NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

MMFObjavljeno: 07.02.2017
Eurozoni je potrebna reforma fiskalnih institucija

Eurozoni je potrebna reforma fiskalnih institucija

Proračunska politika članica eurozone općenito je prociklička, proračuni često iskazuju značajne manjkove a razina poštivanja europskih propisa općenito je niska, konstatirali su stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ističući potrebu višeg stupnja podjele suvereniteta u zoni primjene zajedničke europske valute.

U protekla tri desetljeća eurozona je kao brojna druga razvijena gospodarstva zabilježila značajnu akumulaciju javnog duga, s prosječnih nešto manje od 60 posto iskazano udjelom u BDP-u početkom 1990-ih na više od 90 posto u 2015. godini, konstatiraju autori MMF-ove studije u studiji objavljenoj krajem siječnja.

Time je novi dug po podacima Eurostata više od 50 posto veći od maksimalno dopuštenih 60 posto BDP-a, utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu, konstatiraju stručnjaci MMF-a.

Euro je uveden kao zajednička valuta skupine zemalja Europske unije ali je povjerenje zemalja članica u novouspostavljenu valutu ozbiljno uzdrmano od početka dužničke krize 2009. godine.

Autori MMF-ove publikacije razmotrili su taj problem iz perspektive političke ekonomije, koju su definirali kao "skup interakcija između političkog okruženja i ekonomskog sustava", uključujući i rubna područja poput međudržavne koordinacije ekonomske politike i utjecaj proračunskih reformi i trendova na povjerenje javnosti.

Neke zemlje muku muče s otplatom državnog duga odnosno s njegovim financiranjem, ponajprije zbog povećane državne potrošnje i slabog gospodarskog rasta, navodi se u publikaciji, uz napomenu da su zemlje ranije - dok su imale svoje valute - takve situacije mogle rješavati devalvacijom.

Posebno ističu problem procikličke proračunske politike i manjkova, te specifičnu političku strukturu Europske unije. Važan je aspekt i prekogranični utjecaj mjera proračunske politike pojedinih zemalja eurozone, visok stupanj integracije financijskih tržišta i zajednička monetarna politika.

Utvrdili su također da je gotovo dvije trećine zemalja eurozone u razdoblju od 1999. do 2015. svake godine prekoračivala srednjoročne ciljeve, zacrtane u sklopu težnje strukturnoj fiskalnoj ravnoteži. Taj je problem bio posebno izražen u vrijeme krize, pa je tako 2009. godine te razine prekoračilo čak 90 posto članica eurozone. Svaka druga bila je prekomjerno zadužena a 85 posto njih preveliki manjak.

U tom kontekstu autori izvješća podsjećaju na zaključak takozvanog izvješća pet predsjednika o dovršetku europske monetarne i ekonomske unije iz 2015. godine.

Autor je izvješća predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker a asistirali su mu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i predsjednik eurogrupe Jeroenom Dijsselbloem.

Zaključak je tog izvješća bio da suradnja bazirana isključivo na propisima nije dovoljna za prijelaz na istinsku monetarnu i ekonomsku uniju i zemlje će s vremenom morati u većoj mjeri dijeliti suverenitet.

To bi u slučaju eurozone značilo, između ostalog, zajedničko odlučivanje o pojedinim elementima politike zemalja članica, uz mogućnost većih ovlasti Europske komisije, konstatiraju stručnjaci MMF-a, ukazujući na potrebu "reforme proračunskih institucija".

Naglašavaju pritom da to ne znači da bi zemlje bile odriješene odgovornosti za proračunsku politiku. "Fiskalna je politika u prvom redu odgovornost pojedinih zemalja", naglašavaju.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
MMF ~ eurozona ~ BDP ~ fiskalne institucije ~ javni dug

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,18180 0,00
-0,16%
GBP
0,86800 0,00
0,06%
CHF
0,93310 0,00
0,15%
JPY
174,24000 0,96
0,55%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
131,30 €
17.09.2025
1,21%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.09. 16:00  3822,56
-6,22
-0,16
CROBEX10* 18.09. 16:00  2427,76
-10,10
-0,41
CROBEX10tr* 18.09. 16:00  2792,64
-11,46
-0,41
ADRIAprime* 18.09. 16:00  2963,84
-9,92
-0,33
CROBISTR* 18.09. 16:31  185,022
0,08
0,04
CROBIS* 18.09. 16:31  99,2339
0,02
0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:42 18.09.2025)
(17:08:42 18.09.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
654,00 €
-0,91%
1.158.282,00 €
7SLO
50,09 €
-0,48%
270.960,36 €
ZITO
22,00 €
0,46%
257.839,40 €
HT
41,90 €
-0,24%
173.519,50 €
ADPL
18,10 €
-1,09%
150.704,10 €
RIVP
6,24 €
0,32%
145.258,66 €
PODR
154,50 €
-1,59%
135.314,00 €
KODT
3.810,00 €
0,26%
133.240,00 €
HPB
292,00 €
3,55%
69.760,00 €
7CRO
33,86 €
-0,32%
66.507,36 €
Redovni dionički promet:   
2.934.097,47 €
Redovni obveznički promet:   
58.887,30 €
Sveukupni promet:   
3.736.984,77 €