Dužnicima koji imaju kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima tečaj franka uskoro bi mogao pasti na oko 5,8 kuna, što je gotovo za kunu manje od današnje nove rekordne vrijednosti švicarca koji je skočio na 6,7254 kuna! Prema tom tečaju koji je vrijedio lani u prosincu, rata kredita od 800 franaka bila bi 740 kuna manja nego danas. Riječ je o tzv. balon kreditima ili kreditima s ostatkom vrijednosti kod kojih se povrat dijela iznosa kredita odgađa za sam kraj otplate. Dakle, prema toj ideji, dužnici bi sada otplaćivali rate prema tečaju od, recimo, 5,8 kuna za franak, a razlika bi se knjižila i, naravno, ukamaćivala do trenutka dok švicarski franak ne padne ili do isteka roka otplate. Tada bi dužnik trebao vratiti tu razliku ili te razlike ne bi niti bilo ako bi franak u međuvremenu pao znatno ispod razine od 5,8 kuna.

Za povrat razlike banke bi dale novi kredit. Ideja se pojavila jučer na sastanku predstavnika najvećih banaka u Ministarstvu financija. Uz ministricu Martinu Dalić vladu su predstavljali i potpredsjednik za investicije Domagoj Ivan Milošević te ministar gospodarstva Đuro Popijač. Nitko od njih nije htio davati izjave nakon sastanka, a navodno bi se detalji rješenja mogli čuti već danas uoči ili na samoj sjednici vlade. Vladino oružje u pritisku na banke je prijetnja uvođenjem poreza na aktivu banaka. Taj porez ne bi plaćale one banke koje povećaju plasmane u gospodarstvo, pa bi vlada time stimulirala banke da kreditiraju poduzeća. Kako neslužbeno doznajemo od bankara, atmosfera na sastanku bila je napeta jer je vlada pod velikim pritiskom brojnih dužnika u Švicarcima koji svakog mjeseca plaćaju nove, rekordne iznose mjesečnih rata kredita. Istodobno, samo je nekoliko mjeseci do izbora pa bi bilo zgodno privući tih sedamdesetak tisuća glasova mjerom koja će im trenutno olakšati život i još im poručiti kako ih je vlada spasila pohlepnih bankara.

Balon krediti su upravo to: trenutno olakšanje koje sadašnju noćnu moru samo prebacuje u budućnost. Za ljude koji otplaćuju kredite prema tečaju švicarskog franka ovo je rješenje dugoročno nepovoljno i ako franak padne i ako poraste. Padne li franak ispod razine od 5,8 kuna, a oni su pristali na balon otplatu, imat će veću ratu kredita nego što bi ona bila prema tadašnjem tečaju. Bude li pak franak i dalje rastao ili se držao oko sadašnjih vrijednosti, na kraju otplate kredita dočekat će ih još jedan veliki dug, koji će morati vraćati novim kreditom. Budu li u to vrijeme već u mirovini, dug ostaje njihovoj djeci i stoga balon kredite zovu još i kreditima za dvije generacije. Slavko Linić iz SDP-ova gospodarskog tima kaže da bi on, da je na mjestu ministrice financija Martine Dalić, inzistirao na donošenju zakona o porezu na prihod od kamata, s posebnim naglaskom na prihod od kamata za kredite u švicarskim francima što bi natjeralo banke da maksimalno smanje kamate na kredite. U bankama su podijeljeni oko najnovije ideje.

Još četiri varijante: prednosti i nedostaci
1. Zamrzavanje tečaja na račun banaka: Ideja da se tečaj franka zamrzne ali na račun banaka, to jest da one progutaju gubitak nastao na razlici tog zamrznuto i stvarnog tečaja bankarima je, logično, neprihvatljiva jer tvrde da bi u tom slučaju propale, a država bi morala isplatiti osiguranu štednju za koju jamči pa bi sve opet platili porezni obveznici.
2. Konverzija kredita iz CHF u euro: Konverzija je trenutno osobito nepovoljna i sve je nepovoljnija kako franak raste. Naime, kad se preostali dug u Švicarcima preračuna u eure, danas je to puno više u eurima nego što je bilo u vrijeme kad je kredit uziman. Primjerice, 150 tisuća švicarskih franaka početkom 2007. godine bilo je 93 tisuće eura, koliko je vrijedio manji stan u Zagrebu. Tko je za kupnju stana početkom 2007. uzeo kredit od 150 tisuća švicarskih franaka, to je bilo 62 tisuće eura, a danas je to gotovo 136 tisuća eura. U međuvremenu je ionako otplatio samo mali dio kredita jer je uglavnom otplaćivao kamate, pa mu je ostalo još najmanje 120 tisuća eura. Stan mu pak u međuvremenu ne vrijedi tih 93 tisuće eura nego minimalno deset posto manje.
3. Ukidanje valutne klauzule: U tom slučaju ukida se i devizna štednja, a devize bježe preko hrvatskih granica u druge banke po Europi jer, ne zaboravimo, već je na snazi sloboda kretanja kapitala pa svaki hrvatski građanin može sada štedjeti u bilo kojoj banci bilo koje zemlje EU.
4. Smanjenje kamata: SDP je nedavno izašao s prijedlogom da banke smanje kamate na kredite u Švicarcima za 1 do 1,5 posto. Banke to, naravno, mogu učiniti, ali niti to ne bi bitno smanjilo mjesečne rate prema sadašnjem tečaju jer smanjenje kamata za 1 posto ublažava rast tečaja za deset posto. A tečaj je od tog 2. siječnja 2007. do danas porastao za 63 posto.