- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 Cijene nafte ispod 84 dolara
- 02.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dobitnik u plusu skoro 16 posto
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
EKONOMIJAObjavljeno: 06.07.2010
Europa reže proračune, SAD za rast potrošnje
Podijeli sadržaj: | ||||
Iako je na zadnjem summitu lidera G20 postignut prividni konsenzus oko načina izlaska iz krize, ostaje dojam kako će države i dalje provoditi politike koje im najviše odgovaraju. Razvijena gospodarstva pristala su odrediti ciljeve za rezanje proračunskih deficita za 50 posto do 2013. godine i stabilizaciju razine javnog duga u BDP-u do 2016. godine. Dogovoreno je i da će se poduzeti "usklađene akcije" za održavanje tempa ekonomskog oporavka. No, jasno je kako su razlike između Europe i Amerike o pravcu održivog globalnog izlaska iz krize dijametralno suprotne, a po nekima i nepomirljive. Europa, poučena "grčkom dramom", koja se zamalo prelila i u Italiju, Portugal i Španjolsku, ne odustaje od filozofije "stezanja remena" i proračunske štednje na svakom koraku. Ako zemlje članice eurozone ne počnu manje trošiti ono što još nisu ni zaradile, slabljenje eura možda neće dovesti do raspada Europske unije, ali bi ta zajednička valuta mogla izgubiti dobar dio svog značaja u globalnim okvirima.
Strah od novog potonuća
A to Njemačka i Francuska, "motori" europskih integracija, nikako ne žele, dijelom i zbog svojih ekonomskih interesa i straha od novog potonuća burzi u Frankfurtu i Parizu. Njemačka je vlada, podsjetimo, početkom lipnja donijela okvirni plan za proračun sljedeće godine i financijski plan do 2014. godine. Do kraja te godine vlada u Berlinu namjerava uštedjeti ukupno 60 milijardi eura, a njemačke građane čeka i povećanje poreznog opterećenja.Njemačka nije jedina država eurozone koja je odlučila stabilizirati javne financije. Putem rezanja proračunskih troškova krenula je i Francuska koja do 2013. namjerava smanjiti deficit sa sadašnjih osam na tri posto. Francuski plan štednje vrijedan stotinu milijardi eura uključuje i smanjenje javnih troškova i plan podizanja dobne granice za umirovljenje na 62 godine sa sadašnjih 60. Uz uštedu u španjolskom proračunu od 15 milijardi eura u sljedećih godinu dana, manjak talijanskog proračuna u sljedeće bi se dvije godine trebao smanjiti za 24 milijarde eura i tako dosegnuti maastriške kriterije.Velikih problema s proračunom imaju i na Otoku zbog čega je upitan i daljnji britanski prvorazredni kreditni rejting. Nova britanska vlada objavila je novi model britanske ekonomije temeljen na štednji i investicijama. Vlada britanskog premijera Davida Camerona odlučila je smanjiti u sljedeće četiri godine porez na dobit tvrtkama sa 28 na 24 posto.
Novi britanski model
No, od siječnja 2011. u sklopu britanskog plana štednje skočit će stopa poreza na dodanu vrijednost, i to sa 17,5 na 20 posto, uvodi se porez na banke koji bi trebao godišnje donijeti dvije milijarde funta, skresane su socijalne naknade i zamrznute plaće u javnom sektoru veće od 21.000 funta.S druge strane, SAD, Japan i Argentina i dalje vjeruju u fiskalno poticanje ekonomije, pa zagovaraju potpuno drugačiji model - daljnje poticanje osobne potrošnje kako se ne bi ugrozio još uvijek krhki izlazak iz recesije. Američki deficit proračuna od izbijanja krize prije dvije godine probija sve rekorde, a u proračunu za ovu godinu Bijela kuća je predvidjela manjak od 1,5 bilijuna dolara. Tome valja pridodati da će javni dug uskoro dosegnuti 100 posto BDP-a. Japanski javni dug ove će godine dosegnuti čak 200 posto BDP-a, a Japanu prijeti i snižavanje kreditnog rejtinga što bi dodatno poskupilo zaduživanje kojim se financira oporavak od recesije. Zdeslav Šantić smatra da je istina između "europskog" i "američkog" modela negdje između. "Razumijem američku nervozu jer je činjenica da je oporavak vrlo krhak. No, za eurozonu zbog pritiska investitora i nema mnogo prostora za provođenje drugačije politike osim štednje", rekao je Šantić. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je stara dvojba kako izaći iz recesije ako štedite. "Fiskalni deficit proizlazi iz deficita trgovačkog računa. To ne isključuje štednju, ali se time ne rješava problem. Sama štednja nije dobro rješenje jer je genski kod krize malo drugačiji", smatra Brkić.
A što je s Hrvatskom?
'Njemačka potrošnja nam je važna'
Moguće usporavanje osobne potražnje u Njemačkoj svakako će se odraziti i na hrvatsku ekonomiju, smatra Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. "Njemačka je ipak naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner", kazao je Brkić.
Nemamo što ponuditi za izvoz
Brkić upozorava i na jedan apsurd hrvatske ekonomije. "Naš je problem utoliko složeniji jer kada naše okruženje počne izlaziti iz recesije, to se neće odraziti na nas jer za izvoz jednostavno nemamo što za ponuditi", istaknuo je Brkić.
Strah od novog potonuća
A to Njemačka i Francuska, "motori" europskih integracija, nikako ne žele, dijelom i zbog svojih ekonomskih interesa i straha od novog potonuća burzi u Frankfurtu i Parizu. Njemačka je vlada, podsjetimo, početkom lipnja donijela okvirni plan za proračun sljedeće godine i financijski plan do 2014. godine. Do kraja te godine vlada u Berlinu namjerava uštedjeti ukupno 60 milijardi eura, a njemačke građane čeka i povećanje poreznog opterećenja.Njemačka nije jedina država eurozone koja je odlučila stabilizirati javne financije. Putem rezanja proračunskih troškova krenula je i Francuska koja do 2013. namjerava smanjiti deficit sa sadašnjih osam na tri posto. Francuski plan štednje vrijedan stotinu milijardi eura uključuje i smanjenje javnih troškova i plan podizanja dobne granice za umirovljenje na 62 godine sa sadašnjih 60. Uz uštedu u španjolskom proračunu od 15 milijardi eura u sljedećih godinu dana, manjak talijanskog proračuna u sljedeće bi se dvije godine trebao smanjiti za 24 milijarde eura i tako dosegnuti maastriške kriterije.Velikih problema s proračunom imaju i na Otoku zbog čega je upitan i daljnji britanski prvorazredni kreditni rejting. Nova britanska vlada objavila je novi model britanske ekonomije temeljen na štednji i investicijama. Vlada britanskog premijera Davida Camerona odlučila je smanjiti u sljedeće četiri godine porez na dobit tvrtkama sa 28 na 24 posto.
Novi britanski model
No, od siječnja 2011. u sklopu britanskog plana štednje skočit će stopa poreza na dodanu vrijednost, i to sa 17,5 na 20 posto, uvodi se porez na banke koji bi trebao godišnje donijeti dvije milijarde funta, skresane su socijalne naknade i zamrznute plaće u javnom sektoru veće od 21.000 funta.S druge strane, SAD, Japan i Argentina i dalje vjeruju u fiskalno poticanje ekonomije, pa zagovaraju potpuno drugačiji model - daljnje poticanje osobne potrošnje kako se ne bi ugrozio još uvijek krhki izlazak iz recesije. Američki deficit proračuna od izbijanja krize prije dvije godine probija sve rekorde, a u proračunu za ovu godinu Bijela kuća je predvidjela manjak od 1,5 bilijuna dolara. Tome valja pridodati da će javni dug uskoro dosegnuti 100 posto BDP-a. Japanski javni dug ove će godine dosegnuti čak 200 posto BDP-a, a Japanu prijeti i snižavanje kreditnog rejtinga što bi dodatno poskupilo zaduživanje kojim se financira oporavak od recesije. Zdeslav Šantić smatra da je istina između "europskog" i "američkog" modela negdje između. "Razumijem američku nervozu jer je činjenica da je oporavak vrlo krhak. No, za eurozonu zbog pritiska investitora i nema mnogo prostora za provođenje drugačije politike osim štednje", rekao je Šantić. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je stara dvojba kako izaći iz recesije ako štedite. "Fiskalni deficit proizlazi iz deficita trgovačkog računa. To ne isključuje štednju, ali se time ne rješava problem. Sama štednja nije dobro rješenje jer je genski kod krize malo drugačiji", smatra Brkić.
A što je s Hrvatskom?
'Njemačka potrošnja nam je važna'
Moguće usporavanje osobne potražnje u Njemačkoj svakako će se odraziti i na hrvatsku ekonomiju, smatra Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. "Njemačka je ipak naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner", kazao je Brkić.
Nemamo što ponuditi za izvoz
Brkić upozorava i na jedan apsurd hrvatske ekonomije. "Naš je problem utoliko složeniji jer kada naše okruženje počne izlaziti iz recesije, to se neće odraziti na nas jer za izvoz jednostavno nemamo što za ponuditi", istaknuo je Brkić.
Izvor: poslovni.hr
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 Cijene nafte ispod 84 dolara
- 02.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dobitnik u plusu skoro 16 posto
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 02.05. 16:00 | 2812,76 | 6,47 |
0,23 |
|
CROBEX10* | 02.05. 16:00 | 1703,32 | 1,33 |
0,08 |
|
CROBEX10tr* | 02.05. 16:00 | 1859,59 | 1,44 |
0,08 |
|
ADRIAprime* | 02.05. 16:00 | 1891,92 | 2,97 |
0,16 |
|
CROBISTR* | 02.05. 16:31 | 174,0345 | -0,09 |
-0,05 |
|
CROBIS* | 02.05. 16:31 | 96,5246 | -0,07 |
-0,07 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ERNT | 203,00 € |
-0,98% |
206.157,00 € |
ATPL | 52,60 € |
15,60% |
116.588,40 € |
HT | 30,60 € |
0,00% |
96.192,00 € |
MDKA | 7.200,00 € |
-2,70% |
64.550,00 € |
ATGR | 56,50 € |
1,80% |
64.059,00 € |
KODT2 | 1.530,00 € |
0,66% |
50.610,00 € |
SPAN | 42,60 € |
3,15% |
39.328,90 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,65% |
37.130,00 € |
ZABA | 16,70 € |
-0,30% |
35.555,25 € |
LPLH | 31,60 € |
6,76% |
30.323,00 € |
Redovni dionički promet: | 955.588,98 € |
Redovni obveznički promet: | 162.503,14 € |
Sveukupni promet: | 1.566.092,12 € |