacije razmotrili su taj problem iz perspektive političke ekonomije, koju su definirali kao "skup interakcija između političkog okruženja i ekonomskog sustava", uključujući i rubna područja poput međudržavne koordinacije ekonomske politike i utjecaj proračunskih reformi i trendova na povjerenje javnosti.

Neke zemlje muku muče s otplatom državnog duga odnosno s njegovim financiranjem, ponajprije zbog povećane državne potrošnje i slabog gospodarskog rasta, navodi se u publikaciji, uz napomenu da su zemlje ranije - dok su imale svoje valute - takve situacije mogle rješavati devalvacijom.

Posebno ističu problem procikličke proračunske politike i manjkova, te specifičnu političku strukturu Europske unije. Važan je aspekt i prekogranični utjecaj mjera proračunske politike pojedinih zemalja eurozone, visok stupanj integracije financijskih tržišta i zajednička monetarna politika.

Utvrdili su također da je gotovo dvije trećine zemalja eurozone u razdoblju od 1999. do 2015. svake godine prekoračivala srednjoročne ciljeve, zacrtane u sklopu težnje strukturnoj fiskalnoj ravnoteži. Taj je problem bio posebno izražen u vrijeme krize, pa je tako 2009. godine te razine prekoračilo čak 90 posto članica eurozone. Svaka druga bila je prekomjerno zadužena a 85 posto njih preveliki manjak.

U tom kontekstu autori izvješća podsjećaju na zaključak takozvanog izvješća pet predsjednika o dovršetku europske monetarne i ekonomske unije iz 2015. godine.

Autor je izvješća predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker a asistirali su mu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i predsjednik eurogrupe Jeroenom Dijsselbloem.

Zaključak je tog izvješća bio da suradnja bazirana isključivo na propisima nije dovoljna za prijelaz na istinsku monetarnu i ekonomsku uniju i zemlje će s vremenom morati u većoj mjeri dijeliti suverenitet.

To bi u slučaju eurozone značilo, između ostalog, zajedničko odlučivanje o pojedinim elementima politike zemalja članica, uz mogućnost većih ovlasti Europske komisije, konstatiraju stručnjaci MMF-a, ukazujući na potrebu "reforme proračunskih institucija".

Naglašavaju pritom da to ne znači da bi zemlje bile odriješene odgovornosti za proračunsku politiku. "Fiskalna je politika u prvom redu odgovornost pojedinih zemalja", naglašavaju.